Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manatu Tāua Mai le Tusi o Numera

Manatu Tāua Mai le Tusi o Numera

O Loo Ola le Afioga a Ieova

Manatu Tāua Mai le Tusi o Numera

INA ua mavae lo latou ō ese mai Aikupito, na faamaopoopoina ai tagata Isaraelu e avea ma nuu. I sina taimi mulimuli ane, sa ono mafai loa ona latou ulu atu i le Nuu o le Folafolaga, ae latou te leʻi faia faapea. Na i lo o lea, na latou faataamilo “i le vao e tele ma le mataʻutia” mo se 40 tausaga. (Teuteronome 8:15) Aiseā? Ua taʻu mai iā i tatou e le faamatalaga o le talafaasolopito i le tusi o le Tusi Paia o Numera le mea na tupu. E tatau i lea faamatalaga ona tāmau ai iā i tatou le manaʻoga ina ia usiusitai iā Ieova le Atua ma faaaloalo i ona sui.

O le tusi o Numera, na tusia e Mose i le vao ma i le fanua laugatasi o Moapi, ma e 38 tausaga ma le 9 masina le umi na tusia ai le tusi, e mai le 1512 T.L.M. e oo i le 1473 T.L.M. (Numera 1:1; Teuteronome 1:3) Na maua le igoa o le tusi ona o le faitauina po o tusiga igoa e lua a le nuu o Isaraelu, lea na faia e 38 tausaga na va ai. (Mataupu 1-4, 26) Ua vaevaeina le faamatalaga i vaega e tolu. O le vaega muamua o loo faamatalaina ai mea na tutupu i le Mauga o Sinai. O le vaega lona lua, o loo aofia ai mea na tutupu i le taimi o feoaʻi le nuu o Isaraelu i le vao. Ae i le vala mulimuli, o loo talanoaina ai mea na tutupu i le fanua laugatasi o Moapi. A o e faitauina lenei faamatalaga, atonu e te fesili ifo ai iā te oe lava e faapea: ‘O ā ni mea o aʻoaʻo mai e nei mea iā te aʻu? Po o iai ni mataupu silisili i lenei tusi e aogā iā te aʻu i aso nei?’

I LE MAUGA O SINAI

(Numera 1:1–10:10)

O le uluaʻi tusiga igoa, na faia a o iai pea le nuu i le auvae Mauga o Sinai. O le aofaʻi o tane e taʻi 20 tausaga le matutua ma agaʻi i luga, e lē aofia ai sa Levī, e 603,550. Na ala ona faia ia tusiga igoa, e mo fuafuaga faavaegāʻau. O le aofaʻi atoa o le togālauapi e aofia ai fafine ma tamaiti, ma sa Levī, e ono oo i le sili atu ma le tolu miliona tagata.

Ina ua uma le tusiga igoa, ona tuuina atu loa lea o faatonuga iā Isaraelu e faatatau i le faasologa o le savaliga, o tiute tauave o sa Levī ma le auaunaga i le fale fetafaʻi, o poloaʻiga i le faleesea o tagata, ma tulafono e faatatau i le matauʻa, ma tautoga na faia e le ʻau Naseri. I le mataupu e 7, o loo faamatala mai ai taulaga e faia e alii sili o ituaiga e tusa ai ma le faatūina o le fata faitaulaga, ae i le mataupu e 9, o loo talanoaina ai le faamanatuina o le Paseka. Na faatonuina foʻi le faapotopotoga i le auala e tolauapi ai ma le taimi e ō ese ai.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

2:1, 2—O ā “faailoga” na tuuina atu i le auala e tolauapi ai i le vao ia ituaiga e tolu ia ua vaevaeina i ai? E lē o faamatalaina mai i le Tusi Paia po o ā na faailoga. Ae peitaʻi, e lē o manatu i ai e faapea, o se faailoga paia pe e faailoa ai se tulaga faalelotu. Sa faaaogā na faailoga mo se fuafuaga aogā, ina ia iloa ai e le tagata lona tulaga tatau i le toagalauapi.

5:27—O le ā le uiga o le ‘paʻū ese o le ogāvae’ o se fafine ua agasala i le mulilua? O le upu “ogāvae” i inei, ua faaatagia ai ia totoga fanau tama. O le paʻū ese la, atonu e faasino i le faaleagaina o nei totoga ina ia lē toe mafai ai ona fanau.

Lesona mo i Tatou:

6:1-7. E tatau i le ʻau Naseri ona taumamao mai mea e faia i le sua o le vine, ma ʻava malosi uma e oona, e manaʻomia ai ona lē toe usiusitai le tagata iā te ia lava. E tatau ona faauumi o latou lauulu; o se faailoga o le gauaʻi iā Ieova, e pei ona manaʻomia ona gauaʻi o se fafine i lana tane po o tamā. E tatau i le ʻau Naseri ona tausia pea lo latou tulaga mamā e ala i le aua neʻi papaʻi atu i se tino oti, e tusa lava po o se tasi o se aiga vavalalata. E ao i auauna faataimi atoa i aso nei ona fai ni taulaga pe a oo i le tulaga e lē toe usiusitai ai le tagata iā te ia lava ae gauaʻi atu iā Ieova ma ana faatulagaga. E ono aofia i nisi o tofiga le faimalaga atu i se atunuu mamao, lea o le a oo ai ina faafaigatā po ua lē mafai foʻi ona toe foʻi atu i le aiga mo se maliu o se tasi e pele.

