Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Iu Hapi Long “Law Bilong Jehovah”?

Waswe, Iu Hapi Long “Law Bilong Jehovah”?

Waswe, Iu Hapi Long “Law Bilong Jehovah”?

“Hapi nao man wea . . . hapi long law bilong Jehovah.”—PSALM 1:1, 2.

1. Why nao iumi hapi from iumi olketa servant bilong Jehovah?

JEHOVAH sapotim and blessim iumi olketa servant bilong hem wea loyal. Hem tru, iumi feisim staka test. Nomata olsem, iumi enjoyim trufala hapi tu. Diswan no mekem iumi sapraes, bikos iumi servem “datfala hapi God,” and holy spirit bilong hem mekem heart bilong iumi hapi. (1 Timothy 1:11; Galatians 5:22) Hapi hem trufala feeling wea man garem taem hem luk forward or kasem gudfala samting. And Dadi bilong iumi long heven barava givim iumi olketa gudfala present. (James 1:17) Hem nao why iumi hapi!

2. Wanem nao olketa psalm wea bae iumi storyim?

2 Buk bilong Psalms hem mekhae long wei for hapi. Example nao hem Psalm 1 and 2. Olketa firstfala disaepol bilong Jesus Christ talemaot hao King David bilong Israel nao hem raetem mek-tu psalm. (Acts 4:25, 26) Man wea raetem first psalm hem startim singsing bilong hem witim disfala toktok: “Hapi nao man wea no wakabaot followim kaonsel bilong olketa wicked wan.” (Psalm 1:1) Long disfala article and next wan, bae iumi lukim hao Psalm 1 and 2 givim iumi reason for hapi.

Key for Kasem Hapi

3. Olsem Psalm 1:1 hem talem, wanem nao samfala reason why man wea obeyim olketa law bilong God hem hapi?

3Psalm 1 hem showim why man wea obeyim olketa law bilong God hem hapi. Taem hem sing, man wea raetem psalm hem givim samfala reason for hapi taem hem sei: “Hapi nao man wea no wakabaot followim kaonsel bilong olketa wicked wan, and wea no standap long wei bilong olketa sinner, and wea no sidaon long ples bilong olketa wea tok spoelem samting.”—Psalm 1:1.

4. Wanem gudfala wei bilong living nao Zechariah and Elizabeth followim?

4 For really hapi, iumi mas obeyim olketa raeteous mark bilong Jehovah. Zechariah and Elizabeth, wea kasem hapi privilege for kamap dadi and mami bilong John Baptaesa, tufala “raeteous front long God bikos tufala no garem blame saed long evri komandment and law bilong Jehovah.” (Luke 1:5, 6) Iumi savve hapi sapos iumi followim semkaen wei bilong living and strong for no “wakabaot followim kaonsel bilong olketa wicked wan” or letem nogud advaes bilong olketa for leadim iumi.

5. Wanem nao savve helpem iumi for stap klia long “wei bilong olketa sinner”?

5 Sapos iumi rejectim tingting bilong wicked pipol, bae iumi no “standap long wei bilong olketa sinner.” Tru tumas, bae iumi no go long ples wea olketa evritaem stap—long olketa ples wea pipol duim nogud hapitaem. Waswe sapos iumi garem feeling for laek joinim olketa wea duim sin long olketa samting wea no followim Bible? Sapos olsem, iumi mas prea for God helpem iumi for garem living wea followim disfala toktok bilong aposol Paul: “No join tugeta witim olketa wea no biliv. From hao nao raeteous fasin savve join witim fasin for brekem law? Or hao nao laet savve share witim darkness?” (2 Corinthians 6:14) Sapos iumi depend long God and “klin long heart,” bae iumi rejectim tingting and living bilong olketa sinner and samting wea bae muvim iumi nao hem klinfala feeling witim “faith wea no hypocrite.”—Matthew 5:8; 1 Timothy 1:5.

