Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Sjobʼjelik yiʼoje ja matik wa skʼumani

Sjobʼjelik yiʼoje ja matik wa skʼumani

Sjobʼjelik yiʼoje ja matik wa skʼumani

¿Wan maʼ xyiʼaje ja testigoʼik bʼa Jyoba ja chʼinik spilulabʼil yiʼoj ja chikʼi?

Ja sjakʼjel oj axuki cha eltani ja bʼa rebista 15 bʼa junio bʼa 2000.

Ja sjakʼjel mas tʼilani jani jastal testigoʼotik bʼa Jyoba mini xkiʼajtik ja chikʼi. Wani xkʼuʼantik lek ja sley ja Dyos sbʼaja chikʼi mini xtukbʼi. Pe ja bʼa jtyempotiki ja chikʼi wani xbʼobʼ pilxuk bʼa chane spilulabʼil sok ja bʼa chane spilulabʼil jaw wani xbʼobʼ pilxuk bʼa chʼinik spilulabʼil. Ja bʼa ekʼele oj stsaʼ ta oj yiʼ ja snochuman Kristo mini kechanta oj spensaraʼuk ja bʼa slekilal oj yijani sok ja bʼa jastik xiwela sbʼaj oj yijan ja aniki. Jani oj pensaraʼuk ja jas wa xyala ja Biblia sok ja bʼa jas oj ijukjanyi ja bʼa jastal wa xyila sbʼajsok ja Dyos ja Maʼ kechan jel ja yipi.

Ja jas wa xyala ja Biblia sbʼaja chikʼi jelni jaman. La kiltik jujuntik jastik oj skoltayotik stsajel jas oj jkʼuluktik.

Ja Jyoba Dyos yalyabʼ ja Noé ja maʼ ekʼpaxtakujtik ke ja chikʼi tʼilani chaʼanyabʼal a-ilxuk (Génesis 9:3, 4). Ja ley yayi ja Dyos ja Israel wani xchiktes ja jastal jel sak ja chikʼi: «Chikan maʼ ixuk winik ja bʼa naʼits bʼa Israel ma june maʼ ekʼum bʼej ita ay [...] ta sloʼan chikan jas tikʼe chikʼ, ojni ka jsat sbʼaja maʼ wa sloʼo ja chikʼi». Ja israʼelenyoʼik bʼa mi oj skise ja sley ja Dyos ojni bʼobʼ sjome ja tuki, ja yuj ja Yeʼn yala: «Ojni jchʼaysnajel ja bʼa yojol ja xchonabʼi» (Levítico 17:10). Tʼusan tsaʼan, bʼa jun reunión ajyi ja bʼa Jerusalén, ja jekabʼanumik sok ja ansyanoʼik yaʼawe ja mandar bʼa tʼilan ‹la jtalnay jbʼajtik soka chikʼi›. Skʼulajel ja it jelni tʼilan jastal stalnajel jbʼajtik bʼa mi oj kokotik mulal sok ixuk winik sok bʼa stoyjel kʼulubʼal dyosik (Hechos 15:28, 29).

¿Jas wa stojolan ‹stalnajel jbʼajtik› ja bʼa tyempo jaw? Ja snochumanik Kristo mini yiʼaje ja chikʼi; mini yabʼye ja sbʼakʼtel jun chante bʼa mito eleluk ja xchikʼeli. Cha mini yabʼye waʼelalik bʼa ay yiʼoj chikʼ. Yijel chikʼ ja bʼa modoʼik it ojni skʼok ja sley ja Dyosi (1 Samuel 14:32, 33).

Tʼusan mi spetsaniluk ja kristyanoʼik ja bʼa tyempo najate mini tuk xyabʼye yijel ja chikʼi, jastalni wa xnaʼatik ja bʼa jas stsʼijbʼan ja Tertuliano (sigloʼik chabʼe sok yoxil bʼajtanto yuja jtyempotiki). Ja bʼa jastal lom lejiyile smul ja snochumanik Kristo ja bʼa yijel ja chikʼi, ja Tertuliano yala ke jujuntik kʼole kristyanoʼik ja bʼa Roma wani x-ochye akuerdo bʼa yujel ja chikʼi. Cha yala ja it: «Jujuntik kristyanoʼik wani xyuʼaje ja xchikʼel ja matik wa xchamye ja bʼa circo wa xtiroʼaniyeʼi, yujni wa spensarane oj tojbʼuke bʼa jun tikʼe atake yiʼoje».

