Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

“Mbela ti Jéhovah” alingbi ti ngbâ senge pëpe

“Mbela ti Jéhovah” alingbi ti ngbâ senge pëpe

“Mbela ti Jéhovah” alingbi ti ngbâ senge pëpe

“Fade Mbi fa na gigi [mbela ti Jéhovah, NW ]: L’Eternel atene na Mbi, Mo yeke Molenge ti Mbi, . . . Mo hunda Mbi, na fade Mbi mû na Mo amara ti ga ye ti héritier ti Mo.”​—PSAUME 2:7, 8.

1. Kangbi wa ayeke na popo ti ye so Nzapa aleke ti sala nga na ti amara?

 JÉHOVAH NZAPA ayeke na mbeni ye so lo leke ti sala teti azo nga na sese. Amara nga ayeke na mbeni ye so ala leke ti sala. Me kota kangbi ayeke na popo ti ye so Jéhovah aleke ti sala nga na ti amara. A lingbi e ku ye so, teti Nzapa atene: “Legeoko tongana ayayu ayeke na nduzu ahon sese, tongaso lege ti Mbi ayeke na nduzu ahon lege ti i, na bibe ti Mbi ayeke na nduzu ahon bibe ti i.” Ye so Nzapa aleke ti sala alingbi biani ti ga tâ tënë ngbanga ti so lo kiri lo tene: “Legeoko tongana ngu-nduzu na neige alondo na yayu apika, na a kiri kâ pëpe, me a sa ngu-nduzu na sese, na a sala si le-kobe asigigi na sese, na a mbumba, na a mû le-kobe na zo ti lu yaka, na a mû kobe na zo so ate kobe ni, fade tënë so asigigi na yanga ti Mbi ayeke legeoko tongaso; fade tënë ti Mbi akiri na Mbi senge pëpe, me a sala ye so Mbi ye, na fade tënë ni awu na kusala so Mbi to lo dä.”​—Esaïe 55:9-11.

2, 3. Ye wa Psaume use ni afa polele? Me ahundango tënë wa alondo?

2 Psaume use ni afa polele so ye so Nzapa aleke ti sala, so andu Gbia Messie, ayeke ga ande tâ tënë. Wasungo bia ni, Gbia David ti Israël ti giriri, afa kozoni na gbe ti yingo ti Nzapa so ngoi so amara ayeke duti na wuluwulu ayeke duti ande mbeni ngoi so ayeke tâ nde mingi. Amokonzi ti ala ayeke leke tele ti ala ti ke Jéhovah Nzapa na Zo so lo sa ye na li ti lo. Ye oko, wasungo psaume ahe nga bia so: “Fade Mbi fa na gigi [mbela ti Jéhovah, NW ]: L’Eternel atene na Mbi, Mo yeke Molenge ti Mbi, . . . Mo hunda Mbi, na fade Mbi mû na Mo amara ti ga ye ti héritier ti Mo, na nda ti sese kue ti ga ye ti Mo.”​—Psaume 2:7, 8.

3 “Mbela ti Jéhovah” aye ti tene nyen teti amara? Tongana nyen mbela so andu azo kue? Biani, aye so ayeke ga na peko ti “mbela ti Jéhovah” aye ti tene nyen teti azo kue so akpe mbito ti Nzapa na so ayeke diko Psaume use ni?

Amara asala wuluwulu

4. Tongana nyen mo yeke fa angbongboro tënë ti Psaume 2:1, 2 na ndulu tënë?

4 Ti sala tënë ti kusala ti amara nga na amokonzi ti ala, wasungo psaume ato nda ni na hengo bia so: “Teti nyen amara asala wuluwulu? Teti nyen azo abi bê ti ala na ye senge senge? Agbia ti sese aleke tele ti ala, na azo ti komande awa tele ti ala ti ke L’Eternel, na ti ke Lo so A sa mafuta [“sa ye”, NW ] na li ti Lo.”​—Psaume 2:1, 2. *

5, 6. “Ye senge senge” wa amara “abi bê ti ala” dä?