6. Why nao iumi shud luk aot gud saed long pipol wea laek for tok spoelem samting?

6 For mekem Jehovah hapi, iumi mas “no sidaon long ples bilong olketa wea tok spoelem samting.” Samfala tok spoelem wei for obeyim olketa law bilong God, bat long olketa “last day” distaem, pipol wea Christian bifor wea kamap apostate staka taem tok spoelem samting witim fasin for heit. Aposol Peter warnim olketa nara brata: “Olketa wea mi lovem, . . . from iufala savve firstaem, hao insaed long olketa last day pipol wea laek for tok spoelem samting bae kam witim toktok bilong olketa, followim samting wea olketa seleva laekem and sei: ‘Wea nao disfala taem wea hem promisim hem bae stap moa? Start long taem wea olketa laen dadi bilong iumi dae, evri samting go ahed semsem olsem from start bilong creation.’ ” (2 Peter 3:1-4) Sapos no enitaem iumi “sidaon long ples bilong olketa wea tok spoelem samting,” bae iumi stap klia long trabol wea bae kasem olketa.—Proverbs 1:22-27.

7. Why nao iumi shud tingting strong long toktok bilong Psalm 1:1?

7 Sapos iumi no followim olketa first toktok bilong Psalm 1, iumi savve lusim spiritual fasin wea iumi kasem finis thru long wei for studyim Bible. For tok stret, maet iumi savve kamap worse. Wei for followim kaonsel bilong wicked pipol savve start bilong wei wea spiritual fasin bilong iumi gogo daon. Then maet iumi kaban witim olketa evritaem. Gogo maet iumi kamap olketa apostate for tok spoelem narawan wea showaot iumi no garem faith nao. Tru tumas, wei for fren witim olketa wicked wan savve apim tingting for no obeyim God and hem savve spoelem wei wea iumi fren witim Jehovah God. (1 Corinthians 15:33; James 4:4) Iumi barava no wantem datwan for happen long iumi!

8. Wanem nao bae helpem iumi for tingim olowe olketa spiritual samting?

8 Prea bae helpem iumi for tingim olowe olketa spiritual samting and for stap klia long wei for kaban witim olketa wicked wan. Paul hem raet olsem: “No wari long eni samting, bat long evri samting thru long prea and wei for barava askem witim wei for sei thankiu, talem evri samting long God; and peace bilong God wea winim evri tingting bilong man bae protectim heart and tingting bilong iufala thru long Christ Jesus.” Datfala aposol hem encouragem wei for tingim olketa samting wea tru, important, raeteous, klin, samting wea iumi fit for lovem, evri samting wea pipol tok gud abaotem, evri gud samting and evri samting wea fit for kasem praise. (Philippians 4:6-8) Iumi want for followim kaonsel bilong Paul and no kamap semsem olsem olketa wea wicked.

9. Nomata iumi stap klia long wicked fasin, hao nao iumi trae for helpem evri difren kaen pipol?

9 Nomata iumi rejectim olketa wicked fasin, iumi givim gudfala witness long nara pipol, olsem aposol Paul duim taem hem story long Governor Felix bilong Rome “abaotem raeteous fasin and fasin for kontrolem seleva and judgment wea bae kam.” (Acts 24:24, 25; Colossians 4:6) Iumi preachim gud nius bilong Kingdom long evri difren kaen pipol, and iumi deal witim olketa long kaenfala wei. Iumi sure hao olketa “wea garem fasin fitim laef olowe” bae kamap olketa man wea biliv and hapi long law bilong God.—Acts 13:48.

Hem Hapi Long Law Bilong Jehovah

10. Taem iumi study seleva, wanem nao bae help for mekem mind and heart bilong iumi rememberim samting for longtaem?

10 Man wea raetem psalm hem storyim go moa man wea hapi long wei olsem: “Hem hapi long law bilong Jehovah, and hem read smol long law bilong hem day and naet.” (Psalm 1:2) Olsem olketa servant bilong God, iumi “hapi long law bilong Jehovah.” Sapos fitim, taem iumi study seleva and ting raonem samting, maet iumi “read smol.” Wei for duim olsem taem iumi readim eni part bilong Bible bae help for mekem mind and heart rememberim samting for longtaem.