Ja snochumanik Kristo mini lek yilawe ja kostumbreʼik jaw (ama jujuntik romanoʼik wa skʼulane bʼa mi jel oj yamjuke chamel). Ja Tertuliano stsʼijbʼan: «Mini ja bʼa ekʼele wa xkatikon ekʼ gusto wa xkuʼajtikon ja xchikʼel ja chanteʼiki». Ja romanoʼik wani xyawe och probar ja jastal toj aye ja snochumanik Kristo ja bʼa waʼelalik bʼa ay yiʼoj chikʼi. Ja Tertuliano cha yala: «Ja snochumanik Kristo mini xyabʼane ja xchikʼel ja chanteʼiki, ja yuj mini ay sbʼej spensarajel bʼa wa xcha yuʼaje ja xchikʼel ja kristyanoʼiki».

Ja bʼa jtyempotiki, jeltani tʼusan ja kristyanoʼik oj spensaraʼuke bʼa tʼilan oj skʼuʼuke ja sleyik ja Dyos ja Maʼ kechan jel ja yipi ta ja loktor x-aljiyabʼye oj yiʼe ja chikʼi. Ama jastal testigoʼotik bʼa Jyoba wa xkʼanatik oj ajyukotik sakʼan. Pe jkʼapunejtikyi skʼuʼajel ja sley ja Jyoba sbʼaja chikʼi. Ja bʼa jtyempotik, ¿jastal oj bʼobʼ jkʼuʼuktikyi ja sley ja Dyos sbʼaja chikʼi?

Yajni kʼe ajyuk ja yijel ja chikʼ mas tsʼikani, tsaʼan ja bʼa xchabʼil Guerra ekʼ bʼa spetsanil ja Luʼumi, jastal testigoʼotik bʼa Jyoba kabʼtikni stojol ke kontrani ay soka sley ja Dyosi, sok jachni wantik skʼuʼajel man wego. Pe ja aniki wani tukbʼel yajni wan ekʼel ja tyempo. Ja bʼa jtyempotiki, mixani jaʼ wa xyaʼawe ja chikʼ mas tsʼikani, jaxani june ja bʼa spilulabʼil yiʼoji: 1) glóbulos rojos, 2) glóbulos blancos, 3) plaquetas ma 4) plasma (suero sanguíneo). Bʼa jani chikan jastal wa xtax ja maʼ maloʼayi, ja loktoriki ojni bʼobʼ yawe ochuk glóbulos rojos, glóbulos blancos, plaquetas ma plasma. Yuja chikʼ wa spila sbʼaj bʼa chane spilulabʼil wani xmakuni bʼa jitsan maʼ maloʼay. Jastal testigoʼotik bʼa Jyoba wani xkʼuʼantik lek wani skʼoko ja sley ja Dyos ja bʼa yijel ja chikʼ mas tsʼikani ma june ja bʼa chane spilulabʼil yiʼoji. Yuja jkʼuʼunejtik ja rasonik it bʼa Biblia stalnunejotikni bʼa jastik xiwela sbʼaj, jastal ja bʼa chamelik hepatitis ma ja sida, bʼa jani wa xbʼobʼ staʼotik yuja chikʼi.

Pe yuja bʼa chane spilulabʼil yiʼoj ja chikʼi wa xbʼobʼ pilxuk bʼa chʼinik spilulabʼil, ayni jujuntik sjobʼjelik sbʼaja jawi. ¿Jastal wa x-aji makunuk, sok jasa tʼilan oj jpaklaytik ja snochumanotik Kristo yajni ay jas oj jtsatik skʼulajel sbʼaja jawi?

Ja chikʼi tini chʼikan bʼa jitsan jastik. Asta ja plasma bʼa kʼotel jaʼ ayni yiʼoj jitsan jastik. Jun sjejel, ay yiʼoj jun proteína wa sbʼiʼilan albúmina, ay proteínaʼik bʼa wa xya kʼot tekʼan ja chikʼi sok proteínaʼik bʼa wa skoltayotik. Jun sjejel, jun proteína bʼa plasma wani xbʼobʼ makunuk bʼa yajel kʼot tekʼan ja xchikʼel june. Sok ja kristyanoʼik bʼa ay yiʼoje ja chamelik jaw ja loktoriki cha wani xbʼobʼ yawe eluk ja proteínaʼik ja bʼa plasma bʼa oj skoltay ja chamel jawi. Ay pilan proteínaʼik bʼa plasma bʼa wa xyawe makunuk ja loktoriki, pe ja bʼa sjejelik it wani sjeʼa wani xbʼobʼ yawe eluk spilulabʼil mas chʼinik ja bʼa (plasma). *

