ʼE Tokaga Moʼoni Te ʼAtua Kia Koutou
ʼE Tokaga Moʼoni Te ʼAtua Kia Koutou
KO TE hahaʼi fuli ʼe nātou faikole ki te ʼAtua ke tokoni age kia nātou ʼi te ʼu temi faigataʼa. Heʼe “mālohi pea mo lahi tona mālohi; ʼe mole maʼu he ʼu kupu feʼauga moʼo fakamatala tona poto.” (Pesalemo 147:5) Ko ia tokotahi pe ʼaē ʼe feala ke tokoni mai ke tou tauʼi totatou ʼu fihifihia. Tahi ʼaē meʼa, ʼe fakaafe tatou e te Tohi-Tapu ke tou ‘avahi totatou loto’ kia te ia. (Pesalemo 62:8) Kae he koʼe koa ʼe manatu ia te tokolahi ʼe mole tali ia te ʼAtua ki tanatou ʼu faikole? Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole tokaga mai kia tatou?
ʼAua takotou tukugakoviʼi fakavilivili ia te ʼAtua ʼi tana mole ina fai he meʼa, kae ke koutou manatuʼi te temi ʼaē neʼe koutou liliki ai. ʼI te temi ʼaē neʼe mole fai ai e takotou ʼu mātuʼa te ʼu meʼa ʼaē neʼe koutou loto kiai, neʼe koutou manatu koa ʼe mole nātou ʼoʼofa kia koutou? ʼE lahi te ʼu fānau ʼe nātou manatu feiā. Kae ʼi takotou lahilahi ake, neʼe mahino kia koutou ʼe kehekehe te fakahā ʼo te ʼofa pea ko te ʼio kia meʼa fuli pe ʼaē ʼe loto kiai he tamasiʼi ʼe mole ko te ʼofa moʼoni ʼaia.
ʼO toe feiā pe, kapau ʼe mole tali tuʼumaʼu ia Sehova ki takotou ʼu faikole ohage ko te meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai, ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe mole tokaga kia tatou. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼe lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼe fakahā ai e te ʼAtua ʼe tokaga kia tatou fuli.
“ ʼE Tou Maʼu Te Maʼuli Mai Ia Te Ia”
ʼUluaki, ʼe tou loto fakafetaʼi heʼe “tou maʼu te maʼuli mai ia te ia [te ʼAtua] pea mai ia te ia ʼe tou gaūgaūe.” (Gaue 17:28, MN ) Ko tana foaki mai te maʼuli ʼe fakahā moʼoni ai ʼe ʼofa ʼo tokaga kia tatou!
Tahi ʼaē meʼa, ʼe foaki mai e Sehova te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ke tou maʼuʼuli ai. ʼE tou lau fēnei: “ ʼE ina fakahomo te vao maʼa te ʼu manu, pea ko te mohuku moʼo fakaʼaogaʼi e te tagata ki tana gāue, moʼo faka haʼu ki tuʼa te meʼa kai mai te kele.” (Pesalemo 104:14) ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole foaki mai pe e totatou Tupuʼaga te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki totatou maʼuli. ʼE ina foaki lahi mai “te ua mai te lagi kia tatou pea mo fakafua te u taukai i onatou temi, e ina fakamahu tatou pea mo fakafonu fiafia o tatou loto.”—Gaue 14:17.
Kae ʼe lagi feʼekeʼaki anai ʼihi: ‘Kapau ʼe ʼofa lahi te ʼAtua kia tatou, he koʼe koa ʼe ina tuku ke tou mamahi feiā?’ ʼE koutou ʼiloʼi koa te tali ki te fehuʼi ʼaia?
ʼE Tupu Koa Totatou ʼu Fihifihia ʼUhi Ko Te ʼAtua?
ʼE lahi te ʼu mamahi ʼo te tagata ʼe tupu ʼuhi pe ko nātou totonu. Ohage la, ʼe tou ʼiloʼi lelei te tuʼutāmaki ʼo ʼihi ʼu aga ʼe kovi. Kae ʼe kei fai pe e te hahaʼi te ʼu aga heʼeʼaoga, mo ʼinu kava fakavalevale pea ko ʼihi ʼe nātou toloke, mo suluka, mo nātou kau ki he ʼu faigaoʼi agamālohi, mo nātou gaholo mokā nātou taki motokā pea mo te tahi atu ʼu faʼahi. Kapau ko te ʼu aga ʼaia ʼe iku ki he ʼu mamahi, ʼe tupu ko ai? ʼE tupu koa ko te ʼAtua peʼe tupu ko ia ʼaē ʼe mole aga fakapotopoto? ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼAua naʼa koutou faihala: ʼe mole feala ke kākāʼi te ʼAtua. ʼIo, ko te meʼa ʼaē ʼe to e te tagata, ʼe ina utu pe anai.”—Kalate 6:7, MN.
