Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A faahanahana i to Atua poiete ma te haamau i te fa pae varua

A faahanahana i to Atua poiete ma te haamau i te fa pae varua

A faahanahana i to Atua poiete ma te haamau i te fa pae varua

“MAI te peu aita te hoê taata i taa i teihea uahu oia e tapae ai, aita ïa e faufaa ia ite ihea te mataˈi e aratai ai ia ˈna.” Te turu ra teie mau parau, a te philosopho Roma no te senekele matamua i teie parau mau: Mea faufaa roa te mau fa no te horoa i te hoê aratairaa i roto i te oraraa.

Ua horoa mai te Bibilia i te mau hiˈoraa o te mau taata o tei haamau i te mau fa. 50 matahiti to Noa ohiparaa no te hamani “i te hoê araka ia ora to ˈna utuafare.” No te peropheta Mose, “te tiatonu ra . . . oia i te fanaˈoraa i te haamaitairaa.” (Hebera 11:7, 26) Ua horoa atoa Iehova na Iosua te taata tei mono ia Mose, i te fa e haru i te fenua o Kanaana.—Deuteronomi 3:21, 22, 28; Iosua 12:7-24.

I te senekele matamua, ua ohipa mau â te mau parau a Iesu “e porohia te parau apî oaoa o te Faatereraa arii e ati aˈe te fenua” i nia i te mau fa pae varua a Paulo. (Mataio 24:14) Turaihia e te mau poroi e orama a te fatu ra o Iesu, oia atoa te hopoia e “faaite i to [Iesu] nei iˈoa i te mau nunaa ěê,” ua riro ïa Paulo ei tuhaa faufaa roa i roto i te haamauraa o te mau amuiraa Kerisetiano i Asia Iti e i Europa.—Ohipa 9:15; Kolosa 1:23.

Oia mau, ua haamau te mau tavini a Iehova i te roaraa o te tau i te mau fa maitai e ua naea ia ratou te reira no te faahanahana i te Atua. I teie mahana, nafea tatou e nehenehe ai e haamau i te mau fa pae varua? Eaha te mau fa ta tatou e tapi e eaha ta tatou e rave ia naea te reira?

Mea faufaa te mau manaˈo turai tano

E nehenehe tatou e haamau i te mau fa i roto i te mau tuhaa atoa o te oraraa. O ta te mau taata atoa o teie nei ao e rave ra. E ere hoê â huru te mau fa o te ohipa Kerisetiano e te mau fa a teie nei ao. Te mau tumu matamua i muri mai i te mau fa e rave rahi a teie nei ao, o te hinaaro rahiraa ïa i te mau taoˈa, e te hinaaro mahâ ore i te tiaraa e te mana. Auê ïa hape ia tapi i te fa ia noaa mai te mana e te tiaraa! Ua tuati te mau fa o te faahanahana ra i te Atua ra o Iehova i ta tatou haamoriraa ia ˈna e i te tururaa i te Faatereraa arii a te Atua. (Mataio 6:33) Te tumu o tera mau fa, no to tatou ïa here i te Atua e i to tatou taata tupu a turai atu ai te reira ia tatou ia haamori i te Atua anaˈe.—Mataio 22:37-39; Timoteo 1, 4:7.

Ia tano to tatou manaˈo turai ia haamau e ia tapi tatou i te mau fa pae varua, i roto anei i te mau hopoia o te amuiraa aore ra i roto i ta tatou iho haereraa i mua i te pae varua. Tera râ, noa ˈtu ua turaihia teie mau fa pae varua i te manaˈo tano, te tahi taime, eita te reira e tupu. Nafea tatou e nehenehe ai e haamau i te mau fa e ia naea roa te reira?

E titauhia te hoê hinaaro puai

A hiˈo na mea nafea Iehova i te poieteraa i te ao nui. Ma teie mau parau “e ahiahi ihora e poipoi aˈera,” ua taotia Iehova i te tau o te poieteraa. (Genese 1:5, 8, 13, 19, 23, 31) No te mau tau tataitahi o te poieteraa, ua taa ia ˈna i ta ˈna fa no tera mahana. E ua faatupu te Atua i ta ˈna opuaraa no te poiete i te mau mea atoa. (Apokalupo 4:11) “Ia hinaaro [Iehova] e rave i te tahi mea, e rave oia” mai ta te patereareha ra o Ioba i parau. (Ioba 23:13) Auê ïa oaoa no Iehova ia ite “i te mau mea atoa ta ˈna i hamani” a parau atu ai “mea maitai roa!”—Genese 1:31.

