Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Ponji ma waromo nwang’u i kum udu ma Yesu utimo

Ponji ma waromo nwang’u i kum udu ma Yesu utimo

Ponji ma waromo nwang’u i kum udu ma Yesu utimo

ECOPO bedo iri lembe mi zungo niwinjo nia Biblia utiyo ngo wang’ acel de ku wec mi dhu Jugiriki ma thelembene tie “udu,” kinde m’ebekoro pi kwo pa Yesu iwi ng’om. Wec mi dhu Jugiriki (dunamis) ma saa moko juloko nia “udu,” thelembene tie “tego.” (Luka 8:46) Jucopo loke bende nia “copo.” (Matayo 25:15) Jararieko moko m’uponjo lembe iwi Biblia uyero nia wec maeno mi dhu Jugiriki “uketho nwoc iwi tic ma tek m’ugam utimere, asagane ke iwi tego m’uketho ticne utimere. Lembe ma jukorone unyutho nia tego pa Mungu re m’utimo ticne.”

Wec mange mi dhu Jugiriki utie teras, man wang’ ma pol juloke nia “thangu” kunoke “musana.” (Yohana 4:48; Tic mi Jukwenda 2:19) Wec maeni lundo ubeketho peko iwi matoke m’udu ma jutimone ugam ukelo iwi ju m’unene. Wang’ ma pol, i udul dhanu man i julub ubed uwang’ lii i kum tic mi tego ma Yesu utimo.​—Marko 2:12; 4:41; 6:51; Luka 9:43.

Wec mir adek mi dhu Jugiriki (semeion) ma jutiyo ko pi ninyutho udu pa Yesu, thelembene tie “giranyutha.” Jararieko ma nyinge Robert Deffinbaugh uwacu nia wec maeno “uketho peko akecane iwi thelembe ma tap mir udu.” Emedo kumae: “Giranyutha tie udu m’ubetuco lemandha iwi Rwoth mwa Yesu.”

Vupo kunoke tego m’uai i bang’ Mungu?

Ayi ma Biblia uweco ko pir udu ma Yesu utimo unyutho ngo nia ebino vupo man lembe ma jupangu apanga pi niyubo i nambu. Ento udu pa Yesu ubino nyuthonyuth mi “tego ma dit pa Mungu.” Lapor pa jalawobi moko ma Yesu ugam uwodho pajogi kud i iye unyutho lembuno kamaleng’. (Luka 9:37-43) Nyo ecopo bedo lembe ma tek ni Mungu ma jategokpo, nitimo kit tic mi tego ma kumeno, ma Biblia ke yero nia etie “jatego i tego”? (Isaya 40:26) Ungo nyanok de!

I buku mir Injili, juweco pir udu ma romo 35 ma Yesu timo. Ento wend udu pare ceke ung’eyere ngo. Ku lapor, Matayo 14:14 uyero kumae: ‘[Yesu] neno udul dhanu ma dit, e kisa unege i kumgi, man ekeyo kum jurutwoyo m’i kindgi.’ Juyero ngo nia i saa maeno ekeyo kum dhanu adi.

Tic maeno mi tego pire bino tek lee kara jung’ey nia andha Yesu tie Wod Mungu man Masiya ma jung’olo pire, calu m’ebed eyero. Lembagora unyutho kamaleng’ nia tego ma Mungu miyo re m’ubed ukonyo Yesu nitimo udu. Jakwenda Pethro uwacu nia, Yesu tie “ng’atu ma Mungu unyutho iwu kamaleng’ ni kum udu, thangu, man giranyutha ma Mungu utimo i kindwu nikadhu kud i bang’e, calu ma wun giwu de wung’eyo.” (Tic mi Jukwenda 2:22) Nindo mange, Pethro uyero nia ‘Mungu uwiro [Yesu] ku tipo ma leng’ man ku tego, ewotho i kind ng’om m’ebetimo bero man ebekeyo kum dhanu ceke ma Wonabali ubesendo, pilembe Mungu ubino karacelo kude.’​—Tic mi Jukwenda 10:37, 38.

