Ovipuka Vihuvisa Sesusi Alingaile Vina Etyi Vikulongesa?

OVE ankho utyii-ale okuti omikanda vyo Mbimbiliya vipopia omwenyo wa Sesusi, vitupu apa viapopia ondaka “ovipuka vihuvisa”? Ondaka yo Ngeleku (dynamis) twapopia okuti “ovipuka vihuvisa” mwene-mwene okuti “ononkhono.” (Luka 8:46) Tupu tupondola okuiti ‘ounongo,’ ‘ovilinga ovinene.’ (Mateusi 11:20; 25:15) Omukulu umwe watanga unene wati, ondaka oyo mo Ngeleku yahanda okupopia “ovipuka ovinene vilingwa nomunthu umwe, haunene ipopia ononkhono omunthu alinga nambo otyipuka tyatyo. Ngokuti, otyipuka tyatyo tyalingwa, omunthu wetyilinga kononkhono mba Huku.”

Ondaka onkhuavo mo Ngeleku (teʹras) ipopia “omanyingilikilo,” “omahuviso.” (Suau 4:48; Ovilinga 2:19) Ondaka oyo haunene ipopia otyipuka ovanthu vakala. Ovipuka ankho Sesusi alinga, ovanthu vevemona novalongwa vae, ankho vevitila owoma, ankho vahuva unene. — Maluku 2:12; 4:41; 6:51; Luka 9:43.

Nkhele ondaka onkhuavo yo Ngeleku (se·meiʹon) ipopia okuti Huku waavela Sesusi ononkhono alinge ovipuka “vihuvisa.” Omukulu umwe utiwa Robert Deffinbaugh wapopia okuti: “Ondaka oyo ipopia haunene otyipuka tyihuvisa. Ovipuka vihuvisa vina etyi vipopia tyayemba ku Tatekulu Sesusi.”

Ankho Ukemba Ovanthu ine Ononkhono Umwe Apewa na Huku?

Ombimbiliya kaipopi okuti Sesusi ankho ulinga ovipuka vihuvisa opo akembe vala ovanthu. Sesusi wataatele otyilulu momona umwe, mahi otyipuka otyo alingile hakuti ankho ukemba vala, wetyilingile umwe ‘nononkhono mba Huku.’ (Luka 9:37-43) Okuti Huku Omukulami wokuna “ononkhono ononene” okulinga umwe ovipuka ovio vihuvisa tyimupona? (Isaías 40:26) Au, katyimupono!

Tyina tutanga ono Evandyeliu tuvasamo ovipuka vihuvisa Sesusi alingile vilamba umwe po 35. Mahi kambupopi umwe nawa-nawa ovipuka viñgapi vihuvisa alingile. Omukanda wa Mateusi 14:14 upopia okuti: “Etyi [Sesusi] atuluka mowato, amono ovanthu ovanyingi, akala nokankhenda navo, iya ahakula ovavei vavo.” Mahi kaupopi ovanthu veñgapi ahakulile monthiki oyo.

Ovipuka ovio ovinene Sesusi alingile vilekesa umwe nawa okuti oe Omona wa Huku, Mesiya. Ovihonekwa vipopia umwe nawa okuti ononkhono Huku aavela Sesusi ombo mbemupa ounongo wokulinga omahuviso oo. Omu apositulu Petulu wapopia okuti Sesusi “ankho omulume wapandua na Huku. Otyo tyalekeswa nawa novilinga ovinene, nomahuviso, nomanyingilikilo Huku alinga menyina liae pokati kenyi, ngetyi onwe muene mutyii.” (Ovilinga 2:22) Petulu tupu watile: “Huku walembula [Sesusi] nononkhono mbae, nepondolo, iya aende motyilongo, otyo alinga oviwa nokuhakula aveho ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi Neliapu, mokonda ankho Huku ukahi nae.” — Ovilinga 10:37, 38.