Ia tupu ta tatou mau fa, mea titau-atoa-hia te hoê hinaaro puai ia naea te reira. Eaha te nehenehe e tauturu ia tatou ia faatupu i te hoê hinaaro puai? Noa ˈtu ua vai ano te fenua, ua ite aˈena Iehova te hopearaa o te reira: Te hoê poe nehenehe mau i roto i te aore o te faahanahana ra ia ˈna. Oia atoa, to tatou hinaaro e faatupu i ta tatou i opua i te rave ma te feruri maite i nia i te mau haamaitairaa ia naea te fa. Tera ta Tony 19 matahiti i ite. Aita roa ˈtu i moˈe ia ˈna te taime matamua a haere ai oia e mataitai i te amaa a te mau Ite no Iehova i Europa tooa o te râ. I taua mahana râ, ua uiui noa Tony: ‘Eaha ra te huru ia ora e ia tavini i teie vahi?’ Ua manaˈonaˈo noa Tony no nia i te reira, e ua tamau oia i te tapi i te reira. Auê ïa oia i te oaoa, e rave rahi matahiti i muri aˈe, ua fariihia ta ˈna aniraa e tavini i te Betela.

E nehenehe atoa te amuimuiraa e o vetahi tei naea ia ratou i te tahi fa e turai atoa ia tatou ia na reira. Aita o Jayson, 30 matahiti e au e haere i roto i te taviniraa i to ˈna taurearearaa. I muri aˈe i te otiraa ta ˈna haapiiraa tuarua, ua rave oioi oia i te taviniraa pionie, a riro atu ai ei taata poro taime taatoa. Eaha tei tauturu ia Jayson ia faatupu i te hinaaro e riro ei pionie? Tera ta ˈna i pahono: “Te paraparauraa e i te pororaa e te mau pionie, ua ohipa mau â te reira i nia ia ˈu.”

E tauturu mai te notaraa i ta tatou mau fa ia naea te reira

E maramara oioi te hoê manaˈo papu ore ia maiti tatou i te mau taˈo no te parau i te reira. Ua nota Solomona e mea puai te mau parau tano maitai mai te patia o te horoa i te hoê aratairaa i roto i te oraraa. (Koheleta 12:11) Ia papaihia teie parau, e mau maitai te reira i roto i te feruriraa e te aau. No te aha ïa Iehova i faaue ai i te mau arii no Iseraela ia papai ratou no ratou i roto i te hoê buka teie Ture? (Deuteronomi 17:18) E nota anaˈe i ta tatou mau fa e nafea ia naea te reira, ma te tapao i te mau haafifiraa ta tatou e ite e te mau ravea no te faatauma i te reira. E faufaa-atoa-hia tatou i te iteraa i te mau tumu parau o te tauturu mai ia maramarama, te aravihi ta tatou e hinaaro e te taata o te nehenehe e tauturu e e turu ia tatou.

Ua ohipa mau â te haamauraa i te mau fa pae varua i nia ia Geoffrey, mea maoro i roto i te taviniraa pionie taa ê i roto i te hoê tuhaa fenua moˈemoˈe i te fenua no Asia. Ua tupu ra te hoê fifi a pohe taue ai ta ˈna vahine. I to ˈna maitairaa mai, ua faaoti Geoffrey e horoa i to ˈna taime rahi i roto i ta ˈna taviniraa pionie ma te haamau i te mau fa. I to ˈna notaraa i ta ˈna mau fa, ua pure oia no te haamata e 3 haapiiraa Bibilia na mua ˈˈe i te hopea avaˈe. Pauroa te mahana, e hiˈopoa oia i ta ˈna taviniraa, e pauroa te 10 mahana e hiˈopoa oia ua nuu anei o ˈna i mua. Ua naea anei ia ˈna ta ˈna fa? Ua pahono oia ma te oaoa e, no te mea e 4 haapiiraa Bibilia apî ta ˈna!

A haamau i te mau fa e raea oioi ia tatou

Te vai ra te mau fa manaˈohia mea fifi ia naea. No Tony, tei faahitihia i nia ˈtu, te taviniraa i te amaa a te mau Ite no Iehova e au ra e moemoeâ noa te reira. No te mea e ere to ˈna huru oraraa i te mai maitai, e aita atoa oia i pupu ia ˈna i te Atua. Ua faaoti ra Tony e faaau i to ˈna oraraa i te mau eˈa o Iehova e ua haamau i te fa e faaî i te mau titauraa no te bapetizo ia ˈna. I te naearaa ia ˈna tera fa, ua rave oia i te taviniraa pionie tauturu e te pionie tamau, ma te tapao i nia i ta ˈna tarena i te taio mahana i haamata ˈi oia. Tau taime i roto i te taviniraa pionie, e au ra e ere faahou te taviniraa i te Betela i te moemoeâ.

