Te ʼu Milakulo ʼa Sesu—Koteā Tona ʼAoga Kia Koutou?
Te ʼu Milakulo ʼa Sesu—Koteā Tona ʼAoga Kia Koutou?
ʼE LAGI koutou punamaʼuli anai ko te ʼu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo Sesu ʼi te kele, ʼe mole nātou fakaʼaogaʼi te kupu “milakulo” ʼi tona faka Keleka. Ko te kupu faka Keleka (dunamis) ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “milakulo” ʼi tona ʼuhiga moʼoni, ʼe faka ʼuhiga ki te kupu “malohi.” (Luka 8:46) ʼE feala ke toe fakaliliu ʼaki te kupu “te meʼa ʼe lavaʼi” e he tahi peʼe ko “te ʼu gāue fakamālohi.” (Mateo 11:20; 25:15, MN ) Ohage ko tona ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu, ko te kupu faka Keleka ʼaia ʼe ina “faka maʼuhigaʼi te gāue mālohi ʼaē neʼe fai, pea tāfito te mālohi ʼaē neʼe ʼaoga moʼo fakahoko te gāue ʼaia. ʼE ʼui ko te gāue mālohi ʼaia ʼe fai ʼaki te mālohi ʼo te ʼAtua.”
Ko te tahi kupu faka Keleka (téras) ʼi te agamāhani ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “fakamelomelo” peʼe “ko he meʼa fakamanamana.” (Soane 4:48, MN; Gaue 2:19) ʼE faka maʼuhigaʼi e te kupu ʼaia te malave ʼo te ʼu gāue ʼaia ki te hahaʼi. Neʼe lahi te ʼu lakaga neʼe punamaʼuli pea mo ōfo ai te hahaʼi tokolahi pea mo te kau tisipulo ʼi te ʼu gāue mālohi ʼa Sesu.—Maleko 2:12; 4:41; 6:51; Luka 9:43.
Ko te tolu kupu faka Keleka (sêméïon) ʼo ʼuhiga mo te ʼu milakulo ʼa Sesu, ʼe faka ʼuhiga ki te kupu “fakaʼiloga.” ʼE ʼui e te tagata sivi Tohi-Tapu ko Robert Deffinbaugh, ko te kupu ʼaia ʼe “ina faka maʼuhigaʼi tāfito te faka ʼuhiga loloto ʼo te milakulo.” ʼE ina toe ʼui fēnei: “Ko te fakaʼiloga ʼe ko he milakulo ʼe ina fakahā te moʼoni ʼo ʼuhiga mo totatou ʼAliki ko Sesu.”
Ko He Mālohi Neʼe Faʼu Peʼe Neʼe Foaki e Te ʼAtua?
ʼE mole fakamatala e te Tohi-Tapu te ʼu milakulo ʼa Sesu ohage ko he ʼu meʼe neʼe fai moʼo fakafiafia te hahaʼi. Neʼe ko te fakahā ʼaia ʼo “te mālohi fakaofoofo ʼo te ʼAtua,” ohage ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te tama ʼaē neʼe kapu ai e Sesu te temonio neʼe ulusino ia ia. (Luka 9:37-43, MN ) Neʼe ko he ʼu meʼa koa neʼe mole feala ke fakahoko e te ʼAtua Māfimāfi—Ia ia ʼaē ʼe ʼui ʼe ina maʼu “te lahi ʼo te mālohi”? (Isaia 40:26) Neʼe feala ke ina fakahoko!
ʼI te ʼu Evaselio ʼe fakamatala ai teitei milakulo e 35 neʼe fai e Sesu. Kae ʼe mole tou ʼiloʼi lelei pe ko milakulo e fia neʼe ina fai. Ohage la, ʼe ʼui fēnei ia Mateo 14:14: “Nee mamata [Sesu] ki te kaugamalie o te hahai, pea nee ofa mamahi ia natou, pea nee ina fakamauli anatou hahai mahaki.” ʼE mole fakahā mai pe ko te tokofia ʼaē neʼe ina fakamālōlō ʼi te lakaga ʼaia.