Udu ma Yesu utimo ubino thenge acel ma zoo mi ponji pare. Buku pa Marko 1:21-27 unyutho kite ma dhanu uzungo ko ponji pa Yesu man udu moko m’egam etimo. Marko 1:22 uyero nia i udul dhanu “uwang’ lii i kum ayi m’ebeponjo ko,” man verse mi 27 uwacu nia i dhanu “uwang’ lii” kinde m’ewodho pajogi. Tic mi tego ma Yesu utimo man rwonglembe m’erweyo unyutho kamaleng’ nia ebino Masiya ma jung’olo pire.

Yesu uyero ngo ayera kende nia etie Masiya; ento wec pare, timo pare, man bende tego ma Mungu umiyo ire m’unyuthere nikadhu kud i udu m’etimo, eno zoo unyutho kamaleng’ nia andha ebino Masiya. Kinde ma jupenjo Yesu iwi tic pare man dito pare, edwoko ku tegocwinye kumae: “Atie ku lembatuca ma dit nisagu pa Yohana [ma jababutisi], kum tic ma Vwa umiyo nia atim, ma de abetimo, re m’ubemiyo lembatuca nia Wego uora.”​—Yohana 5:36.

Lembe m’ubenyutho nia udu pa Yesu ubino udu mandha

Pirang’o wacopo yiyo m’umbe jiji nia udu pa Yesu ubino udu mandha, ento m’apanga ngo? Kenen lembe moko m’ubenyutho nia ebino lembe mandha.

Kinde ma Yesu ubetimo tic pare mi tego, niwacu udu, ebed etelo ngo nen mi dhanu i wiye gire. Kan etimo udu moko ci, etimo kero zoo niketho Mungu re m’unwang’ yung man dwong’ mir udune. Ku lapor, i wang’ keyo wang’ abinga moko, Yesu ular uyero nia ebikeyo wang’e “kara tic pa Mungu unyuthere kamaleng’ ni kume.”​—Yohana 9:1-3; 11:1-4.

Jumoko giwondo wang’jo, gitimo lemb ajoga, man giyero nia gikeyo kumjo ku rwo. Tung’ kugi, Yesu utiyo ngo nyanok de ku kit yo maeno ma jukejurwinyo ko rieko pa dhanu, juwondo wang’jo, jutimo lemb thangu ma telo nen mi dhanu, jutimo timo mir ajoga, kunoke timo moko ma dongo ku yuk kumjo zir. Ebed etiyo ngo ku piny ma tie ku winjiri ku tipo m’ucido kunoke piny ma juparu nia tie leng’. Kenen kite ma Yesu ukeyo ko wang’ abinga moko ario m’umbe lembe ma hai. Biblia ukoro nia “kisa nego Yesu i kumgi, man emulo wang’gi, e ndhundhu nica wang’gi uyabere man gilubo toke.” (Matayo 20:29-34) Yesu utimo ngo seremoni kunoke lembe moko ma telo nen acel de. Etimo udu pare kamaleng’ i wang’ dhanu, man wang’ ma pol ebed etime ma nwang’u dhanu dupa ubeneno. Ebed etiyo ngo ku kit der moko ma segi, kadi kit piny mange de. Tung’ kud udu pa Yesu, i rundi mwa eni kan udu moko utimere, gin moko acel de mbe ma nyutho nia etimere andha.​—Marko 5:24-29; Luka 7:11-15.

Saa moko Yesu ubed uneno nia ju m’etimo udu i kumgi gitie ku yiyoyic. Ento kadok ng’atini umbe ku yiyoyic de, eno ubed ucero ngo Yesu nitimo udu. Ku lapor, kinde m’ebino i Kapernaum i Galilaya, “jucaku kelo dhanu dupa ma pajogi umondo i igi i bang’e, man ewodho tipo m’ucido maeno ku wec kende; bende ekeyo kum dhanu ceke ma gibesendiri.”​—Matayo 8:16.

Yesu ubed utimo udu pi nipong’o yeny mi kum ma dhanu gitie ko andha, ento ungo pi nifoyo i ng’atu moko. (Marko 10:46-52; Luka 23:8) Bende, Yesu utimo ngo udu nia kara enwang’ bero moko en gire.​—Matayo 4:2-4; 10:8.

Nyo wacopo geno lembe ma Injili ukoro?