Sesusi tupu ankho ulinga ovipuka vihuvisa opo alongese ovanthu. Omukanda wa Maluku 1:21-27 upopia oñgeni ovanthu vakalele etyi veiva ovipuka Sesusi ankho alongesa, netyi vamona ovipuka vihuvisa alingile. Maluku 1:22 upopia okuti “ondongeso yae aihuvisa unene ovanthu,” ya ovelesikulu 27 ipopia okuti ovanthu “avahuvu unene” etyi ataata otyilulu. Naina, ankho tyati umwe novipuka vihuvisa Sesusi alingaile nevi alongaisile vialekesa umwe nawa okuti oe o Mesiya.

Sesusi ankho kapopi vala okuti ame Mesiya; mahi okutala omahuviso alingile kononkhono mba Huku, novipuka ovikuavo alingaile, nevi alongesile ankho tyimoneka umwe nawa okuti oe o Mesiya. Etyi ovanthu vemupula otyipi otyilinga tyove Sesusi ya olie wekutuma, evekumbulula umwe nawa ati: “Ame ndyina oumbangi omunene vali tyipona wa Suau, mokonda ovilinga Tate anthuma ovio ndyikahi nokulinga iya viaava oumbangi wokuti o Tate wanthuma.” — Suau 5:36.

Ovipuka Vilekesa Okuti Omahuviso a Sesusi o Otyotyili Hatyikembo-ko

Omokonda yatyi tutavelela okuti ovipuka vihuvisa Sesusi alingile hatyikembo-ko, wevilingile umwe? Tala ovipuka vimwe alingile.

Sesusi tyina ankho alinga omahuviso, ankho keelingi apo atalwe okuti o ae, mahi ankho omunkhima waavela Huku. Pu etyi ankho ena nokupatula omaiho omumphoki, wapopile umwe nawa okuti wetyilinga vala ngootyo, “opo ovanthu vamone ovilinga ovinene vya Huku.” — Suau 9:1-3; 11:1-4.

Sesusi omahuviso alingile ankho kalingi ovipuka viayemba komatambu, no kokutala, no kovipuka viayemba koumbanda ngetyi ovanthu valinga. Nii ankho kalingi oviso navike, tupu ankho petutu otyipuka natyike elivaveka. Tala otyipuka alingile pu etyi eya pokupatula omaiho ovalume vevali ovamphoki. Ombimbiliya yatyi: “Mokonda yokankhenda, Sesusi ayame komaiho avo iya liwa-liwa omaiho avo aamonopo, avemulandula.” (Mateusi 20:29-34) Sesusi petupu oviso navike alingile. Novipuka viatyo vihuvisa alingaile ankho uvilingila poluhandya ovanthu otyo veviete, ankho kaholama. Ankho kalingi ngetyi ovanthu valinga okuliunda-unda povanthu, ankho utupu-ale ovipuka akuata viomatambu. Mahi ovanthu hono vati tyatiwa vahakula, vakemba vala, ovipuka valinga o viomatutu. — Maluku 5:24-29; Luka 7:11-15.

Ovanthu vamwe Sesusi ahakulile ankho wevemona okuti vemuyumba onthumbi. Mahi na apa umwe omunthu ehemuyumbile onthumbi ankho umuhakula umwe. Etyi ali ko Kafalanau ko Galileia, “avemuetela ovanthu ankho vena ovilulu; ngwe evetaata ovilulu ovio nondaka ike vala iya ahakula aveho ankho vavela.” — Mateusi 8:16.

Omahuviso Sesusi alingaile ankho o pala okukuatesako ovanthu, ha pala-ko ankho atalwe. (Maluku 10:46-52; Luka 23:8) Tupu omahuviso Sesusi alinga ankho kafetwa, ulinga vala otyali. — Mateusi 4:2-4; 10:8.

Okuti ono Evandyeliu mbuyumbwa umwe onthumbi?

Ovipuka Sesusi alingaile vili momikanda vikuana, ono Evandyeliu. Okuti omikanda ovio etyi vipopia tyiyumbwa umwe onthumbi? Yoo, tyiyumbwa onthumbi.