5 “Ye senge senge” wa amara ti laso “abi bê ti ala” dä? A hon ti yeda na Zo so Nzapa asa ye na li ti lo, Messie wala Christ, amara “abi bê ti ala” wala ala gbu li ti ala gi na ndo batango yanga-ti-komande ti ala mveni. Atënë ti psaume use so aga nga tâ tënë na ngoi ti Jésus, tongana akota zo ti aJuif na ti aRomain abungbi oko ti fâ lo, Jésus Christ ni, Gbia so Nzapa asoro. Ye oko, kota gango tâ tënë ni akomanse na ngu 1914 na ngoi so a zia Jésus tongana Gbia ti yayu. Ngbele ye na ngoi ni kâ, mbeni ngorogbia na sese ti yeda na Gbia so Nzapa azia na ndo mbata ayeke pëpe.

6 Tongana wasungo psaume atene ‘teti nyen amara abi bê ti ala na ye senge senge’, a ye ti tene nyen? A yeke ye so ala leke ti sala si ayeke senge senge nga ayeke gue gi ti lï ngu. Ala lingbi pëpe ti ga na siriri nga na beoko na ndo sese. Ye oko, ala yeke sala aye ti ala so ti gue même ti ke komandema ti Nzapa. Biani, ala leke tele ti ala ti luti tongana mbeni zo ti gingo tënë, nga ala bungbi oko ti ke Lo Ti Nduzu Ahon Kue na Zo so Lo sa ye na li ti lo. So ye ti buba!

Gbia ti Jéhovah so ahon na ngangu

7. Na yâ mbeni sambela, tongana nyen akozo disciple ti Jésus asala kusala na Psaume 2:1, 2?

7 Adisciple ti Jésus asala kusala na atënë ti Psaume 2:1, 2 na ndo lo. Teti so a sala ngangu na ala ndali ti mabe ti ala, adisciple ti Jésus asambela tongaso: “O Seigneur [Jéhovah], Mo so Mo sala yayu na sese na kota ngu ti ingo, na ye kue so ayeke na yâ ni; Mo so, na lege ti Yingo Vulu, Mo tene giriri na yanga ti kotara ti e David boi ti Mo, Teti nyen aGentil asala wuluwulu? Teti nyen azo abi bê ti ala na ye senge senge? Agbia ti sese aleke tele ti ala, na azo ti komande abungbi tele ti ala ti ke Seigneur [“Jéhovah”, NW ], na ti ke Lo so A sa mafuta na li ti Lo. Teti biani, na kodoro so ala ke Jésus, Boi ti Mo ti nzoni-kue, Lo so Mo sa mafuta na li ti Lo giriri; Hérode [Antipas] na Ponce Pilate, legeoko na aGentil na azo ti Israël abungbi tele ti ala.” (Kusala 4:24-27; Luc 23:1-12). * Biani, na ngoi ni kâ, azo amä tele na lingo ti ke Jésus, wakua ti Nzapa so Lo sa ye na li ti lo. Ye oko, psaume so awara mbeni gango tâ tënë ni nde angu ngbangbo mingi na pekoni.

8. Tongana nyen Psaume 2:3 andu amara ti laso?

8 Na ngoi so Israël ti giriri ayeke lani na mbeni gbia, na tapande David, amara so ayeke apaïen nga na amokonzi abungbi ti ke Nzapa na zo so Lo sa mafuta na li ti lo, so Lo zia na ndo mbata ti gbia. Ka ti ngoi ti e ayeke tongana nyen? Amara ti laso aye pëpe ti sala ye alingbi na aye so Jéhovah na Messie ni ahunda. Ni la, a yeke fa salango ye ti ala na lege so: “Zia e fâ kamba ti Ala, na e bi kamba ti Ala yongoro!” (Psaume 2:3). Amokonzi nga na amara ayeke ke aye kue so Nzapa na Lo so a sa ye na li ti Lo agbanzi ala ti sala ni. Biani, angangu kue so ala yeke sala ti fâ kamba so na ti bi ni yongoro ayeke duti ande gi senge senge.

Jéhovah ayeke he ala na ngia

9, 10. Ngbanga ti nyen Jéhovah ayeke he amara na ngia?

