Ir al contenido

Ir al índice

Qasikʼ ruwiiʼ chajariik naqabʼanam reh kʼihik pan uxlabʼal, reh chi ne inqayeew ruloqʼil i ajtzʼuhkrisaneel

Qasikʼ ruwiiʼ chajariik naqabʼanam reh kʼihik pan uxlabʼal, reh chi ne inqayeew ruloqʼil i ajtzʼuhkrisaneel

Qasikʼ ruwiiʼ chajariik naqabʼanam reh kʼihik pan uxlabʼal, reh chi ne inqayeew ruloqʼil i ajtzʼuhkrisaneel

REH CHI ne inwihʼik ruwiiʼ i qakʼachariik ko ruman chi ne inqakapaaj chi riij chajariik inqaaj qabʼanam pan qakʼachariik. Reʼ wilih irukʼuhtaaj i xuqʼor jenaj winaq aj Roma reh najtir cho qʼiij, reʼ reh xuqʼor: «Mi jenaj ajb’ehsan barco maʼ rehtʼal ta ahaʼ ojik irubʼan, maʼ jenoʼ teew holohik chi reh».

Chupaam i Santo Laj Huuj inqareq kehtalil i kʼachareel i xkikapaaj riij chajariik naq inkaaj kibʼanam pan kikʼachariik. Chuwach 50 haabʼ, reʼ Noé «xuyejaaʼ i kanowa paat koʼlbʼal riibʼ i reh, ruchʼihil taqe i awach reh parupaat». Eh reʼ profeta Moisés «xuchʼikaa reje rukʼux chinaah i rukooch xyeʼarik koqʼuun ruum i Dios» (Hebreos 11:7, 26). Reʼ Dios xukoj i Josué chi jilow i Moisés, eh xuqʼor reh chi ne iruchop naq naah i tinamit Canaán (Deuteronomio 3:​21, 22, 28; Josué 12:​7-​24).

Pan peet siglo chupaam i qaqʼijil, reʼ Jesús xuqʼor chi «reʼ akʼ kʼuhbʼaal [...] chi riij i runimaal rajaawriik i Dios naa ruqʼorariik chi [...] junsuut i wach akʼal». Reʼ taqeh qʼorik wilih xkitoobʼeej i apóstol Pablo reh chi ne irukapaaj chajariik naq iraaj rureqem pan rukʼachariik, reh chi ne inkʼihik pan uxlabʼal (Matthew 24:14) Intyoox reh i rukowiil rukʼux xukʼul ruukʼ i xqʼorarik eh xkʼuhtjik reh ruum i Qajaaw Jesús, eh ruum i kamanik xyeʼarik reh, chi «narikʼamam rib’iral» i rubʼihnaal i Jesús keh taqeh tokoom tinamit, reʼ Pablo xtoobʼinik reh chi ne inwihʼik taqeh molaabʼ ar Asia Menor eh Europa.​(Hechos 9:​15; Colosenses 1:​23).

Reʼ taqeh rajkamanoom i Jehová xa kisikʼim woʼ riij chajariik inkaaj kibʼanam pan kikʼachariik, eh kib’anam i wilih reh ruyeʼariik ruloqʼil i Dios. ¿Chajariik naqab’anam reh ruye’ariik ruman i qakamaj chuwach i Jehovál? ¿Ahaʼ wilik taqeh i kamanik ne inqab’an rubʼaan, eh chajariik naqabʼanam reh rureqariik taqeh i wilih?

Qakapaaj chi riij chaaj woʼ reet inqabʼan i wilih

Chuʼnchel taqeh kʼachareel inkikapaaj chajariik nakibʼanam pan kikʼachariik. Xa reʼ laʼ, reʼ inkisikʼ taqeh kʼachareel maʼ jenaj ta wach ruukʼ inkisikʼ taqeh ajnimaneel. Kʼih taqeh kʼachareel inkisikʼ i bʼehomal eh inkaaj chi ne inwihʼik kajaawriik chi kinaah i tokoom. Maʼ holohik ta chi reʼ hoj ne inqasikʼ i wilih. Reʼ iruyeew rusuqkiil rukʼux i Qajaaw Jehová, reʼ noq inqakoj i Rajaawriik chi peet pan qakʼachariik eh noq inqaloqʼej wach (Mateo 6:​33). Inqasikʼ rubʼanariik taqeh i wilih ruum chi inqakʼax i Dios eh inqakʼax taqeh kʼachareel, eh re’ inqaaj qareqem ruuk’ i wilih re’ ruye’ariik ruloq’il i Dios.​—Mateo 22:37-​39; 1 Timoteo 4:7.