Ngetyi twapopia-le konyima oku, ovanthu ovanyingi vamwene omahuviso Sesusi alingaile, keelingilile pokamphengi. Omikanda vyo tete viono Evandyeliu pomuvo watyo viahonekwa ovanthu vatyo vokuamwene omahuviso Sesusi alingaile nkhele ankho vena omwenyo. Omukanda The Miracles and the Resurrection (Os Milagres e a Ressurreição) upopia okuti ono Evandyeliu mbuyumbwa onthumbi, omukanda oo wati: “Okupopia okuti vokuahoneka ono Evandyeliu vakemba, atuti tyatiwa ovo mwene velihinda avati Sesusi walingile omahuviso opo vala ovanthu vetavele ku etyi tyayemba ku Huku hatyiliko, otyo okuvetendeleya umwe vala. . . . Vokuahoneka ono Evandyeliu ankho kavahande okukemba, etyi vapopile otyili umwe.”

Ova Sundaa vokuyele Sesusi ankho kavaanyene ovilinga Sesusi alingaile viahonekwa mono Evandyeliu. Mahi ankho vati omahuviso atyo keelingi nononkhono mba Huku. (Maluku 3:22-26) Tupu ovanthu ovakwavo vokuyele etyi Sesusi alinga kavaanyene okuti Sesusi walingile omahuviso. Mahi potyita tyo tete no potyita tya vali ankho kuna omikanda vipopia ovipuka vihuvisa Sesusi alingaile. Naina kuna ovipuka ovinyingi vilekesa okuti etyi ono Evandyeliu mbupopia tyayemba kovipuka vihuvisa Sesusi alingaile otyili.

Omulume Walingaile Ovipuka Vihuvisa

Okunoñgonoka vala ovipuka viayemba komahuviso Sesusi alingile katyituuka. Tupu tyahanda okunoñgonoka okuti walingile tupu omahuviso oo omokonda ankho uhole ovanthu, ankho uveetehilamo umwe okankhenda, wasuka umwe nokuvepola ononkhumbi ankho vena-mbo.

Tala vala etyi Sesusi alinga etyi omulume wavela otyilunda emwita emuhakule. Omulume oo wapopila Sesusi okuti: “Inkha uhanda upondola okunthyakula.” Sesusi emweetehilamo okankhenda, atandaveka okuvoko kwae, emuyame ati: “Nahanda! Veluka.” Kapakalele-ale, omulume oo aveluka. (Maluku 1:40-42) Otyipuka otyo Sesusi alinga tyalekesa umwe nawa okuti okankhenda kemulunda, avelula omunthu kononkhono mba Huku.

Oityi Sesusi alinga etyi ahonyena novanthu vena nokutunda mepunda-umbo lyo Naim, vakapaka omona womuhepe? Etyi Sesusi amona omuhepe uli nokulila, emweetehilamo okankhenda, afwene ponthele yae ati: “Uhalile vali.” Pahe atutilisa omona wae. — Luka 7:11-15.

Kovipuka Sesusi alingile vihuvisa tulilongesilako otyipuka tyimwe otyiwa, tulilongesilako okuti wevilinga tupu omokonda ankho una okankhenda, ya uhole ovanthu. Omahuviso oo hanoñgano-ko vala, mahi Sesusi weelingile umwe. Omukanda Ova Hebeleu 13:8 wati: “Sesusi Kilisitu oe vala mongulo, no hono, no pala apeho.” Pahe pehepano Sesusi Ohamba keulu, ya nononkhono Huku emuavela, makalinga ovipuka vihuvisa ovinene vali vilamba pu evi alingile pu etyi ali pano pohi. Ya nononkhono ombo Huku emuavela makahakula nambo ovanthu vokumutavela. Onombangi mba Siovaa mavekukuatesako okunoñgonoka umwe nawa ovipuka oviwa matukamona komutwe wandyila.

[Omalutalatu]

Ovipuka Sesusi alingile wevilingile umwe ‘nononkhono mba Huku’

[Olutalatu]

Sesusi ankho omunthu umwe una okankhenda