9 Angangu kue so amokonzi ti amara ayeke sala ti leke yanga-ti-komande ti ala mveni asala ye oko pëpe na ndo Jéhovah. Psaume use ni angbâ ti tene: “Lo so aduti na yayu ahe ngia; Seigneur ahe ala.” (Psaume 2:4). Nzapa angbâ ti sala ye so lo leke ti sala, nga lo yeke bâ amokonzi tongana ye oko pëpe. Lo yeke he salango ye ti ala tongana zo so ayeke kpe mbito ti zo pëpe, nga lo yeke he ala na ngia. Zia ala pika kate na ndo ye so ala leke ti sala. Na lê ti Jéhovah ala yeke gi mbeni ye ti hengo ni. Lo yeke he kengo ndo ti ala so ayeke senge senge.

10 Na yâ ti mbeni psaume nde, David ayeke sala tënë ti azo so ayeke awato nga na amara, na lo he bia so: “O L’Eternel, Nzapa Ti Sabaoth, Nzapa ti Israël, Mo londo, Mo ga mo bâ amara kue. Sala be-nzoni pëpe na azo ti sioni so asala ye na handa. Na lakui ala kiri, ala toto tongana mbo, na ala ngoro kodoro ni. Bâ, yanga ti ala asa sio tënë; épée ayeke na yanga ti ala. Ala tene, Zo nyen amä? Me Mo, O L’Eternel, fade Mo he ala na ngia; fade Mo he amara kue.” (Psaume 59:6-9). Jéhovah ayeke he pikango kate nga na salango ye ti amara so li ti ala akpe kirikiri, teti a yeke ye ti buba teti ala ti londo ti ke lo.

11. Ye nyen ayeke si tongana amara ayeke tara ti kanga lege na ye so Nzapa aleke ti sala?

11 Atënë ti Psaume 2 akpengba mabe ti e so Nzapa alingbi ti leke mara ti akpale kue. E lingbi ti hinga na bê kue so lakue, lo yeke sala si ye so bê ti lo aye aga tâ tënë, nga lo yeke zia awakua be-ta-zo ti lo lâ oko pëpe (Psaume 94:14). Tongaso, ye nyen ayeke si tongana amara asala ngangu ti kanga lege na ye so Jéhovah aleke ti sala? Na lege ti psaume so, fade Nzapa ‘asala tënë na ala na ngonzo ti Lo,’ mo bâ mo tene sungbango ti mbeni ngangu bekpa. Na ndo ni, “na lege ti ngonzo ti Lo ti wâ”, legeoko tongana mbeni kota ngangu ti wâ ti bekpa, “Lo zia mbito na bê ti ala”.​—Psaume 2:5.

Gbia so Nzapa azia na mbata

12. Psaume 2:6 andu ziango zo na ndo mbata ti gbia. A yeke so wa?

12 Kite ayeke dä pëpe so ye so Jéhovah atene na pekoni na lege ti wasungo psaume ayengi amara. Lo tene: “Mbi mveni, Mbi zia Gbia ti Mbi na Sion, Hoto ti Mbi ti nzoni-kue.” (Psaume 2:6). Hoto ti Sion ayeke lani mbeni kete hoto na Jérusalem, ndo so a zia lani David dä tongana gbia na ndo Israël kue. Me Gbia Messie ni ayeke duti ande pëpe na ndo ti mbeni mbata ti gbia na yâ ti gbata ni so wala na mbeni ndo nde na sese. Ti tâ tënë ni, Jéhovah azia Jésus Christ awe tongana Gbia Messie na ndo Hoto ti Sion ti yayu.​—Apocalypse 14:1.

13. Jéhovah ate mbele ti nyen na Molenge ti lo?

13 Gbia Messie ni ayeke sala tënë fadeso. Lo tene: “Fade Mbi fa na gigi [mbela ti Jéhovah, NW ]: L’Eternel [lo so ate mbele na Molenge ti lo teti Royaume] atene na Mbi, Mo yeke Molenge ti Mbi, Mbi dü Mo laso.” (Psaume 2:7). Christ asala lani tënë ti mbele ti Royaume so tongana lo tene na abazengele ti lo: “I yeke ala so angbâ ndulu na tele ti mbi na yâ aye so atara mbi; na mbi te mbele na i, gi tongana ti so Babâ ti mbi ate mbele na mbi, teti mbeni royaume.”​—Luc 22:28, 29NW.