Noq inqaaj qareqem jenoʼ kamanik pan rutinamiit i Jehová oon inqaaj kʼihik pan uxlabʼal , ko ruman chi ne inqabʼan i wilih ruukʼ chuʼnchel qakʼux. Xa re’ la’, wilik pech maʼ inqabʼan ta rubʼaan i qakorsam naq wach. ¿Nikʼwach ne inqabʼan reh rukorsjiik wach chajariik inqaaj qabʼanam eh nikʼwach ne inqareq taqeh i wilih?

Ko ruman chi ne inqaaj qabʼanam i wilih

Qatzʼir riij nikʼwach xooj eloq wach i iraaj naq rubʼanam i Jehová noq xutzʼuhkrisaj i wach akʼal. Reʼ reh xuqʼor chi naruwihʼiik «qʼiij» eh «chaqʼabʼ» (Genesis 1:​5, 8, 13, 19, 23, 31) Pan rutihkʼiik, reh reh wach i xutzʼuhkrisaj, rehtʼal naq chajariik iraaj rubʼanam eh chajariik naq iraaj rutzʼuhkrisam. (Apocalipsis 4:​11) Reʼ Job xuqʼor chi riij i Dios: « Noq i ruyejaaʼ wach chibʼih i naa rubʼanam i rubʼan woʼ hoq » (Job 23:13) Reʼ Jehová xsuqbʼik rukʼux noq xrilow chi chuʼnchel i xubʼan «qʼeʼ holohik» ​(Génesis 1:​31).

Mi inqaaj chi ne inooj eloq wach i qakorsam wach, ko ruman chi ne inqasik’ ruuk’ chu’nchel qak’ux. ¿Chajariik ne intoobʼinik qeh reh chi ne inqaaj qareqem i qakorsam wach? Atoobʼ ta maʼxta woʼ naq wilik chupaam i wach akʼal eh maʼ inkʼutinik ta naq nikʼwach noq wilik, reʼ Jehová rilom naq chik nikʼwach naq narukahniik: Jenaj holohik laj yeʼaabʼ i na naq ruyeʼem ruloqʼil. Jeʼreʼ noq, ne inqaaj qabʼanam i qakorsam wach mi inqakapaaj chi riij chajariik i holohik naqakʼulum mi inqareq i wilih. Jeʼreʼ xukʼul i Tony, reʼ i 19 haabʼ wilik reh. Maʼ jaruuj xsahchik pan rukʼux chajariik xrikʼraaj noq xponik pan jenaj sucursal keh taqeh testigo reh Jehová ar Europa Occidental. Ma’ irukanaa’ ta naq rukapeb’jiik nikʼwach i kʼacharik eh kamanik ar. Irukapaaj naq chajariik ne irubʼan reh chi ne inkamanik ar, eh xuyeew rukʼux chi rureqariik i wilih. Noq xiʼikʼik taqeh haabʼ, qʼeʼ xsuqbʼik rukʼux noq xkiqʼoʼreej reh chi ne inkamanik pan sucursal.

Mi qojwihʼik ruukʼ taqeh kʼachareel i kib’anam chajariik xkikorsaj wach, reʼ wilih ne qojrutobʼeej reh chi jeʼ woʼ reʼ ne inqabʼan i hoj. Reʼ Jayson, reʼ 30 haabʼ wilik reh, maʼ irusuqkileej ta naq ojik chi qʼoroj kʼuhbʼaal noq ko kʼijool naq, xa reʼ laʼ, noq xukohlaaj i tijinik pan escuela, xutoqʼaaʼ i precursorado eh xutoqʼaaʼ ruqʼorom i kʼuhbʼaal rajlal qʼiij. ¿Chajariik xutoob’eej reh chi ne naq iraaj wihʼik chi precursor? Reʼ reh iruqʼor: «Qʼorik kuukʼ taqeh hermano i precursor naq taqeh eh elik kuukʼ chi qʼoroj kʼuhbʼaal xukowej nukʼux reh chi ne woʼ naq inubʼan i wilih».