8:25, 26. Ina ia faamautinoa ua tofia tane agavaa mo le faatinoina o le auaunaga a sa Levī, ma le manatu i o latou tulaga matutua, na faatonuina ai tane matutua ina ia mālōlō mai a latou auaunaga. Ae peitaʻi, e mafai ona latou tauofo e fesoasoani atu i isi sa Levī. Talu ai e lē mālōlō se isi mai le avea o sē folafola le Malo i aso nei, ua aʻoaʻo mai ai e le mataupu silisili o lenei tulafono se lesona. Ona ua matua se Kerisiano ma ua lē mafai ona faatinoina nisi o tiute tauave, e mafai lava ona ia faia se auaunaga e tusa ai ma lona malosi.

O LE FEOAʻI SOLO I LE VAO

(Numera 10:11–21:35)

Ina ua siitia le ao ai luga o le fale fetafaʻi, ona ō ai lea o le fanauga a Isaraelu ma oo atu i fanua laugatasi o Moapi e tusa ma le 38 tausaga, ma le tasi po o le lua masina mulimuli ane. E lelei pe a e mulimuli atu i le ala na latou uia i le faafanua i le itulau e 9 o le polosiua, Matamata i le Nuu Lelei,’ lomia e Molimau a Ieova.

I le ala i Katesa, i le vao o Parana, na iai ni mea se tolu na muimui ai le nuu. Muamua, na faaiʻuina le muimui ina ua auina mai e Ieova le afi ma faaumatia ai nisi o tagata. Ona sosoo ai lea ma le alalaga atu o le nuu ona o le fia aai i ni aano o manu, ona auina mai ai lea e Ieova le anoanoaʻi o salu. O lona tolu, o le muimui o Miriama ma Arona faasaga iā Mose, ma iʻu ai ina taia Miriama i le lepela mo sina taimi.

A o tolauapi i Katesa, na aauina atu ai e Mose ni tagata se toʻa 12 e vaavaai i le Nuu o le Folafolaga. Na latou toe foʻi mai i le 40 aso mulimuli ane. Ona o le talitonu i le lipoti leaga a sipai e toʻa sefulu, na mananaʻo ai le nuu e fetogi iā Mose, Arona, ma sipai faamaoni o Iosua ma Kalepo. Na fuafua ai e Ieova e taia le nuu i se faamaʻi, ae na faalaa ane Mose, o lea na folafola atu ai e le Atua o le a latou faataamilo i le vao mo le 40 tausaga, seʻia feoti uma i latou na aofia i le tusiga igoa.

Na toe faaopoopo atu e Ieova nisi āiaiga. Na fouvale Koru ma isi iā Mose ma Arona, ae na faaumatia le ʻaufouvale i le afi pe na foloina e le eleele. I le aso na sosoo ai, na toe muimui ai foʻi le faapotopotoga atoa iā Mose ma Arona. O le iʻuga, e 14,700 i latou na feoti i le mala mai iā Ieova. I le faalauiloaina atu o le ositaulaga sili na filifilia, na faatutupu ai e le Atua ia fugālaau i le tootoo o Arona. Na toe tuuina atu foʻi e Ieova nisi tulafono e tusa ai ma tiute tauave o sa Levī ma le faamamāina o tagata. O le faaaogāina o le lefulefu o le povi, na faaatagia ai le faamamāina e ala i le taulaga a Iesu.—Eperu 9:13, 14.

Na toe foʻi atu le fanauga a Isaraelu i Katesa, ma o i inā na maliu ai Miriama. Na toe muimui ai foʻi le faapotopotoga iā Mose ma Arona. O le ā le pogai? Ona ua leai se vai. Ona ua lē taulau ona faapaiaina e Mose ma Arona le suafa o Ieova i le saunia faavavega o le vai, na la lē oo ai i le Nuu o le Folafolaga. Ina ua ō ese le nuu mai Katesa, na maliu ai Arona i le mauga o Horo. A o malaga faataamilo i le nuu o Etoma, na muimui ai Isaraelu iā Ieova ma Mose. Na aauina mai ai e Ieova ia gata uogo e faasalaina ai i latou. Na toe faalaa ane foʻi Mose, ma na faatonuina ai o ia e le Atua ina ia faia se gata apamemea ma tuu i luga o se pou, pe afai e tepa atu i ai tagata ua utia e gata, e mafai ona mālōlō ai. O le gata, na faaatagia ai le faasatauroina o Iesu mo lo tatou lelei e faavavau. (Ioane 3:14, 15) Na faatoʻilaloina e Isaraelu ia tupu o sa Amorī o Sekono ma Oko ma nonofo ai i o latou laueleele.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

12:1—Aiseā na muimui ai Miriama ma Arona iā Mose? E foliga mai, o le māfuaaga o lo la muimui, ona sa manaʻo Miriama i le fia taʻimua. Ina ua alu atu Sepora le avā a Mose iā te ia i le vao, atonu na popole Miriama ina neʻi lē toe avea o ia ma tamaʻitaʻi taʻimua i le toagalauapi.—Esoto 18:1-5.