14. Ngbanga ti nyen a lingbi ti tene so Jésus ayeke biani na droit ti duti Gbia?

14 Tongana ti so a tene kozoni na Psaume 2:7, Jéhovah afa lani Jésus tongana Molenge ti lo na ngoi ti batême ti lo nga na zingongo lo ti duti na fini na lege ti yingo (Marc 1:9-11; aRomain 1:4; aHébreu 1:5; 5:5). Biani, Gbia ti Royaume ti yayu ayeke Molenge ti Nzapa ngengele oko (Jean 3:16). Tongana hale ti Gbia David, Jésus ayeke biani na droit ti duti Gbia (2 Samuel 7:4-17; Matthieu 1:6, 16). Na lege ti psaume so, Nzapa atene na Molenge ti lo: “Mo hunda Mbi, na fade Mbi mû na Mo amara ti ga ye ti héritier ti Mo, na nda ti sese kue ti ga ye ti Mo.”​—Psaume 2:8.

15. Ngbanga ti nyen Jésus ahunda ti wara amara tongana ye ti héritier ti lo?

15 Gbia ni, Molenge ti Nzapa mveni, ayeke use zo ti komande so aga na peko ti Jéhovah. Jésus ayeke zo ti Jéhovah so a tara lo, lo yeke be-ta-zo nga mbeni zo so a lingbi ti zia bê kue na lo. Na ndo ni, teti so lo yeke Kozo Molenge ti Nzapa, Jésus ayeke na beku ti wara ye ti héritier ni. Biani, Jésus Christ ayeke “image ti Nzapa so zo alingbi bâ pëpe, kozo ti ye kue so Nzapa acréé”. (aColossien 1:15). Ye so lo lingbi ti sala ayeke gi ti hunda ye na Nzapa, na lo yeke ‘mû na lo amara ti ga ye ti héritier ti lo, na nda ti sese kue ti ga ye ti lo.’ Jésus ayeke hunda ye so tongana zo so ayeke “wara ngia na popo ti amolenge ti azo”, nga ndali ti so lo yeke na kota nzara ti sala si ye so Babâ ti lo ti yayu aleke ti sala teti sese nga na azo aga tâ tënë.​—aProverbe 8:30, 31.

Mbela ti Jéhovah na tele ti amara

16, 17. Na lege ti Psaume 2:9, ye wa ayeke ku amara?

16 Teti so psaume use ni ayeke gue ti ga tâ tënë fadeso, na ngoi ti singo ti Jésus so lê abâ pëpe, ye wa ayeke ku amara? Na yâ ngoi kete, fade Gbia ni ayeke sala ye alingbi na tënë ti Nzapa so: “Fade mo pika ala na mbeni keke ti wen, mo kungbi ala kungbingo, ala ga tongana fango ta.”​—Psaume 2:9, Tene ti Nzapa, Kozo Mbouki.

17 Akeke so ayeke na maboko ti agbia ti giriri ayeke lani afä ti yanga-ti-komande ti ala. A yeke leke ambeni keke ni na wen, tongana ti so a sala tënë ni na yâ ti psaume so. Tapande so a mû ni ge afa tongana nyen a yeke duti ande ngangu pëpe na Christ, Gbia ni, ti futi amara. Tongana a mû mbeni ngangu keke ti wen tongaso ti pika na ta so wasongota aleke ni na sese, ta ni ayeke ga tâ gi fuku.

18, 19. Ti tene Nzapa ayeda na ala, a hunda na agbia ti sese ti sala nyen?

18 A hunda biani ti tene amokonzi ti amara awara mara futingo so? Oko pëpe, teti wasungo psaume ahunda na ala: “Tongaso i duti na ndara, i agbia; i mä wango, i ajuge ti sese so.” (Psaume 2:10). A hunda na agbia ti dengi mê ti ala nzoni nga ti sala ye na ndara na ndo tënë so. A lingbi ala bâ so ye so ala leke ayeke senge senge tongana a haka ni na ye so Gbia ti Royaume ti Nzapa ayeke sala ande teti azo.