11. Why nao iumi shud readim Bible “day and naet”?

11 “Faithful and wise slave” encouragem iumi for readim Bible evriday. (Matthew 24:45) From strongfala feeling for laek savve gud long message wea Jehovah garem for olketa man, hem gud for iumi readim Bible “day and naet.” Maet iumi savve duim olsem taem iumi no savve sleep. Peter encouragem iumi olsem: “Olsem baby wea just born, mekem grow feeling for barava hangre for klinfala milk bilong datfala word, mekem iufala savve grow for kasem salvation thru long datwan.” (1 Peter 2:1, 2) Waswe, wei for readim Bible evriday and ting raonem Word bilong God and olketa purpose bilong hem long naet, mekem iu hapi? Man wea raetem psalm hem feel olsem.—Psalm 63:6.

12. Wanem nao bae iumi duim sapos iumi hapi long law bilong Jehovah?

12 Hapi bilong iumi for olowe hem depend long wei wea iumi hapi long law bilong God. Hem perfect and raeteous, and man wea followim bae kasem bigfala reward. (Psalm 19:7-11) Disaepol James hem raet olsem: “Man wea luk insaed long perfect law bilong freedom and wea go ahed long diswan, disfala man, from hem kamap, no man wea herem samting and forgetim, bat man wea duim datfala waka, hem bae hapi taem hem duim datwan.” (James 1:25) Sapos iumi barava hapi long law bilong Jehovah, bae iumi ting abaotem olketa spiritual samting long each day. Tru tumas, diswan bae muvim iumi for ‘lukluk gud insaed long olketa deep samting bilong God’ and for putim olketa samting bilong Kingdom firstaem long laef bilong iumi.—1 Corinthians 2:10-13; Matthew 6:33.

Hem Kamap Olsem Wanfala Tree

13-15. Long wanem wei nao iumi savve kamap olsem wanfala tree wea olketa plantim saed long big wata?

13 Taem hem storyim go moa man wea garem stretfala fasin, man wea raetem psalm hem sei: “Hem bae kamap olsem wanfala tree wea olketa plantim klosap long planti smol wata, wea garem frut long taem bilong hem and wea leaf bilong hem no savve dae, and evri samting wea hem duim bae win.” (Psalm 1:3) Olsem evri nara man wea no perfect, iumi wea servem Jehovah kasem olketa hard taem long laef tu. (Job 14:1) Maet iumi kasem persecution or samfala test wea join witim biliv bilong iumi. (Matthew 5:10-12) Nomata olsem, witim help bilong God, iumi fit for stand strong long olketa test olsem, long sem wei wea wanfala healthy tree stand strong nomata big wind kamap.

14 Tree wea olketa plantim saed long wata wea no savve drae hem bae no dae long hot season or sapos no eni rain kam for longtaem. Sapos iumi fraet long God, bae iumi go ahed for strong bikos Jehovah nao givim datfala strong long iumi. Paul depend long God for help, dastawe hem fit for sei: “Long evri samting mi kasem strong from datwan [Jehovah] wea givim paoa long mi.” (Philippians 4:13) Taem holy spirit bilong Jehovah leadim and strongim iumi long spiritual wei, iumi no kamap drae, no garem frut or dae long spiritual wei. Iumi garem frut insaed service bilong God and tu showimaot olketa frut bilong spirit bilong hem.—Jeremiah 17:7, 8; Galatians 5:22, 23.