Ko ruman chi ne inatzʼihbʼaaj chajariik inawaaj abʼanam

Mi inqatzʼihbʼaaj chajariik inqaaj qabʼanam, reʼ wilih ne qojrutobʼeej reh chi ne inqareq i wilih. Reʼ reey Salomón, xuqʼor chi reʼ taqeh i holohik laj qʼorik jeʼ rukabʼ noq ne inchʼaplojik i qʼas juʼ chʼihchʼ, ne qojkitobʼeej reh runabʼjiik chajariik naqabʼanam pan qakʼachariik (Eclesiastes 12:11) Noq reʼ taqeh qʼorik kitzʼihbʼjik, kikahnik pan qakapebʼaal eh pan qánima. Ruum ajreʼ, reʼ Jehová xutaqʼaaj chi reʼ taqeh reey aj Israel ne inkitzʼihbʼaaj rehtalil i kʼuhbʼaal pan jenaj huuj (Deuteronomio 17:18). Ruum ajreʼ, holohik chi ne inqatzʼihbʼaaj i inqaaj qabʼanam eh nikʼwach naqareqem i wilih, ne woʼ irubʼan chi ne inqatzʼihbʼaaj juʼjun taqeh kʼaxkilal ne inwihʼik eh ne inqatz’ihb’aaj nikʼwach naq ne inqikʼsaj taqeh i wilih. Ne woʼ irubʼan chi ne inqatzʼihbʼaaj ahaʼ wilik taqeh i naʼojbʼal ko ruman chi ne inqatzʼir riij, ahaʼ wilik ju’jun taqeh kamanik ko ruman chi ne inqatijej eh qakapaaj chi riij ajwach ne kitoob’inik qeh ruukʼ i wilih.

Reʼ Geoffrey, jenaj ajqʼorol kʼuhbʼaal rajlal qʼiij, kʼih i haabʼ irukʼam pan jenaj yeʼaabʼ najt, pan jenaj tinamit reh Asia. Reʼ rutz’ihb’jiik i narubʼanam pan uxlabʼal xuyeew rukowiil rukʼux. Reʼ reh qʼeʼ tiʼ xukʼul, ruum chi reʼ rehkʼeen xkimik. Noq xiʼikʼik taqeh qʼiij, reʼ Geoffrey xukapaaj chi riij chajariik naq narubʼanam reh chi ne irubʼan chi manlik i qʼoroj kʼuhbʼaal. Xutzʼihbʼaaj chajariik naq iraaj rubʼanam eh xupahqaaj reh i Jehová chi ne irutoobʼeej. Iraaj naq rureqem ixibʼ kʼachareel i ne inkaaj tijinik chi riij i Santo Laj Huuj, eh iraaj naq rubʼanam i wilih noq ko majaaʼ naq inkuxik i poh. Rajlal qʼiij irilow naq i xubʼan chupaam i qʼiij reʼreʼ, eh rajlal lajeebʼ qʼiij irutzʼir naq riij i rubʼanam naq chik. ¿Mi xureq i xukorsaj wach? Hooʼ, xureq. Eh insuqbʼik rukʼux, ruum chi xutikʼaaʼ ruyeʼem tijinik chi riij i Santo Laj Huuj reh kijibʼ chi kʼachareel.

Reʼ inabʼan yuʼnaak ne tirutobʼeej chi rureqariik tokoom kamanik

Mareh inqakapaaj chi reʼ kamanik inqaaj qabʼanam kʼaxik chi qeh rureqariik. Reʼ Tony, reʼ i xojqʼorik chik chi riij, iruqʼor chi maʼ jaruuj naq irukapaaj chi reʼ reh ne inkamanik pan jenaj sucursal keh taqeh testigo reh Jehová, ruum chi najtir maʼ holohik ta naq i runaʼojbʼal eh ko majaaʼ woʼ naq iruqʼahsaj i rukʼachariik reh i Jehová. Xa reʼ laʼ, xutikʼaaʼ kʼacharik jeʼ rukabʼ iraaj i Jehová eh xubʼan chuʼnchel i wilik pan ruq’ab’ reh chi ne inqajik ruhaaʼ. Noq rubʼanam naq chik i wilih, xukapaaj chi iraaj naq wihʼik chi precursor auxiliar eh chi riij i reʼ chi precursor regular; xutzʼihbʼaaj pan jenaj calendario jaruuj naq iraaj rutikʼaam taqeh kamanik wilih. Eh noq precursor regular naq chik, maʼ kʼaxik ta naq chik chi reh rukapebʼjiik chi ne woʼ naq irubʼan chi ne inkamanik pan sucursal.

Mareh ne woʼ inkamanik qeh i hoj ruchʼaqariik taqeh i kamanik. Rubʼanariik i wilih ne qojrutobʼeej chi rureqariik jenoʼ kamanik i maʼ jaruuj xqakapaaj chi naqareqem. Rutzʼirariik riij i qabʼanam chik ne qojrutoobʼeej chi rukapebʼjiik riij i ixqakorsaj wach. Rubʼanariik woʼ qatiij chuwach i Jehová chi riij i inqaaj qabʼanam, ne qojrutoobʼeej reh chi reʼ wilih maʼ ne ta insahchik pan qakʼux. Reʼ apóstol Pablo xuqʼor: «Xa liik-oq kʼahchiʼ taq kaat chatiij».​1 (Tesalonisenses 5:​17).