19 Ti tene Nzapa ayeda na ala, a hunda na agbia ti sese ti gbian salango ye ti ala. A wa ala ti “sala na L’Eternel na mbito, [ti] duti na ngia na dongo tele.” (Psaume 2:11). Tongana ala sala ni, ye wa ayeke si na pekoni? A hon ti tene li ti ala akpe kirikiri, ala lingbi ti duti na ngia na yâ ti aye so Gbia Messie ayeke zia na gbele ala. A yeke kota ye teti amokonzi ti sese ti ke bibe ti baba so ala yeke fa na gigi na yâ komandema ti ala. Na ndo ni, a lingbi ala gbian salango ye ti ala hio nga ala sala ye na ndara na ndo tënë ti kota yanga-ti-komande ti Jéhovah so mbeni ye ti lingbi na ni ayeke pëpe. A lingbi ala bâ nga so ye ti kanga lege na ngangu ti Nzapa na ti Gbia Messie ti lo ayeke dä pëpe.

“I hunu yanga ti Molenge ni”

20, 21. Ti “hunu yanga ti Molenge ni” aye ti tene nyen?

20 Psaume 2 amû fadeso mbeni tisango ndo ti nzobe na amokonzi ti amara. A hon ti bungbi tele na yâ kengo ndo, a mû na ala wango so: “I hunu yanga ti Molenge ni, wala fade ngonzo ti Lo [Jéhovah Nzapa] alondo, na i kui na lege ti i, teti ngonzo ti Lo aga wâ fade fade.” (Psaume 2:12a). A lingbi a mä Kota Gbia Seigneur Jéhovah tongana lo sigigi na mbeni mbela. Tongana Nzapa azia lani Molenge ti lo na ndo mbata ti gbia, a lingbi amokonzi ti sese azia fade ti ‘bi bê ti ala na ye senge senge’. A lingbi ala yeda fade na Gbia ni na lê ni lê ni, na ala mä yanga ti lo na yâ ye kue.

21 Ngbanga ti nyen a lingbi ala “hunu yanga ti Molenge ni”? Na ngoi so a sû na psaume so, ti hunu yanga wala ti su ngbangba ti mbeni zo ayeke fä ti dutingo kamarade nga a yeke sala kusala na ni ti yamba na agene na yâ ti da, ndo so ala hinga so a yeke bâ lege ti ala nzoni. A lingbi nga ti bâ sungo ngbangba ti mbeni zo tongana fä ti dutingo be-biani (1 Samuel 10:1). Na yâ ti versê so, Nzapa ayeke hunda na amara ti hunu yanga wala ti yeda na Molenge ti lo tongana Gbia so a sa ye na li ti lo.

22. Gbotongo mê wa a lingbi amokonzi ti amara asala ye alingbi na ni?

22 Azo so ake ti yeda na yanga-ti-komande ti Gbia so Nzapa asoro ayeke so bê ti Jéhovah. Ala yeke bele kota yanga-ti-komande ti Jéhovah Nzapa ti dunia kue, ngangu ti lo nga na kode so lo yeke na ni ti soro Gbia so ayeke tâ nzoni mokonzi teti azo. Amokonzi ti amara ayeke hinga ande so ngonzo ti Nzapa ayeke ga na ndo ti ala fade fade, tongana ala tara ti sala si aye so ala mveni aleke aga tâ tënë. “Ngonzo ti Lo aga wâ fade fade”, wala ayeke sungba fade fade nga na mbeni lege so ye ti kanga lege na ni ayeke pëpe. A lingbi amokonzi ti amara ayeda na gbotongo mê so na bê ti kiri singila, na ala sala ye alingbi na ni. Tongana ala sala ni, ala yeke ngbâ na fini.

