Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Kapatokia—E Nonofo ai Tagata i Nofoaga na Ati A‘e e Matagi ma le Vai

Kapatokia—E Nonofo ai Tagata i Nofoaga na Ati A‘e e Matagi ma le Vai

Kapatokia—E Nonofo ai Tagata i Nofoaga na Ati Aʻe e Matagi ma le Vai

SA TALANOA le aposetolo o Peteru e uiga iā Kapatokia. Sa ia tusi atu se vaega o lana uluaʻi tusi “i ē ua āumau ma ua faataapeapeina . . . i Kapatokia.” (1 Peteru 1:1) O le ā le ituaiga o laufanua sa iai Kapatokia? Aiseā na nonofo ai tagata i nofoaga na ati aʻe i papa? Na faapefea ona oo atu le faa-Kerisiano iā i latou?

Na faapea mai se tagata faimalaga Peretania o W. F. Ainsworth, o lē na asiasi atu i Kapatokia i le 1840: “Na faafuaseʻi ona lē iloa lo matou auala i le putpuputuga o papa faaofuofu ma papa uumi. O loo matuā maofa lava tagata asiasi maimoa atu i lenei itulagi o Take, ona o le uiga ese o le laufanua. E tutū faaputuputu faatasi e pei o ni fitafita i vanu o Kapatokia nei papa uiga ese e pei o ni faatagata. O nisi papa, e foliga e pei o ni alaasu tetelē e oo atu o latou tumutumu i le 100 futu (30 mita) pe sili atu foʻi le maualuluga. O isi, e pei o ni ipu aisakulimi faaofuofu lapopoʻa.

E ese le matagofie ma felanulanuaʻi o nei nofoaga i le susulu mai o le lā a o faagasolo le aso! I le tafa o ata, e foliga mai ai e piniki vaivai. I le tutonu o le lā, e sui ai le lanu i le samasama vaivai, ma i le goto o le lā, e foliga mai ai e enaena vaivai. O le ā o faia aʻe ai nei “putuputuga o papa faaofuofu ma uumi”? Aiseā foʻi na faia ai e tagata o lea itulagi o latou fale i na papa?

Na Ati Aʻe e le Matagi ma le Vai

O Kapatokia, e tu i le ogatotonu o le Penisula o le Anatolian, lea e fesootaʻi ai ia Asia ma Europa. Semanū e avea lenei vaega ma fanua laugatasi pe ana leai ona mauga mū e lua. I le faitau afe o tausaga ua mavae, o le malosi o le pāpā o nei mauga mū, na ufitia ai le laueleele i ituaiga o papa e lua; o le papa uliuli malō, ma le papa ele paʻepaʻe e mataʻetaʻe na māfua mai i le lefulefu mai mauga mū.

A o faasolo ina tafia le eleele vaivai e vaitafe, le timu, ma le matagi, na aliaʻe mai ai ia mato. Mulimuli ane, na faasolosolo mālie ai ona solo vanu ia sa va ai nei mato, ma vaevaeina ai i le anoanoaʻi o papa faaofuofu, ma faatumuina ai le laufanua i ni faatagata e lē maua i se isi atunuu o le lalolagi. O nisi o papa faaofuofu e foliga mai e pei o ni faamoega pi. E vane e tagata o le atunuu ia potu i le papa ele mataʻetaʻe ma toe faia ai isi potu pe a faatoʻateleina le aiga. E latou te iloa foʻi le mālū o nei nofoaga i le tau māfanafana, ma e māfanafana i le taimi o le tau mālūlū.

Nonofo i se Magāala o Femalagaaʻiga

O tagata ia e nonofo i ana i Kapatokia, semanū e lē mafai ona feiloaʻi atu i isi tagata pe ana latou lē nonofo i se magāala tāua o femalagaaʻiga. O le ala taʻutaʻua o le Silk Road, e 4,000 maila (6,500 kilomita) le umi, o le ala lea o fefaatauaʻiga ma e fesootaʻi ai le Emepaea o Roma ma Saina, sa ui atu i Kapatokia. E lē gata i tagata faatauʻoa, ae sa femalagaaʻi ai foʻi vaegaau a Peresia, Eleni, ma Roma. Sa ō atu nei tagata faimalaga ma avatu i le atunuu ia manatu fou faalotu.

E oo ane i le lona lua o senituri T.L.M., ua nofoia e tagata Iutaia ia Kapatokia. E lē gata i lea, o tagata Iutaia mai lenei itulagi, ia sa iai i Ierusalema i le tausaga e 33 T.A. Sa ō atu i inā e faamanatuina le Tausamiga o le Penetekoso. I lea, na talaʻi atu ai le aposetolo o Peteru i tagata Iutaia mai Kapatokia ina ua mavae le liligiina ifo o le agaga paia. (Galuega 2:1-9) E foliga mai na talia lelei e nisi lana feʻau, ma ō atu ai ma lo latou faatuatuaga fou i o latou aiga. I lea, na tusi atu ai Peteru i Kerisiano i Kapatokia i lana uluaʻi tusi.

Ae e ui i lea, i le faagasologa o tausaga, na amata ai ona taaʻina Kerisiano i Kapatokia i filosofia faapaupau. I le senituri lona fa, e tolu taʻitaʻi lotu i Kapatokia na finau lava i le aʻoaʻoga e lē faavaeina mai i le Tusi Paia o le Tasitolu. O i latou nei, o Gregory o Nazianzus, o Pasili le Sili, ma lona uso o Gregory o Nyssa.

Sa faalaeiauina malosi e Pasili le Sili le olaga faamonaseri. Sa fetaui lelei fale na ati aʻe i papa mo le olaga faigofie na ia fautuaina. A o faatuputeleina le nuu faamonaseri, na fausiaina ai ni falesā tetele i totonu o papa tetele faaofuofu. E oo ane i lona 13 o senituri, ua tusa ma le toluselau falesā na vaneina i papa. O le tele o nei falesā, o loo iai pea e oo mai i le taimi nei.

E ui lava ua lē toe faaaogāina falesā ma monaseri, ae i le mavae atu o tausaga, e leʻi tele ni suiga i olaga o tagata o le atunuu. O le tele lava o ana, o loo avea pea ma fale e nonofo ai tagata. O le toʻatele o tagata e asiasi atu i Kapatokia, ua matuā maofa i le auala ua suia ai e tagata o le atunuu o latou fale faalenatura i ni fale mananaia.

[Ata i le itulau 25]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

KAPATOKIA

SAINA (Cathay)