15 Taem man wea raetem psalm hem iusim Hebrew word wea olketa transleitim “olsem,” hem iusim for markem wanfala samting witim narawan. Hem markem tufala samting wea difren, nomata tufala semsem long wankaen wei. Olketa man and olketa tree difren, bat wei wea tree wea olketa plantim saed long big wata hem grow gud, hem mekem man wea raetem psalm for tingim gudfala spiritual living bilong olketa wea “hapi long law bilong Jehovah.” Sapos iumi kasem hapi long law bilong God, iumi savve laef longfala taem olsem wanfala tree. Tru tumas, iumi savve laef for olowe.—John 17:3.

16. Why and long wanem wei nao ‘evri samting iumi duim hem win’?

16 Taem iumi aftarem wei bilong living wea stret, Jehovah helpem iumi for go ahed strong long hevi wea iumi kasem from olketa test and hard samting. Iumi hapi and garem frut long service bilong God. (Matthew 13:23; Luke 8:15) ‘Evri samting iumi duim hem win’ bikos main goal bilong iumi hem for duim will bilong Jehovah. From olketa purpose bilong hem evritaem win and iumi kasem hapi long olketa komandment bilong hem, iumi garem gudfala spiritual living. (Genesis 39:23; Joshua 1:7, 8; Isaiah 55:11) Hem olsem tu taem iumi feisim olketa trabol.—Psalm 112:1-3; 3 John 2.

Luk Olsem Wicked Pipol Garem Gudfala Living

17, 18. (a) Man wea raetem psalm hem markem wicked pipol witim wanem? (b) Nomata sapos wicked pipol garem gudfala living, why nao olketa no garem sef living for olowe?

17 Living bilong wicked pipol hem difren tumas from raeteous pipol! Maet luk olsem wicked pipol garem gudfala living for lelebet taem, bat olketa no go ahed gud long spiritual wei. Datwan hem showaot long next samting wea man wea raetem psalm hem talem: “Wicked pipol no olsem, bat olketa olsem rabis bilong wheat wea wind hem blowim go. Dastawe wicked pipol bae no standap long datfala judgment, and olketa sinner bae no standap long ples wea olketa raeteous wan hipap.” (Psalm 1:4, 5) Tingim hao man wea raetem psalm sei, “wicked pipol no olsem.” Hem minim hao olketa no olsem pipol wea obeyim God, wea hem just markem witim olketa tree wea laef longtaem and garem frut.

18 Nomata sapos wicked pipol garem gudfala living, olketa no garem sef living for olowe. (Psalm 37:16; 73:3, 12) Olketa olsem rich man wea no garem balance tingting long tokpiksa bilong Jesus taem hem askem Jesus for disaed saed long samting wea hem garem. Jesus talem olketa wea stap long datfala taem: “Keepim eye bilong iufala open and gard againstim evrikaen fasin for kavet, bikos nomata sapos wanfala man garem planti samting laef bilong hem no kam from olketa samting wea hem garem.” Jesus showimaot disfala point taem hem sei hao staka kaikai grow long land bilong wanfala rich man so hem plan for aotem olketa stoahaos bilong hem and buildim olketa stoahaos wea moa big for hem keepim evri gud samting bilong hem. Then datfala man plan for kaikai, drink, and enjoyim hemseleva. Bat God hem sei: “Tingting bilong iu no stret, long disfala naet bae iu lusim soul bilong iu. So hu nao bae kasem evri samting wea iu hipimap?” For strongim go moa point bilong hem, Jesus sei: “Bae hem semsem tu witim man wea hipimap olketa rich samting for hemseleva bat hem no rich long saed bilong God.”—Luke 12:13-21.

19, 20. (a) Storyim hao olketa separatem and smasem wheat long taem bifor. (b) Why nao wicked pipol olsem rabis bilong wheat?