ʼI te tahi faʼahi, ʼe feagakoviʼaki te hahaʼi. Ka laga tau he fenua, pea ʼe mahino papau ia ʼe mole ko te hala ʼa te ʼAtua mokā hoko he ʼu mamahi. Ka fai he agamālohi e he tagata agakovi, ʼe ko te hala koa ʼa te ʼAtua mokā ʼe ʼi ai he lavea peʼe mate ai he tahi? Kailoa ia! Ka aga fefeka he pule fenua, mo ina fakatagaʼi pea mo ina matehi te hahaʼi ʼaē ʼe fakalogo kia ia, ʼe tonu koa ke tukugakoviʼi te ʼAtua? ʼE mole ko he manatu fakapotopoto ʼaia.—Tagata Tānaki 8:9.
Kae e feafeaʼi ki te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe māsisiva peʼe pakupapaku? ʼE ko te hala koa ʼa te ʼAtua? Kailoa. Ko te meʼa ʼaē ʼe foaki e totatou kele ʼe feʼauga maumau ia moʼo fafaga ʼo te hahaʼi fuli. (Pesalemo 10:2, 3; 145:16) ʼE ko te vaevae kovi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe foaki e te ʼAtua ʼaē ʼe tupu ai te pakupaku pea mo te masiva. Pea ʼuhi ko te tahi manatu pe ʼa te hahaʼi kia nātou, koia ʼe kei hoko atu aipe te fihifihia ʼaia.
Te Tupuʼaga Tāfito
Kae ko te hala ʼa ai mokā mahaki peʼe mate he tahi ʼuhi ko tana kua matuʼa? ʼE koutou punamaʼuli anai koa mo kapau ʼe ʼui atu ko te ʼu faʼahi ʼaia ʼe mole ko te hala ʼa te ʼAtua? Neʼe mole fakatupu e te ʼAtua te tagata ke matuʼa pea mo mate.
ʼI te temi ʼaē neʼe fakatupu ai te ʼuluaki taumatuʼa, ia Atama mo Eva ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, neʼe foaki e Sehova kia nāua te ʼamanaki ʼaē ke nā maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele. Kae neʼe ko tona finegalo ke fakafonu te kele e te hahaʼi ʼe nātou leleiʼia anai tonatou tofiʼa ʼaia. Koia neʼe ina fakahā age he ʼu faʼahi ke nā mulimuli kiai. Neʼe feala kia Atama mo Eva ke nā maʼuʼuli ʼi te Palatiso mo kapau neʼe nā haga fakalogo ki tonā Tupuʼaga ʼofa.—Senesi 2:17; 3:2, 3; 17-23.
Kae neʼe agatuʼu ia Atama mo Eva ki te ʼAtua. Neʼe filifili e Eva ke fakalogo kia Satana te Tevolo. Neʼe ina kākāʼi ia ia pea neʼe ina ʼui age ko te ʼAtua neʼe ina fufū te meʼa lelei kia ia. Koia neʼe kamata ai tana fia maʼuli faʼifaʼitaliha pea neʼe ina faigaʼi ke “hage . . . ko te ʼAtua, ʼo ina ʼiloʼi te lelei pea mo te kovi.” Pea neʼe kau fakatahi ia Atama ki te agatuʼu ʼa Eva.—Senesi 3:5, 6.
ʼI tanā agahala ʼaia, neʼe mole kei tau mo Atama pea mo Eva ke nā maʼuʼuli ʼo heʼegata. Neʼe nā ʼiloʼi ai te ʼu ikuʼaga fakaʼofaʼofa ʼo te agahala. Neʼe hifohifo tonā mālohi fakasino pea nā mamate. (Senesi 5:5) Kae neʼe ʼi ai te tahi ʼu fua kovi age ʼo tana talagataʼa ʼaia. ʼE kei tou mamahi nei ʼi te ʼu fua ʼo te agahala ʼa Atama pea mo Eva. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Aki he tagata e tahi [ia Atama] nee hu mai te agahala ki te malama-nei pea aki te agahala ia te mate, pea nee ausia e te mate te tagata fuape: pea tahi, kua agahala fuli.” (Loma 5:12) Ei, ʼuhi ko te agatuʼu ʼa Atama pea mo Eva, ko te agahala pea mo te mate neʼe mafola ki te hahaʼi ʼo te malamanei katoa ohage ko he mahaki fakatupu mate.
