Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Wan Kwestin

Wan Kwestin

Wan Kwestin

?Long 2 Korin 6:14 (NW ), Pol i tokbaot hu taem hem i yusum tok ya “man we i no gat bilif”?

Seken Korin 6:14 (NW ), i rid olsem se: “Yu no mas karem yok wetem wan man we i no gat bilif.” Sipos yumi luk long ol vas we i stap raonabaot long tok ya, i klia se Pol i stap tokbaot ol man mo woman we oli no memba blong Kristin kongregesen. Ol narafala vas long Baebol we Pol i yusum tok ya “man we i no gat bilif” no “olgeta we oli no gat bilif,” i sapotem tok blong Pol antap.

Wan eksampol, Pol i tok strong agens long ol Kristin we oli pas long kot fored blong “ol man we oli no gat bilif.” (1 Korin 6:​6, NW ) Long vas ya, ol man we oli no gat bilif hemia ol jaj we oli wok long kot blong ol man Korin. Long namba tu leta blong Pol, hem i talem se ol man oli no save bilif from we ‘Setan i satem tingting blong olgeta finis.’ I olsem we wan ‘kaliko’ i stap blokem tingting blong ol man ya we oli no gat bilif. Ol man ya we oli no gat bilif oli no soem se oli wantem wosip long Jeova, from we bifo finis Pol i talem se: “Taem man i tanem tingting blong hem blong kam man blong Hae God, Hae God i save tekemaot kaliko ya.”​—2 Korin 3:16; 4:4.

Sam man we oli no gat bilif oli joen long fasin blong brekem loa mo oli wosipim giaman god. (2 Korin 6:​15, 16) Be, i no olgeta evriwan we oli agensem ol man blong Jeova. Samfala oli intres long trutok. Plante long olgeta oli gat hasban no waef we i Kristin, be oli glad nomo blong laef wetem olgeta. (1 Korin 7:​12-14; 10:27; 14:​22-25; 1 Pita 3:​1, 2) Nating se i olsem, oltaem Pol i yusum tok ya ‘man we i no gat bilif’ blong tokbaot ol man mo woman we oli no memba blong Kristin kongregesen ya we i stap “bilif long Jisas.”​—Ol Wok 2:41; 5:14; 8:​12, 13.

Rul we i stap long 2 Korin 6:​14 (NW ) i wan advaes we i save givhan long ol Kristin long ol defdefren haf long laef. Mo plante taem oli yusum rul ya blong givim waes advaes long ol Kristin we oli wantem mared. (Matiu 19:​4-6) Wan Kristin we i givim laef blong hem long God, mo i baptaes finis, i waes gud blong no lukaotem wan blong mared wetem, long medel blong olgeta we oli no gat bilif, from we ol rul, ol mak mo ol tijing blong man we i no gat bilif i defren olgeta long ol tijing blong ol trufala Kristin.

?Be olsem wanem long ol man mo woman we oli stadi Baebol mo oli joen wetem Kristin kongregesen? ?Olsem wanem long olgeta we oli no baptaes yet? ?Ol man ya oli ol man we oli no gat bilif? Nogat. Ol man mo woman we oli laekem trutok blong gud nius mo oli gohed gud long stadi mo putum mak blong tekem baptaes, yumi no save singaot olgeta se oli ol man we oli no gat bilif. (Rom 10:10; 2 Korin 4:13) Bifo we Konilias i tekem baptaes oli singaot hem se ‘hem i wan man blong prea mo hem i stap mekem wosip long God.’​—Ol Wok 10:2.

?Ale, sipos advaes ya blong Pol long 2 Korin 6:14 i no tokbaot ol man we oli no baptaes yet be oli stap joen finis wetem kongregesen, olsem wanem? ?I waes blong wan man no woman we i baptaes finis, i fren mo i mared long wan pablisa we i no baptaes yet? No, i no waes. ?From wanem? From we Pol i talem advaes ya long ol Kristin woman we oli lusum man blong olgeta long ded i se: ‘Hem i fri blong mared bakegen long wanem man hem i wantem, be wan samting nomo man ya i mas wan man blong Masta blong yumi.’ (1 Korin 7:​39, NW ) Taswe advaes ya i pulum ol Kristin we oli baptaes finis blong faenem ‘man no woman blong Masta’ nomo blong mared long hem.

