Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘E Lē Utuva le Tau Vevela ma le Tau Mālūlū’

‘E Lē Utuva le Tau Vevela ma le Tau Mālūlū’

E Matagofie Foafoaga a Ieova

‘E Lē Utuva le Tau Vevela ma le Tau Mālūlū’

UA MATUĀ susulu malosi le lā i le toafa. I nisi atunuu o le lalolagi, e aumaia ai le māfanafana pe a uma se tau mālūlū. Ioe, o le susulu o le lā o se tasi lea o māfuaaga o le iai o tau.

E eseese tulaga o tau i le lalolagi. Ae peitaʻi, e faapefea ona aafia oe ona o tau? Pe e te fiafia i le faafouina o le tau e totogo ai mea ma fuga ai laau? O le ā sou lagona i le mālū o le afiafi pō? Pe e te fiafia i le manaia o aso o le tau e afu ai mea ma laulaau matagofie ua suia o latou lanu? Pe e faatoʻafilemu oe i le vaai atu i vaomatua ua ufitia i le kiona?

O le ā le māfuaaga e maua ai tau eseese? Ina ia faapuupuu, ona o le tu faasipa o le lalolagi. Ua tusa ma le 23.5 tikeri le faasipa o le lalolagi i le fesootaʻi atu i le ala o loo faataamilo ai le lalolagi i le lā. Pe ana lē faasipa le lalolagi, e lē mafai ona maua ni tau eseese. O le a tutusa tau i taimi uma lava. O le a aafia ai laau ma mea totō.

Ua tatou vaaia galuega ofoofogia a Lē na Foafoaina i tatou ona o le faagasologa o tau. I le tautala e faatatau iā Ieova le Atua, na faapea mai le faisalamo: “O oe, na e tuuina tuaoi uma o le lalolagi; o le tausaga vevela ma le tausaga maalili, o oe na e faia.”—Salamo 74:17. *

O tagata o loo nonofo i le lalolagi, o mea e vaaia i le lagi e pei o le lā, masina ma fetu, ua fai ma faailoga mautinoa e iloa ai le tau. Ina ua foafoaina paneta ia o loo faataamilo i le lā, na fetalai le Atua: “Ia i ai i le va nimonimo o le lagi o mea e malamalama aʻi, e iloga ai le ao ma le pō; ia fai foʻi ma faailoga, ma tau, ma aso, ma tausaga.” (Kenese 1:14) A o faagasolo le tausaga, e faalua ona oo le lalolagi i le tulaga o le tu tonu o le lā i le aoauli i le vaipanoa o loo iai le ekueta. Ua taʻua o le equinox, ma i le tele o atunuu ua latou faailogaina ai le amataga o le tau e totogo ai mea ma le tau e afu ai mea. I na aso, e toetoe tutusa ai le uumi o le ao ma le pō i le lalolagi.

O le iai ma le suia o tau e lē na o gaoioiga o mea o i le lagi e aofia ai. E fesootaʻi atu foʻi i se faiga lavelave e faatumauina ai le ola. I le talanoa atu i tagata e alaala i Asia Itiiti, o le toʻatele e masani ma tulaga tau faatoʻaga ma mea totō, na taʻua e le aposetolo Kerisiano o Paulo ma lē na la malaga faatasi o Panapa, o le Atua o lē “foaʻi mai o ua mai le lagi iā te i tatou, ma tausaga o fuata a le tau, ma ona ua faamalilie i o tatou loto i le mea e ʻai ma le olioli.”—Galuega 14:14-17.

O se gaoioiga ofoofogia o le gaosia e lau o laau o a latou meaʻai ua faatumauina ai laau ma laau ninii i le sami. Ona o lenei mea, o loo gaoioi meaola eseese ma auala eseese e suʻe ai meaʻai ona o le tau i ni auala matuā lavelave. Na faia e Paulo se faamatalaga talafeagai e tusa ma le aao o Ieova e faapea: “O le eleele e inu i le ua e paʻū soo i ai, ma tutupu ai fua e aogā iā te i latou o ē galulue i ai, ua maua le manuia mai le Atua.”—Eperu 6:7.

E telē se uiga o le upu ‘faamanuia’ pe afai e te mafaufau i mea o loo tutupu i nofoaga i le tau e totoga ai mea, ua māfanafana ai le tau, uumi aso, susulu ai le lā ma e timu ai foʻi. Ua fuga mai laau ma ua ō mai i fafo iniseti mai o latou nofoaga na nonofo ai i le taimi o le tau mālūlū, ma faafeusuaʻi laau. O manufelelei e pei ona e tagaʻi ai i inei e taʻua o le blue jay, ua faatumulia ai le vaomatua i lanu ma pesega ma ua matagofie ai i le vaai. E vave ona tutupu mea ma ua faaauau e meaola ninii ona fananau ma tutupu. (Pese a Solomona 2:12, 13) O uluaʻi gaoioiga nei a o lumanaʻi le seleselega i le tau māfanafana po o le tau e afu ai mea.—Esoto 23:16.

O galuega a Ieova e matagofie, ua faaalia i le auala na ia faatulaga ai le lalolagi, saunia le ao ma le pō, o tau, taimi e totō ma selesele ai mea. Ua tatou mautinoa e faapea o le a sosoo mai le tau mālūlū i le tau māfanafana. O le mea moni, na folafola mai e le Atua: “O aso uma o le lalolagi e lē toe utuva ai o tausaga e lūlū ai, ma tausaga e selesele ai, o le maalili foʻi ma le vevela, o le vaitoʻelau ma le vaipalolo, o le ao foʻi ma le pō.”—Kenese 8:22.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 6 Tagaʻi i le Calendar of Jehovah’s Witnesses o le 2004, Iulai/Aokuso.

[Pusa i le itulau 9]

E Tāua le Masina i le Ola

I le faagasologa o tausaga, na faagaeetia ma maofa tagata i le masina. Pe e te silafia e aafia tau ona o le masina? E fesoasoani le masina i le faamautū o le faasipa o le lalolagi. Ua taʻua e se tusitala faasaienisi o Andrew Hill e faapea, e faataunuuina e lenei mea, “se matafaioi tāua i le saunia o le Lalolagi ina ia faatumauina ai le ola.” Ana leai le masina e faamautū ai le faasipa o le lalolagi, o le a matuā vevela tele le tau ma lē mafai ai ona soifua le tagata. Na faaiʻu mai faapea e se vaega o tagata e suʻesuʻe i le vateatea: “E puipuia e le Masina le ono tupu o ni suiga mataʻutia i le tau o le Lalolagi.”—Salamo 104:19.

[Faamatalaga i Ata]

Masina: U.S. Fish & Wildlife Service, Washington, D.C./Bart O’Gara

[Ata i le itulau 9]

O kamela i Aferika i Mātū ma le tolotolo o Arapi