Jastalni ja plasma bʼa chikʼi wa xbʼobʼ el bʼa tuktukil chʼinik spilulabʼil, ja pilan spilulabʼil ja chikʼ mas tsʼikani (glóbulos rojos, glóbulos blancos sok plaquetas) cha wani xbʼobʼ eluk bʼa tuk chʼinik spilulabʼil. Jun sjejel, ja bʼa chʼinik spilulabʼil ja glóbulos blancos wani xbʼobʼ makunuk bʼa stojbʼesel yajbʼelik ma bʼa jujuntik tikʼe cánser. Jaxa chʼinik spilulabʼil ja bʼa glóbulos blancos wani xbʼobʼ yawe makunuke bʼa xchʼayjel jun senya bʼa jun yajbʼelal. Sok wanetoni stojbʼesel tuk anik ja bʼa spilulabʼil yiʼoj ja chikʼi. Ja anik it mini kʼoteluk bʼa yijel chikʼ; pe jani wa stojbʼese sok ja bʼa spilulabʼilik yiʼoj ja chikʼi. ¿Oj maʼ bʼobʼ kitik ja snochumanotik Kristo ja anik it? Ja Biblia mini xyala jaman lek, pe jastal snochumanotik Kristo tʼilani oj kiltik jastal wa xyila ja Dyos yajni ay jas oj jtsatik skʼulajel jastalni wa xyala ja jconcienciatiki.

Jujuntik ja bʼa snochumanik Kristo mini xyiʼaje jun an bʼa ti jakel bʼa chikʼ (cha mini ja bʼa chʼinik spilulabʼil bʼa wa xkoltani bʼa jun chamel). Jach jastal it wa skʼuʼane ja smandar ja Dyos bʼa ‹stalnajel sbʼaje soka chikʼi›. Wani xyabʼye stojol ja ley ajiyi ja Israel ke ta ja chikʼ ti elel bʼa jun chante tʼilani ‹a-spekʼ-e bʼa luʼum› (Deuteronomio 12:22-24). ¿Jas yuj jelni tʼilan ja it? Yujni bʼa xchapjel ja anik it bʼa wa xkoltani ja bʼa chamelik sok bʼa tuk anik jelni tʼilan stsomjel ja chikʼi sok aʼtel sbʼaja jawi. Ja yuj, jujuntik ja snochumanik Kristo mini xyiʼaje ja anik it, jastalni mi xyiʼaje ja chikʼ mas tsʼikani ma june ja bʼa chane spilulabʼil yiʼoji. Tʼilani a-kisjuk ja jas wa skʼuʼani sok ja jastal wa xyala ja sconciencia.

Tuk snochumanik Kristo tukni ja jas wa stsaʼawe skʼulajeli. Cha mini xyiʼaje ja chikʼ tsʼikani, glóbulos rojos, glóbulos blancos, plaquetas ma plasma, pe wani xyiʼaje ja an wa x-ajiyile bʼa ti elel ja bʼa spilulabʼilik mas tsʼikan yiʼoj ja chikʼi. Ja bʼa ekʼeleʼik jastal it tuktukilni jas xbʼobʼ stsaʼe skʼulajel ja snochumanik Kristo. Bʼobʼta jun snochuman Kristo oj yiʼ jun an bʼa ti elel ja bʼa chʼinik spilulabʼil yiʼoj ja bʼa chane spilulabʼil ja chikʼi. Anto, ¿jas yuj wani xbʼobʼ nikjuk jun snochuman Kristo bʼa oj yiʼ ja bʼa chʼinik spilulabʼil ja chikʼi?.

Ja xetʼan: «Sjobʼjelik yiʼoje ja matik wa skʼumani» ja bʼa La Atalaya bʼa 1 bʼa junio bʼa 1990, xchiktes ke jujuntik proteínaʼik bʼa plasma (fracciones sanguíneas) ja bʼa ixuke embarazada ayeʼi wani xyawe ekʼyi ja proteínaʼik jaw ja bʼa xchikʼel ja yal alats ojxta pojkuki. Jachuk, wa x-aji ekʼyi ja chikʼ ja yal alatsi bʼa mi oj tajuk chamel. Bʼa pilan jun jasunuk yajni ja glóbulos rojos bʼa jun yal alats wa stsʼikwi ja sakʼanili wani xkʼe yi ikʼ. Anto, spilulabʼilik ja bʼa glóbulos rojos jaw, jaxani wa x-ekʼ sbʼaja nanali sok ja skuerpo ja nanali wa xchʼaya snajel ja stsʼilelal wa xkani. Jujuntik snochumanik Kristo bʼobʼta ojni yal yuja jujuntik chʼinik spilulabʼilik ja bʼa chikʼ wa xbʼobʼ ekʼ sbʼaj jun kristyano ma bʼa pilan modo, ja yeʼnle cha ojni bʼobʼ yiʼe junuk ja bʼa chʼinik spilulabʼil ja chikʼ elel ja bʼa plasma ma ja bʼa glóbulos.