Buku ang’wen mir Injili re m’ukonyowa ning’eyo lembe ma jukoro iwi udu pa Yesu. Kinde ma wabeng’iyo cuu ka nyo udu pa Yesu utimere andha, nyo thelembe moko tie de ma copo cwaluwa nigeno lembe ma jukoro i Injili, iwi udu ma Yesu utimo? Eyo, utie.

Calu ma waneno, Yesu ubed utimo udu pare kamaleng’ i wang’ jumulembe dupa ma gineno ku wang’gi. Jukiewo Injili ma kwong’a kinde ma fodi jumulembe ma dupa m’uneno udune gitie kwo. Iwi kite ma jugor Injili gibedo ko atira i lembe ma gikoro, buku moko (The Miracles and the Resurrection) uwacu kumae: “Etie lembe ma cuu ngo niloko nia jugor Injili ujebo akakaka, kpawa mir udu ma gipangu gin gigi i lembe ma gikoro, pi nitimo propaganda mi lemb dini. . . . Jugor Injili gi ii nikoro lembe calu m’egam etimere ko.”

Juyahudi ma gibino judhu dini mi Jukristu gikwero ngo nyanok de nia tic mi tego ma juweco pire i Injili utimere ngo. Gibedo ku jiji kende kende iwi copo m’uketho etimere. (Marko 3:22-26) I ng’eye, kadok dhanu ma gi jucac ma dongo de gituc ungo ninwang’u thelembe ma gikwer ko udu pa Yesu. I kind oro 100 ku 200 i ng’ei nyoliri pa Yesu, girakiewa ubino dupa m’uweco iwi udu ma Yesu utimo. Ma jiji mbe, watie ku thelembe ma kamaleng’ m’uketho wageno buku mir Injili, nia lembe m’ekoro iwi udu pa Yesu utie lemandha.

Ng’atu m’utimo udu

Kinde ma wabeng’iyo i udu ma Yesu utimo, ka wajik kende kende ning’eyo nia udune utimere andha, nang’u lemoko fodi urem. Kaka ma buku mir Injili ukoro i iye pir udu pa Yesu, enyutho nia Yesu bino ng’atu ma kisa dit i iye nisagu zoo, man ma dieng’ akeca pi jumange.

Wakenen lapor pa won dhobu moko m’ucidh ukwayu Yesu ku can kumae: “Tek imito, icopo dwoka leng’.” ‘Kisa ugam umaku’ Yesu, man erieyo cinge, emulo kum won dhobune, e eyero ire kumae: “Amito! Dok leng’.” E ndhundhu kum ng’atune ukey. (Marko 1:40-42) I ayi maeno re ma Yesu unyutho kisa, man kisane ubed ucwale nitiyo ku tego ma Mungu umiyo ire pi nitimo udu.

Kinde ma Yesu urombo kud ungu mi dhanu moko ma giyeyo avuj jalawobi moko gibewok ko kud i adhura mi Nain, etimo ang’o? Jalawobine ubino wod dhatho moko ma kulong’. ‘Kisa umaku’ Yesu i kum dhakune, man ecoro i bang’e, ewacu ire kumae: “Kud iwaki.” I ng’eye, Yesu ucero wod dhaku maeno.​—Luka 7:11-15.

Ponji ma copo juko cwinywa niai i udu ma Yesu utimo utie nia, “kisa” ubed unege i kum dhanu, man ebed etimo lembe moko pi nikonyogi. Re udu pa Yesu utie ngo kende kende kpawa ma jukoro. Juebrania 13:8 uyero nia, “Yesu Kristu utie rom nyaworo, tin, man pi rondo ku rondo.” Kawoni dong’ etie Ubimo mi Ker mi polo, man etie ayika nitiyo ku copo mi timo udu ma Mungu umiyo ire, i kadhiri ma lee nisagu m’egam etiyo ko kinde m’ebino iwi ng’om. Ceng’ini eni, Yesu bitiyo ku copo maeno pi nidaru peko mi dhanu ma giworo Mungu. Jumulembe pa Yehova gibibedo kud anyong’a nikonyi kara iponj lembe lee iwi lembang’ola ma ber maeno ma bipong’o nindo m’ubino.

[Cal]

Udu pa Yesu ubino giranyutha mi “tego ma dit pa Mungu”

[Cal]

Yesu ubino won kisa ma dit akeca