Te Fakamoʼoni Mālohi ʼAē ʼe Tokaga Te ʼAtua Kia Tatou
Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe fakaʼofaʼofa tuʼumaʼu pe anai koa te maʼuli ʼo te tagata ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua? Kailoa ia, pea ʼe tou vakaʼi te fakamoʼoni mālohi ʼaē ʼe hā ai ʼe tokaga te ʼAtua kia tatou. Neʼe foaki e Loma 3:24) Koia, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Nee ofa lahi te Atua ki te malama-nei, ko te tupuaga aia o tana foaki mai tona Alo Ulutokotahi, ke aua naa mate ia natou fuape e tui kia te ia, kae ke natou maù te mauli heegata.” (Soane 3:16) ʼAki te fakahā ʼaia ʼo te ʼofa lahi ʼaupito, ʼe tou toe maʼu te ʼamanaki ʼaē ke tou maʼuʼuli ʼo heʼegata. Neʼe tohi fēnei e Paulo ki te kau Loma: “ ʼAki he gāue faitotonu e tahi, ʼe lau kua faitotonu te ʼu faʼahiga hahaʼi kehekehe ki te maʼuli.”—Loma 5:18, MN.
te ʼAtua te totogi lahi moʼo hāofaki te malamanei mai te agahala pea mo te mate. Ko te totogi ʼaia neʼe ko te maʼuli haohaoa ʼo Sesu, ʼaē neʼe ina tali ke ina foaki maʼa tatou. (Tou faka tui papau, ʼi te temi ʼaē kua fakakatofa e te ʼAtua, ʼe mole toe ʼi ai anai he mamahi peʼe ko te mate ʼi te kele. Kae ʼe hoko anai te ʼu fetogi ʼaē neʼe fakakikite ʼi te tohi ʼo Apokalipesi, ʼaē ʼe ʼui fēnei: “Koeni te nofoaga o te Atua fakatahi mo te hahai. E nofo anai fakatahi mo te hahai. E natou liliu anai ko tana hahai pea e hoko anai ko te Atua e fakatahi anai mo natou. E ina holoholo anai ia loimata fuape i onatou fofoga, pea e mole toe mau anai te mate. E mole toe mau anai he putu, pe ko he lauga, pe ko he mamahi, koteuhi kua puli te malama-nei afea.” (Apokalipesi 21:3, 4) ʼE koutou lagi ʼui fēnei anai: “ ʼE ʼau mate anai kae heʼeki ʼau sio ki te fakapapau ʼaia,” pea ʼe feala ke hoko te faʼahi ʼaia. Pea tatau aipe peʼe koutou mamate, ʼe feala ki te ʼAtua ke ina fakatuʼuake koutou mai te mate. (Soane 5:28, 29) ʼE ko te finegalo ʼaia ʼo te ʼAtua maʼa tatou, pea ʼe ina fakahoko anai. ʼE mole moʼoni te ʼui ʼaē ko te ʼAtua ʼe mole tokaga ki te malamanei!
“Fakaovi Ki Te Atua”
ʼE fakaloto fīmālie te ʼiloʼi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua he puleʼaki heʼegata moʼo fakagata te ʼu mamahi ʼo te malamanei. Kae e feafeaʼi ʼi te temi nei? Koteā ʼaē ʼe feala ke tou fai mo kapau neʼe mate he tahi neʼe tou ʼoʼofa ai peʼe ka mahaki hakita fānau? ʼE mole heʼeki hoko mai te temi ʼaē ka pulihi ai e te ʼAtua te mahaki pea mo te mate. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu kua vave hoko mai te temi ʼaia. Kae ʼe mole līʼakina feiā tatou e te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e te tisipulo ko Sakopo: “Koutou fakaovi ki te Atua pea e fakaovi atu anai kia koutou.” (Sakopo 4:8) Ei, ko totatou Tupuʼaga ʼe ina fakaafe tatou ke tou felogoi lelei mo ia, pea ko nātou ʼaē ʼe nātou tali, ʼe nātou logoʼi tuʼumaʼu pe tana tokoni, māʼia pe la ʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaupito. E feafeaʼi hatatou fakaōvi ki te ʼAtua?
Neʼe fai e te Hau ko Tavite te fehuʼi ʼaia kua hili kiai taʼu e tolu afe, ʼo ina ʼui fēnei: “Ê Sehova, ko ai anai . . . ka maʼuli ʼi tou moʼuga taputapu?” (Pesalemo 15:1) Neʼe tali e Tavite totonu ki tana fehuʼi, heʼe ina hoko atu fēnei: “Ko ia ʼaē ʼe haʼele agatonu pea mo ina maʼuliʼi te faitotonu, pea mo maʼu te moʼoni ʼi tona loto. Neʼe mole laukovi mo tona ʼalelo. Neʼe mole ina fai he meʼa kovi ki tona kaumeʼa.” (Pesalemo 15:2, 3) ʼE tali e Sehova ia nātou ʼaē ʼe nātou fai te meʼa ʼaē neʼe mole fai e Atama mo Eva. ʼE ōvi kia nātou ʼaē ʼe nātou fai tona finegalo.—Teutalonome 6:24, 25; 1 Soane 5:3.