?Wanem mining blong tok ya long ‘wan man blong Masta’? Long Rom 16:​8-10 mo Kolosi 4:7 Pol i tokbaot ol man mo woman we oli ‘joen long Kraes’ no long ‘Masta blong yumi.’ Sipos yumi ridim ol vas ya, bambae yumi luk ol toktok olsemia se, ‘oli joen long mifala long wok blong Kraes,’ oli ‘man blong Kraes tru,’ ‘brata blong mifala,’ ‘gudfala fren blong mifala,’ mo ‘oli joen long mifala blong mekem ol wok blong masta.’

?Wetaem wan man i kam wan ‘man blong wok blong Masta’? Hemia, long taem we hem i rere blong mekem wok olsem wan slef mo blokem ol samting we hem nomo i wantem. Jisas i eksplenem se: “Man we i wantem kam biaen long mi, hem i mas blokem ol samting we hem nomo i wantem, nao i mas karem [“pos,” NW ] blong hem, i biaen long mi.” (Matiu 16:24) Wan man i stat biaenem Jisas mo i putum laef blong hem fulwan blong mekem ol wok we God i wantem hem blong mekem, taem hem i givim laef blong hem long God. Biaen hem i tekem baptaes mo i kam wan minista we i gat gudnem wetem Jeova God. * Taswe, blong ‘mared long wan man blong Masta’ i minim blong mared long wan man we i soemaot se hem i rili gat bilif. I min se hem i wan man we i givim laef blong hem blong kam ‘man blong wok blong God mo blong Jisas Kraes.’​—Jemes 1:1.

Yumi glad long wan man we i stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jeova mo i gohed gud long stadi ya. Be, man ya i no givim laef blong hem yet long Jeova, hem i no putum ful laef blong hem long wok blong God mo lego sam samting long laef blong hem. I min se hem i stap mekem sam jenis yet. Fastaem, hem i mas mekem ol jenis we bambae oli mekem hem i naf blong givim laef blong hem i go long God mo tekem baptaes, biaen hem i save tingbaot narafala bigfala jenis ya long laef, hemia nao mared.

?I stret sipos wan Kristin i fren wetem wan we i luk olsem se i gohed gud long stadi, from we maet hem i gat tingting ya se afta we hem i baptaes bambae tufala i mared? Nogat. Samting ya bambae i pusum Baebol studen ya blong baptaes from risen we i no stret, from we Baebol studen ya i save se hem i mas baptaes fastaem, blong Kristin ya we i baptaes finis i save mared long hem.

Plante taem, wan pablisa we i no baptaes yet i stap olsem blong smoltaem nomo gogo kasem taem we hem i naf blong tekem baptaes. Taswe advaes ya antap, blong mared nomo long wan man blong Masta, i no bitim mak. ?Be olsem wanem long wan boe no wan gel we i kasem yia blong mared, we i gruap long wan Kristin famle, mo i bin mekem sam wok long kongregesen, mo i wan pablisa we i no baptaes? ?I stret we wan Kristin i fren blong mared long hem? Ale, be tingbaot ol kwestin ya, ?Wanem samting i blokem hem blong givim laef blong hem long Jeova? ?From wanem hem i no tekem wan disisen yet? ?Tingting blong hem i fasfas yet long sam samting? Nating se hem i no wan man we i no gat bilif, be yumi no save talem tu se hem i ‘wan man blong Masta.’

Advaes we Pol i givim long saed blong mared i blong givhan long yumi. (Aesea 48:17) Taem tufala we i wantem mared, tufala tugeta i givim laef blong tufala long Jeova, promes we tufala i mekem long mared i stanap long wan fandesen long saed blong spirit we i strong. Tufala i gat ol mak mo ol rul we i sem mak. Mo samting ya tu i mekem we tufala i gat wan mared we i glad oltaem. Mo tu, taem tufala i ‘mared long Masta,’ samting ya i soem se tufala i obei long Jeova mo i pulum plante blesing i kam long tufala, from we “olgeta we oli stap obei long [Jeova], oltaem, [Jeova i] stap mekem i gud tumas long olgeta.”​—Ol Sam 18:25.

[Futnot]

^ Taem Pol i raet long ol tabu Kristin fastaem we oli kam ‘wan man blong Masta’ i minim tu se God i makemaot olgeta olsem ol pikinini blong Hem mo ol brata blong Kraes.

[Tok blong pija long pej 31]

“Olgeta we oli stap obei long [Jeova], oltaem, [Jeova i] stap mekem i gud tumas long olgeta”