Ko te ʼu gāue mālohi ʼaia neʼe maʼuhiga ʼaupito he neʼe ʼui e Sesu ko ia ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, te Mesia ʼaē neʼe fakapapauʼi mai. Koia ʼe fakamoʼoni e te Tohi-Tapu ʼaki te mālohi ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua, neʼe feala ai kia Sesu ke ina fakahoko he ʼu milakulo. Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Petelo ko Sesu ʼe ko “he tagata nee fakamooni e te Atua ia koutou aki he u milakulo, mo he u gaue manamana pea mo he u fakailoga, nee ina fakahoko aki iaʼia i te lotolotoga o koutou, o hagepe ko tautou iloi.” (Gaue 2:22) ʼI te tahi lakaga, neʼe fakahā lelei e Petelo “nee tâakai e te Atua [ia Sesu] aki te Laumalie-Maonioni pea mo te malohi, pea nee fagona ia i te potu fuape pea mo fai te mea e lelei, pea nee ina fakamauli natou fuape nee haisia e te temonio, koteuhi nee fakatahi te Atua mo ia.”—Gaue 10:37, 38.
Ko te ʼu milakulo ʼa Sesu neʼe pipiki tāfito ki te logo ʼaē neʼe ina faka mafola. ʼE fakahā mai ia Maleko 1:21-27 pe neʼe malave feafeaʼi ki te hahaʼi te faiakonaki ʼa Sesu pea mo tana fai milakulo. ʼE ʼui ia Maleko 1:22 (MN ), ko te hahaʼi tokolahi “neʼe nātou ōfo ai ʼi tana taʼi faʼahiga faiakonaki” pea ʼi te vaega 27 ko te hahaʼi neʼe “nātou punamaʼuli” ʼi tana kapu te temonio. Ko te ʼu gāue mālohi ʼa Sesu pea mo tana logo neʼe ko he ʼu fakamoʼoni ko ia ko te Mesia ʼaē neʼe fakapapauʼi mai.
Neʼe mole ʼui pe e Sesu ko ia te Mesia, kae neʼe ʼi ai te ʼu faʼahi neʼe fakamoʼoni ki tona ʼuhiga Mesia: ko tana ʼu palalau, mo tana ʼu gāue pea mo te mālohi ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua moʼo fakahoko tana ʼu milakulo. ʼI te lagaʼi ʼo te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo tana gāue pea mo te pule ʼaē ʼe ina fai ʼaki te ʼu gāue ʼaia, neʼe tali fēnei e Sesu ʼaki he lototoʼa: “Ko ʼau, ʼe ʼau mau te fakamoʼoni ʼe lahi ake ʼi te fakamoʼoni ʼa Soane [Patita], he ko te ʼu gāue tonu ʼaē neʼe tuku mai e taku Tāmai ke ʼau fakahoko, te ʼu gāue tonu ʼaia ʼaē ʼe ʼau fai, ʼe nātou fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo ʼau, ko te Tāmai ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau.”—Soane 5:36, MN.
Te ʼu Fakamoʼoni
He koʼe ʼe feala ke tou tui papau neʼe hoko moʼoni te ʼu milakulo ʼa Sesu? Koʼeni te ʼu fakamoʼoni ʼo te faʼahi ʼaia.
ʼI tana fai tana ʼu milakulo, neʼe mole faiga ia Sesu ke tokagaʼi ia ia. Neʼe tokaga lelei ke faka kolōliaʼi te ʼAtua ʼaki te ʼu milakulo fuli ʼaē neʼe ina fai. Ohage la, ʼi muʼa ʼo tana fakamālōlō te tagata kivi, neʼe fakahā lelei e Sesu ko te fakamālōlō ʼe hoko anai “ke fakaha te u gaue a te Atua ia te ia.”—Soane 9:1-3; 11:1-4.