No tatou atoa, mea faufaa ia tatuhaa i ta tatou mau fa no te hoê tau maoro ma te mau fa e raea oioi ia tatou. Ma te haamau i te mau fa iti aˈe i tera area tau ra, e nehenehe te reira e riro ei tapao ia naea mai ia tatou te mau fa no te hoê tau maoro. Ma te hiˈopoa tamau i to tatou nuuraa i mua i roto i teie mau tuhaa, e nehenehe te reira e tauturu ia tatou ia tiatonu i nia i taua mau fa ra. E tauturu atoa te pure-tamau-raa ia Iehova no nia i ta tatou mau fa ia faaea noa i roto i ta tatou pororaa. Te faaitoito mai ra te aposetolo Paulo ia “tamau i te pure.”—Tesalonia 1, 5:17.

Mea titauhia te faaotiraa papu e te tutavaraa

Noa ˈtu e haamau tatou i te mau fa maitai e e hinaaro rahi to tatou e faatupu i te reira, te vai ra râ te tahi mau fa mea fifi ia naea. Eaha râ Ioane Mareko i te inoino i te oreraa Paulo e hinaaro e afai ia ˈna i roto i te pitiraa o to ˈna tere mitionare! (Ohipa 15:37-40) Ua huti mai Mareko i te haapiiraa i teie tupuraa, e ua faatano oia i ta ˈna fa no te poro rahi atu â. E ta ˈna i rave! I muri iho, ua faahiti Paulo i te mau parau maitai no nia ia Mareko e ua oaoa o ˈna i te tonoraa ia ˈna na muri i te aposetolo Petero i Babulonia. (Timoteo 2, 4:11; Petero 1, 5:13) Peneiaˈe ta ˈna fanaˈoraa rahi o te papairaa ïa i raro aˈe i te aratairaa a te varua moˈa no nia i te oraraa o Iesu e ta ˈna taviniraa.

A tapi ai tatou i te mau fa pae varua, e nehenehe atoa tatou e ite i te mau haafifiraa. Eiaha râ e tuu, e titauhia ïa ia hiˈopoa, ia faaau e ia faatano. Ia fa mai te mau haafifiraa, e titauhia ia tatou ia haere i mua ma te faaoti papu e te tutava. “A tuu i ta oe mau ohipa atoa e rave i roto i te rima o Iehova, e e manuïa ta oe mau opuaraa,” ta te arii Solomona ïa e haapapu mai ia tatou.—Maseli 16:3.

Tera râ, te vai ra te tahi mau tupuraa o te haafifi ia naea ia tatou te tahi mau fa. Ei hiˈoraa, no te maˈi, no te hopoia o te utuafare, e nehenehe te tahi mau fa e ore e naea ia tatou. Eiaha roa ˈtu e moˈe ia tatou e te mea faufaa roa, o te ora mure ore ïa i te raˈi aore ra i roto i te paradaiso i te fenua. (Luka 23:43; Philipi 3:13, 14) Nafea e noaa ˈi te reira? Ua papai te aposetolo Ioane: “Te taata e rave i te hinaaro o te Atua, e vai noa mai ïa e a muri noa ˈtu.” (Ioane 1, 2:17) No to tatou tupuraa, eita paha e naea ia tatou te hoê fa taa maitai, e nehenehe noa tatou e “mǎtaˈu i te Atua mau e [e] haapao i ta ˈna mau faaueraa.” (Koheleta 12:13) E tauturu mai te mau fa pae varua ia tiatonu i nia i te faatupuraa i to te Atua hinaaro. A faaohipa anaˈe ïa i te reira no te faahanahana i to tatou Atua poiete!

[Tumu parau]

A hiˈopoa i te mau fa pae varua

○ A taio i te Bibilia pauroa te mahana

○ A taio i te mau vea Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!

○ A haamaitai atu â i te huru o ta tatou mau pure

○ A faatupu i te hotu a te varua moˈa

○ A imi i te poro rahi atu â

○ Ia aravihi atu â i roto i te pororaa e te haapiiraa

○ Ia aravihi atu â i roto i te pororaa na roto i te niuniu, te pororaa faanaho-ore-hia, e te pororaa i te vahi tapihooraa