Yuja snochumanik Kristo mi junukxta wa stsaʼawe bʼa yijel ja spilulabʼilik ja chikʼi, ¿wan maʼ stojolan ja stsajel skʼulajelik jaw mi tʼilanuk? Miyuk. Juni jasunuk jel tʼilan. Pe ayni jun jasunuk meran. Spetsanil ja jas alubʼali wani sjeʼa ke ja testigoʼik bʼa Jyoba mini xyiʼaje ja chikʼ tsʼikani cha mini ja bʼa bʼajtanik spilulabʼil yiʼoji. Ja Biblia wa xyayi mandar ja snochumanik Kristo ‹bʼa a-stalnay sbʼaje soka jastik kʼapubʼalyi ja kʼulubʼal dyosiki, ja chikʼi, sok ja koʼel mulal sok ixuk winik› (Hechos 15:29). Pe yajni jaʼ ti chʼikansok ja chʼinik spilulabʼil elel ja bʼajtan spilulabʼilik yiʼoj ja chikʼi, kada jujune ja snochumanik Kristo yajni spensaraʼanta lek sok yatayi orasyon, tʼilani yeʼn mismo oj stsaʼ jas oj skʼuluk jastalni wa xyala ja sconciencia.

Jitsan kristyano puesto aye bʼa yijel chikan jas an bʼa wego oj tojbʼuke ama xiwela sbʼaj wa x-ajyi ja sakʼanile, jastalni ja bʼa yijel anik bʼa chikʼ. Pe ja snochumanik Kristo mini spensarane ke jaʼita ja sakʼanile ja mas tʼilani. Ja testigoʼotik bʼa Jyoba wani xkaʼatik tsʼakatal ja koltanel wa xyaʼawe ja loktoriki, pe bʼajtanto oj kitik jun an wani xpensarantik lek. Pe yajni ja aniki ti elel bʼa chikʼ, wani xkaʼa lek tʼabʼan jkʼujoltik ja jas wa xyala ja Dyos sok ja bʼa jastal wa xkila jbʼajtik soka yeʼn ja Maʼ yaʼunejkitik ja Sakʼanili (Salmo 36:9).

Jelni tsamal juntiro sbʼaja snochumanik Kristo yuja wa sjipa skʼujole jastalni ja salmista bʼa stsʼijbʼan: «Ja Jyoba Dyos kʼotel jun kʼaʼuj sok jun makulabʼil; wa xyaʼa koltanel sok toywanel. Ja Jyoba mini jas oj smakyi bʼa lek ja matik toj wane bʼejyel. Ah, Jyoba [...], gustoʼay ja winik bʼa wa sjipa skʼujol bʼa weʼni» (Salmo 84:11, 12).

[Nota]

^ Kʼela ja xetʼan: «Sjobʼjelik yiʼoje ja matik wa skʼumani» ja bʼa rebista La Atalaya bʼa 1 de noviembre bʼa 1978 sok ja bʼa 1 bʼa octubre bʼa 1994. Ja farmaciaʼik yaʼuneje ajyuk anik sokubʼal bʼa mi ti yaʼuneje eluk bʼa chikʼ sok bʼa wani xbʼobʼ yaʼe ja jaw bʼa mi jaʼuk ja spilulabʼil mas chʼinik ja bʼa chikʼ bʼa akʼubʼalxa makunuki.

[Recuadro]

SJOBʼJELIK OJ KAʼ JBʼAJTIK BʼAJTANTO OJ WAJKOTIK BʼA LOKTOR

Ta oj ajukawi jun operasyon ma oj ajukawi jun tikʼe an bʼa bʼobʼta ay yiʼoj chikʼ, jobʼo abʼaj:

¿Wan maʼ snaʼawe ja matik oj yaʼe operasyon ke testigoʼon bʼa Jyoba sok kalunej ke mini bʼa jun jasunuk a-yaweki chikʼ (chikʼ tsʼikan, glóbulos rojos, glóbulos blancos, plaquetas mini plasma bʼa ay yiʼoj chikʼ)?

Ta oj ajukawi anik kʼulubʼal soka plasma bʼa ay yiʼoj chikʼ ja bʼa glóbulos rojos, blancos, ma plaquetas, jobʼo abʼaj:

¿Kʼulubʼal maʼ ja anik sok june ja bʼa chane spilulabʼil yiʼoj ja chikʼi? Ta jachuk ¿oj maʼ bʼobʼa chol jastal kʼulaji?

¿Janekʼ chikʼ yiʼoj ja bʼa aniki, sok jastal oj yaweki?

Ta ja jconciencia wa xyaʼakan oj kiʼ ja spilulabʼil it, ¿jastik xiwela sbʼaj oj yijanki?

Ta ja jconciencia mi xyala oj kiʼ ja spilulabʼil it, ¿jas pilan an oj ajuki?

Yajni jpaklata lek ja bʼa sjobʼjelik it, ¿jas tyempo oj kalyabʼ ja jas jtsaʼata?