ʼO mole hage ko te ʼu hahaʼi gaohi meʼa fakamanamana, pea mo nātou ʼaē ʼe nātou fakamālōlō te hahaʼi ʼaki pe te tui, neʼe mole he temi neʼe fakaʼaogaʼi ai e Sesu te ʼu laumālie peʼe ko he ʼu meʼa fakatalakitupua. Neʼe mole ina fakaʼaogaʼi te ʼu manatu fakamataku peʼe ko he ʼu meʼa ʼe ʼui ʼe taputapu. Koutou tokagaʼi te fia mālalo ʼa Sesu ʼi tana fakamālōlō te ʼu tagata kivi e lua. ʼE ʼui fēnei e te evaselio: “ ʼI te malave ʼo te fakaʼofaʼofa ia te ia, neʼe fāfā ia Sesu ki ʼonā mata, pea ʼi te moʼi lakaga pe ʼaia neʼe nā sisio ai, pea neʼe nā mulimuli ai ia te ia.” (Mateo 20:29-34, MN ) Neʼe mole ina fai he toʼotoʼoga peʼe ko he fakahāhā ia muʼa ʼo te hahaʼi. Neʼe sio te hahaʼi ki te ʼu fai milakulo ʼa Sesu, ʼi ʼihi temi neʼe ina fai ia muʼa ʼo he kaugamālie ʼaupito. Neʼe mole ina fakaʼaogaʼi he faʼahiga mālama peʼe ko he ʼu tuʼuga meʼa gāue moʼo fai te ʼu milakulo. ʼI te agamāhani ko te ʼu milakulo ʼaē ʼe ʼui ʼe hoko ʼi totatou temi ʼe mole ʼi ai he ʼu fakamoʼoni kiai.—Maleko 5:24-29; Luka 7:11-15.
ʼI ʼihi temi neʼe ʼui e Sesu neʼe fakamālōlō ʼihi hahaʼi ʼuhi ko tanatou tui. Kae tatau aipe pe neʼe mole maʼu he tahi te tui, kae neʼe feala pe kia Sesu ke ina fakamālōlō ia ia. ʼI tana ʼi Kapenaume ʼi Kalilea, “nee natou avage he hahai tokolahi nee ulusino ia natou he u temonio; pea nee lea tahi o ina kapu te u laumalie; pea nee ina fakamalolo ia natou fuape nee mahaki.”—Mateo 8:16.
Neʼe fai e Sesu te ʼu milakulo he neʼe ʼaoga ki te hahaʼi, kae neʼe mole ina fai te ʼu faʼahi ʼaia ʼuhi pe ke fia mamata kiai te hahaʼi. (Maleko 10:46-52; Luka 23:8) Pea neʼe mole fai e Sesu te ʼu milakulo ke ina maʼu ai he ʼu lelei maʼana.—Mateo 4:2-4; 10:8.
Koteā ʼAē ʼe ʼUi e Te ʼu Evaselio?
Ko te ʼu milakulo ʼaē neʼe fai e Sesu ʼe tou lava lau ʼi te ʼu Evaselio e fā. ʼE tonu koa ke tou falala ki te ʼu fakamatala ʼaia moʼo fakamoʼoni ki te ʼu milakulo ʼaē neʼe fai e Sesu? Ei.
Ohage ko te meʼa ʼaē kua tou ʼui, neʼe fai e Sesu tana ʼu milakulo ia muʼa ʼo te hahaʼi, pea tokolahi neʼe nātou sio kiai. Neʼe tohi te ʼu ʼuluaki Evaselio ʼi te temi ʼaē neʼe kei maʼuʼuli ai te hahaʼi ʼaia. ʼO ʼuhiga mo te fai fakahagatonu ʼa te ʼu tagata tohi Evaselio, ʼe ʼui fēnei e te tohi The Miracles and the Resurrection: “ ʼE mole moʼoni te ʼui ʼaē ko te ʼu tagata tohi evaselio neʼe nātou hilifaki he ʼu meʼa neʼe hoko moʼoni ʼi te hisitolia ki he ʼu tuʼuga fakamatala ʼo te ʼu milakulo ʼe ʼui neʼe hoko, moʼo faka mafola te lotu. . . . Ko te ʼu tagata ʼaia neʼe nātou agatonu ʼi tanatou ʼu fakamatala.”