23. Ngoi angbâ teti zo oko oko ti sala nyen?

23 Kpengba psaume so ahunzi na atënë so: “Ngia ayeke na azo kue so akpe na Lo [Jéhovah] ti bata tele ti ala.” (Psaume 2:12b). Ngoi angbâ teti azo, même na mokonzi oko oko so ayeke mû maboko na aye so amara aleke, ti wara batango tele. Ala lingbi ti kpe na Jéhovah, so ayeke mû ndo ti bata tele na gbe ti komandema ti Royaume. Me a lingbi ala sala ye kozoni si Royaume ti Messie aneka amara so ake ni.

24. Tongana nyen e lingbi ti duti na mbeni fini so anzere mingi, même na yâ ti sese so aga kirikiri?

24 Tongana e manda Mbeti ti Nzapa na bê kue na e sala ye alingbi na awango ni na yâ gigi ti e, e lingbi ti duti na mbeni fini so ayeke na ngia mingi fadeso, même na yâ sese so aga kirikiri. Salango ye alingbi na wango ti Mbeti ti Nzapa ayeke ga na nzoni dutingo na popo ti azo ti sewa nga ayeke zi zo na gbe ti agingo bê nga na mbito so amû ndo kue. Ti mû peko ti fango lege ti Bible ayeke sala si e hinga so e yeke nzere na Wasalango ye. Nde na Kota Gbia ti Ndagigi, mbeni zo alingbi pëpe ti mû beku teti “fini ti fadeso na teti fini so ayeke ga.” Kozoni si e wara “fini so ayeke ga”, a hunda ti tene Nzapa alungula na ndo sese azo so ake ye so ayeke mbilimbili na kengo ti yeda na komandema ti Royaume.​—1 Timothée 4:8.

25. Teti so “mbela ti Jéhovah” alingbi ti ngbâ senge pëpe, ye wa e lingbi ti ku ti tene asi na ngoi ti e?

25 “Mbela ti Jéhovah” alingbi ti ngbâ senge pëpe. Teti so lo yeke Wasalango ye, Nzapa ahinga ye so ayeke nzoni teti azo. Nga lo yeke sala ande si ye so lo leke ti sala teti azo so amä yanga aga tâ tënë: Lo yeke mû na ala siriri, bê so ayeke na ngia nga na nzoni dutingo ti lakue lakue na gbe ti Royaume ti Molenge ti Lo so Lo ndoye lo mingi. Na ndo ngoi ti e, prophète Daniel asû na mbeti: “Na lâ ti agbia so, fade Nzapa ti yayu ayä royaume so afuti lâ oko pëpe, . . . fade royaume so afâ mbeni royaume so kue ndulu ndulu, na a sala si royaume nde nde so kue awe; na fade royaume so angbâ lakue lakue.” (Daniel 2:44). Tongaso, a yeke biani ngoi ti “hunu yanga ti Molenge ni” na ti sala na Kota Gbia Seigneur Jéhovah!

[Akete tënë na gbe ni]

^ par. 4 Kozoni, Gbia David si ayeke lani ‘lo so a sa mafuta na li ti lo’, na “agbia ti sese” ayeke amokonzi ti aPhilistin so abungbi lani aturugu ti ala ti tiri na David.

^ par. 7 Ambeni versê nde ti Mbeti ti Nzapa so aChrétien asû na yanga ti Grec afa nga so Jésus ayeke Lo so Nzapa asa ye na li ti lo, so a sala tënë ti lo na yâ psaume use ni. Ye so ayeke polele tongana a haka Psaume 2:7 na Kusala 13:32, 33 nga na aHébreu 1:5; 5:5. Bâ nga Psaume 2:9 na Apocalypse 2:27.

Fade mo kiri tënë tongana nyen?

• “Ye senge senge” so amara “abi bê ti ala” dä ayeke nyen?

• Ngbanga ti nyen Jéhovah ahe amara na ngia?

• Mbela ti Jéhovah na tele ti amara ayeke nyen?

• Ti “hunu yanga ti Molenge ni” aye ti tene nyen?

[Ahundango tënë ti manda na ye]

[Foto na lembeti 16]

David ahe bia na ndo Gbia Messie so ahon na ngangu

[Foto na lembeti 17]

Amokonzi nga na azo ti Israël aleke tënë na lingo ti ke Jésus Christ

[Foto na lembeti 18]

A zia Christ tongana Gbia na Hoto ti Sion ti yayu