ʼE lava feafeaʼi hatatou fai te finegalo ʼo te ʼAtua? ʼE tonu ke tou ako “te mea . . . [ʼaē] e taulekaleka mo lelei ia mua o te Atua totatou Fakamauli,” pea mo tou maʼuliʼi. (1 Timoteo 2:3) ʼE tonu ke tou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu. (Soane 17:3; 2 Timoteo 3:16, 17) Kae ʼe mole tou lau tahitahiga anai te Tohi-Tapu. ʼE tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi te ʼu Sutea ʼi Pelea ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼaē neʼe nātou logo ki te fai faka mafola ʼa Paulo. ʼO ʼuhiga mo nātou ʼaia, ʼe tou lau fēnei: “Nee natou tali fulipe te Folafola mo te lotolelei, pea i te aho fuape nee natou vakaʼi i te Tohitapu, te mooni o mea aia.”—Gaue 17:11.
ʼO toe feiā ia ʼaho nei, ʼaki te ako fakalelei ʼo te Tohi-Tapu ʼe mālohi ai tatatou tui ki te ʼAtua pea ʼe tokoni mai ke tou maʼu he felogoi lelei mo ia. (Hepeleo 11:6) ʼE toe tokoni foki kia tatou ke tou mahino lelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e Sehova maʼa te malamanei—mole gata pe ki te ʼu lelei faka temi kae tāfito ki te ʼu lelei heʼegata ʼaē ka maʼu e nātou ʼaē ʼe nātou loto lelei kiai.
Koutou tokagaʼi te ʼu palalau neʼe fai e ʼihi kau Kilisitiano ʼaē ʼe nātou felogoi lelei mo te ʼAtua. ʼE ʼui fēnei e Danielle, ʼe tau 16: “ ʼE ʼau ʼofa lahi kia Sehova, pea ʼe lahi ʼaupito taku loto fakafetaʼi kia te ia. Neʼe ina foaki mai he ʼu mātuʼa ʼofaina
pea mo nā ʼoʼofa lahi kia te ia, pea neʼe nā akoʼi ʼau ʼo mulimuli ki tana Folafola.” Neʼe tohi fēnei e te Kilisitiano ʼi Uruguay: “ ʼE fonu toku loto ʼi te fakafetaʼi, pea ʼe ʼau fia fakamālo kia Sehova ʼuhi ko tona lotoʼofa pea mo tana fia kaumeʼa mo ʼau.” ʼE toe tali e te ʼAtua mo te kihiʼi tamaliki. ʼE ʼui fēnei e Gabriela, ʼe taʼu fitu: “ ʼE lahi age taku ʼofa ki te ʼAtua ʼi taku ʼofa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te malamanei. ʼE ʼau nofo mo taku Tohi-Tapu. ʼE ʼau leleiʼia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau ako ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo tona ʼAlo.”Ia ʼaho nei, ʼi te malamanei ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou tali ʼaki tonatou loto katoa te ʼu palalau ʼa te tagata fai pesalemo, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Kia te ʼau, ʼe ko he meʼa lelei haku fakaōvi ki te ʼAtua.” (Pesalemo 73:28) Neʼe tokoni kia nātou ke nātou tauʼi te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hoko kia nātou ʼi te temi nei, pea ʼe nātou maʼu te ʼamanaki moʼoni ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele. (1 Timoteo 4:8) He koʼe koa ʼe mole koutou fakatuʼutuʼu ke koutou “fakaovi ki te Atua”? ʼE fakahā fēnei mai kia tatou: “E mole mamao ia maia tatou takitahi.” (Gaue 17:27) Ei, ʼe tokaga moʼoni te ʼAtua kia koutou.
[Paki ʼo te pasina 5]
ʼE lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼe hā ai te tokaga ʼa Sehova kia tatou
[Paki ʼo te pasina 7]
Māʼia mo te kihiʼi tamaliki ʼe feala ke nātou fakaōvi ki te ʼAtua
[Paki ʼo te pasina 7]
Ia ʼaho nei, ʼe tokoni mai Sehova ke tou kātakiʼi. ʼI tona temi totonu, ʼe ina pulihi anai te mahaki pea mo te mate