Ko te kau Sutea ʼaē neʼe fakafeagai ki te lotu Faka Kilisitiano, neʼe mole he temi neʼe nātou fakafihiʼi ai te ʼu gāue mālohi ʼaē neʼe fakamatala ʼi te ʼu Evaselio. Neʼe nātou fehuʼi pe nātou peʼe Maleko 3:22-26) Pea ki muli age neʼe mole feala ki te hahaʼi fatufatu ke nātou fakafisi ki te ʼu milakulo ʼa Sesu. ʼI te ʼuluaki pea mo te lua sēkulō neʼe maʼu te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue faka milakulo ʼaē neʼe fai e Sesu. ʼE mahino ia, ʼe tou maʼu te ʼu tafitoʼaga ke tou tui ʼe moʼoni te ʼu fakamatala ʼo tana ʼu milakulo ʼi te ʼu Evaselio.
ko te mālohi fea ʼaē ʼe fakahoko ʼaki te ʼu milakulo ʼaia. (Te Tagata ʼAē Neʼe Ina Fakahoko Te ʼu Milakulo
ʼE mole katoa anai te vakaʼi ʼo te ʼu milakulo ʼa Sesu mo kapau ʼe tou gata ʼaki pe mo te ʼu fakamoʼoni ʼo te ʼu milakulo. ʼI tanatou fakamatala te ʼu gāue mālohi ʼa Sesu, ʼe fakahā e te ʼu Evaselio he tagata ʼe ʼofa ʼaupito pea ʼe tokaga ʼaupito ke maʼuli lelei te hahaʼi.
Koutou tokagaʼi te faʼahi ʼo te tagata kilia ʼaē neʼe fakaōvi kia Sesu ʼo ina kole mamahi fēnei: “Kapau e ke loto ki ai e ke fealagiape toku fakamaʼa.” “I tona ofa mamahi,” neʼe fāfā ia Sesu ki te tagata kilia, ʼo ʼui maʼana: “E au loto ke ke maʼa.” Neʼe mālōlō atu aipe te tagata. (Maleko 1:40-42) Neʼe fakahā ai e Sesu tona lotomahino, ʼaē neʼe ina uga ia ia ke ina fakaʼaogaʼi tona mālohi ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua moʼo fai he ʼu milakulo.
Koteā ʼaē neʼe fai e Sesu ʼi tana fetaulaki mo te fai ʼavaifo neʼe fai ʼi te tuʼa kolo ʼo Naine? Ko te tama ʼaē kua mate neʼe ko te tama pe ʼaia e tahi ʼa te fafine vitua. “Nee ofa mamahi” ia Sesu ki te fafine, pea neʼe fakaōvi kia ia pea ʼui maʼana: “Tuku tau tagi!” Pea neʼe ina fakatuʼuake tana tama.—Luka 7:11-15.
Ko te manatu fakaloto fīmālie ʼe feala ke tou tāʼofi mai te ʼu milakulo ʼa Sesu, ʼe ko tona “ofa mamahi” pea neʼe ina fai te ʼu milakulo ʼaia moʼo tokoni ki te hahaʼi. Kae ʼe mole ko he ʼu hisitolia pe ia. ʼE ʼui fēnei ia Hepeleo 13:8: “Ko Sesu Kilisito, e ko ia’pe ae anafi, mo te aho-nei pea e ko ia’pe anai o heegata.” ʼI te temi nei, ʼe nofo Hau ʼi selo, pea kua tokalelei ke ina fakaʼaogaʼi te mālohi ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua moʼo fai te ʼu milakulo ʼe lahi age ʼi te ʼu milakulo ʼaē neʼe ina fai ʼi te temi ʼaē neʼe kei maʼuli ai ʼi te kele. Kua ōvi mai te temi ʼaē ka fakaʼaogaʼi ai e Sesu te mālohi ʼaia moʼo fakamālōlō te hahaʼi fakalogo. ʼE fia tokoni atu te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke koutou ako he tahi ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki taulekaleka ʼaia ʼaē ka hoko ʼi te ka haʼu.
[Paki ʼo te pasina 5]
Ko te ʼu milakulo ʼa Sesu neʼe ko he fakahā ʼaia ʼo “te mālohi fakaofoofo ʼo te ʼAtua”
[Paki ʼo te pasina 7]
Neʼe ʼofa mamahi ia Sesu ki te hahaʼi