19 Wicked pipol “no rich long saed bilong God.” So, from diswan, olketa olsem rabis bilong wheat wea flae olobaot nomoa. Long taem bifor, taem olketa harvestim wheat, olketa tekem go long wanfala floor for separatem grain, wea staka taem hem wanfala flat area long hae ples. Long there olketa iusim flat timba wea garem sharp ston or iron teeth for pisisim olketa stalk bilong grain and separatem skin from seed. Next samting, olketa iusim wanfala savol for torowem ap wheat hia long air taem wind hem blow. (Isaiah 30:24) Olketa seed foldaon long datfala floor and long semtaem wind hem karem go rabis bilong wheat. (Ruth 3:2) Bihaen olketa pourim olketa seed thru long wanfala net for aotem olketa ston and eni nara samting moa, olketa redy nao for keepim long stoahaos or for smasem. (Luke 22:31) Bat rabis bilong wheat hem nomoa nao.

20 Long sem wei wea olketa seed bilong grain foldaon long graon and olketa keepim bat wind hem tekem go rabis bilong wheat, olketa raeteous wan bae stap and wicked pipol bae finis. Tru tumas, iumi hapi from wicked pipol olsem bae klosap nao finis for olowe. From olketa no stap moa, pipol wea hapi long law bilong Jehovah bae kasem bigfala blessing. Gogo, olketa man wea obey bae kasem present bilong laef olowe wea God givim.—Matthew 25:34-46; Romans 6:23.

Nambawan “Wei Bilong Olketa wea Raeteous”

21. Long wanem wei nao Jehovah ‘savve long olketa wea raeteous’?

21 Firstfala psalm hem end witim disfala toktok: “Jehovah hem savve long wei bilong olketa wea raeteous, bat wei bilong olketa wea wicked bae finis evribit.” (Psalm 1:6) Hao nao God ‘savve long olketa wea raeteous’? Sapos iumi aftarem gogo wea raeteous, for sure Dadi bilong iumi long heven bae luksavve long wei wea iumi obey and bae hem appruvim iumi olsem olketa servant bilong hem. Sapos olsem, iumi shud torowem evri wari bilong iumi long hem and biliv strong hao hem really kea for iumi.—Ezekiel 34:11; 1 Peter 5:6, 7.

22, 23. Wanem nao bae happen long olketa wea wicked and olketa wea raeteous?

22 “Wei bilong olketa wea raeteous” bae stap for olowe, bat wicked pipol wea les for lusim nogud fasin bilong olketa bae dae long strongfala judgment bilong Jehovah. And “wei” bilong olketa, wea minim kaen living wea olketa garem, bae finis tu taem olketa dae. Iumi savve barava sure hao disfala toktok bilong David bae fulfill: “Klosap nao, and wicked wan bae finis; and iu bae luk aotem ples bilong hem, bat hem bae no stap. Bat olketa wea garem kwaet fasin bae kasem earth, and olketa bae kasem nambawan hapi long bigfala peace. Olketa wea raeteous bae kasem earth, and olketa bae stap olowe long hem.”—Psalm 37:10, 11, 29.

23 Iumi bae kasem bigfala hapi sapos iumi garem privilege for laef long wanfala paradaes earth wea no eniwan wea wicked bae stap! Olketa wea raeteous and garem kwaet fasin bae kasem trufala peace bikos olketa bae evritaem kasem hapi long “law bilong Jehovah.” Bat, bifor datwan happen, “toktok bilong Jehovah” mas kamap tru. (Psalm 2:7a) Next article bae helpem iumi for lukim wanem nao datfala toktok and wanem nao datwan bae minim for iumi and for evri man.

Hao Nao Bae Iu Ansa?

• Why nao man wea obeyim God hem hapi?

• Wanem nao showimaot iumi kasem hapi long law bilong Jehovah?

• Hao nao wanfala man savve olsem wanfala tree wea stap saed long wata?

• Hao nao wei bilong olketa wea raeteous hem difren from olketa wea wicked?

[Olketa Kwestin]

[Piksa long page 11]

Prea bae helpem iumi for stap klia long wei for kaban witim olketa wea wicked

[Piksa long page 12]

Why nao man wea raeteous hem olsem wanfala tree?