Ko ruman chi ne inqayeew qakʼux chi rureqariik

Atoobʼ ta wilik pech inqayeew qakʼux eh inqaaj qareqem jenoʼ kamanik, wilik pech kʼaxik chi qeh rureqariik. Chakapaaj chajariik xrikʼraaj i Juan Marcos noq reʼ apóstol Pablo xuqʼor reh chi maʼ na ta rukʼamam chi riij pan rukabʼ ojik chi qʼoroj kʼuhbʼaal (Hechos 15:37-​40). Reʼ Marcos wilik naq i narutijem ruukʼ i xukʼul. Mareh ajwaal naq wach chi ne irujal i rukorsam naq chik reh chi ne iruyeew ruman i rukamaj chuwach i Jehová. Eh jeʼreʼ xubʼan, maj reʼ Pablo holohik xqʼorik chi riij, eh reʼ Marcos xusuqkileej i wihʼik ruukʼ i apóstol Pedro ar Babilonia (2 Timoteo 4:​11; 1 Pedro 5:​13). Eh xukʼul woʼ jenaj nimlaj kooch: Xutzʼihbʼaaj chi riij i rukʼachariik eh chi riij i qʼoroj kʼuhbʼaal xubʼan i Jesús.

Mareh reʼ hoj ne woʼ inqakʼul i kʼaxkilal noq kʼahchiʼ qasikʼim chajariik inqaaj. Xa reʼ laʼ, maʼ qojqʼuhtoq. Qakapaaj laʼ i qabʼanam chik, qatzʼir woʼ chik riij i kamanik inqaaj qareqem eh qajal i ajwal wach chi jalarik. Noq ne inwihʼik kʼaxkilal, ko ruman chi ne inqayeew qakʼux chi rusikʼariik inqaaj qabʼanam. Reʼ reey Salomón xuqʼor: «Cha woqxaʼneej pan qʼabʼ i QaJaaw Dios chuʼnchel i naa aʼnam. Chi jeʼ reʼ, neenooj eloq wach taqe inayejaaʼ wach».​(Proverbios 16:3).

Wilik pech irujal riibʼ i qakʼachariik, eh reʼ wilih irubʼan chi maʼ ne ta inqareq jenoʼ kamanik inqaaj naq qab’anam. Mareh kʼaxik chi qeh rubʼanariik i xqakorsaj wach ruum chi hoj yowaabʼ oon ruum chi naqachaʼjeem i qafamilia. Xa reʼ laʼ, maʼ insahch oq pan qak’ux chi re’ kooch naqakʼulum, reʼ i junelik kʼacharik pan taxaaj oon ayuʼ naah akʼal (Lucas 23:43; Filipenses 3:​13, 14). ¿Nikʼwach ne inqareq i junelik k’acharik? Reʼ apóstol Juan xuqʼor: «Awach imbʼanik reh iraaj i Dios, naaruwihiik rukʼachariik chi juneliik» (1 Juan 2:​17). Mareh wilik pech maʼ ne ta inareq inawaaj abʼanam, xa reʼ laʼ, xa ne wo’ irubʼan chi «naa ayohleem wach i Dios chi naa animam taqe i rukʼuhbʼaal» (Eclesiastes 12:13). Reʼ inqakorsaj wach chi bʼanarik qojrutobʼeej reh chi ne inqayeew qakʼux chi rubʼanariik iraaj i Dios. Ruum ajreʼ, qakorsaj wach i inqaaj qabʼanam eh qayeew qakʼux chi rureqariik taqeh i wilih reh ruyeʼariik ruloqʼal i qajtzʼuhkrisaneel.

[Re’ cuadro]

Juʼjun taqeh naʼojbʼal re’ i ne irub’an chi ne inqab’an

○ Rilariik paam i Santo Laj Huuj eqal eqal

○ Rilariik wach taqeh huuj La Atalaya eh ¡Despertad!

○ Rusikʼariik nikʼwach ne inqabʼan qatiij chi holohik

○ Chi ne inqakoj pan qakʼachariik i iruwachuuj wach i santo laj uxlabʼal

○ Rilariik nikʼwach ne inqayeew ruman i qakamaj pan qʼoroj kʼuhbʼaal

○ Rilariik nikʼwach ne inqabʼan i qʼoroj kʼuhbʼaal eh i yeʼej tijinik chi korik

○ Qʼoroj kʼuhbʼaal pan teléfono, pan bʼeeh eh pan taq kʼaay