12:9-11—Aiseā na taia ai na o Miriama i le lepela? Atonu o ia na amataina le muimui ma taaʻina atu ai ma Arona iā te ia. Na faaalia e Arona le uiga saʻo i le faaalia o lana mea sesē.

21:14, 15—O le ā le tusi lea o loo taʻua i inei? O loo faasino atu le Tusi Paia i tusi eseese ia na faaaogā e tusitala o le Tusi Paia e aumai ai a latou faamatalaga. (Iosua 10:12, 13; 1 Tupu 11:41; 14:19, 29) O “le tusi o taua a Ieova” o se tasi lea o tusi. O loo iai le talafaasolopito o taua a tagata o Ieova.

Lesona mo i Tatou:

11:27-29. Na saunia e Mose se faaaʻoaʻoga aupito sili e faatatau i le auala e tatou te manatu ai pe a maua e isi ni faaeaga i le auaunaga iā Ieova. Na i lo o le matauʻa ma saʻili le viiga mo ia lava, na fiafia Mose ina ua avea ia Elitato ma Metato ma perofeta.

12:2, 9, 10; 16:1-3, 12-14, 31-35, 41, 46-50. O loo faatalitalia e Ieova ona tagata tapuaʻi ina ia faaaloalo i le pule ua tuuina mai le Atua.

14:24. O le vala tāua e tetee atu ai i omiga mai le lalolagi e faia le mea sesē, o le atiaʻe o “loto e ese,” po o le mafaufau saʻo. O se mafaufau e lē pei o mafaufauga o le lalolagi.

15:37-41. O tuupao iloga o ofu o tagata Isaraelu, sa fuafua ina ia faamanatu atu ai iā i latou e faapea, ua vavaeesea i latou ina ia tapuaʻi i le Atua ma usiusitai i ana tulafono. Pe e lē tatau ea ona tatou ola e tusa ma ana tapulaa ma iloga ai ona faaesea i tatou mai le lalolagi?

I FANUA LAUGATASI O MOAPI

(Numera 22:1–36:13)

A o tolauapi le fanauga a Isaraelu i fanua laugatasi o Moapi, na atuatuvale tagata Moapi ona o i latou. O lea, na totogi ai e Palako le tupu o Moapi ia Palaamo ina ia alu atu e fetuu i tagata Isaraelu. Ae na faamalosia e Ieova ia Palaamo ina ia faamanuia iā i latou. O lea, na faaaogā ai fafine Moapi ma Mitiana e faatosina tane Isaraelu i le faia o amioga lē mamā ma ifoga i tupua. O le iʻuga, na faaumatia ai e Ieova le 24,000, o tagata fai mea sesē. Na mafai ona taofia le mala ina ua lē taliaina e Fineaso tapuaʻiga ma amioga sesē i le toagalauapi.

Na faaalia i le tusiga igoa lona lua, e leai se tagata na tusia i le tusiga igoa muamua na sao, na o Iosua ma Kalepo. Na tofia Iosua e sui iā Mose. Na tuuina atu ai i le nuu o Isaraelu ia taualumaga mo le faia o taulaga eseese ma avatu faatonuga e faatatau i tautoga. Na taui ma sui atu ai tagata Isaraelu i tagata Mitiana. Na nonofo ai ia Reupena, Kato, ma le ʻafa o le ituaiga o Manase i le itu i sasaʻe o le vaitafe o le Ioritana. Na faatonuina ai Isaraelu i le auala e sopoʻia ai le vaitafe ma nonofo i le laueleele po o le Nuu Folafolaina. Na faamaʻoti atu ai tuaoi o le laueleele. E tatau ona faia se vili e iloa ai tofi o ituaiga taʻitasi. Na tofia atu ia aai e 48 iā sa Levī, ma o le 6 o nei aai, sa tatau ona avea ma aai o sulufaʻiga.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

22:20-22—Aiseā na matuā toʻasā ai Ieova iā Palaamo? Na taʻu atu e Ieova i le perofeta o Palaamo e lē tatau ona ia alu atu e fetuu i tagata Isaraelu. (Numera 22:12) Ae peitaʻi, na ō atu le perofeta ma tagata a Palako ma le faanaunauga e fetuu iā Isaraelu. Sa manaʻo Palaamo e faafiafia le tupu o Moapi ma maua mai ai se taui mo ia. (2 Peteru 2:15, 16; Iuta 11) E ui lava la ina faamalosia Palaamo e faamanuia iā Isaraelu na i lo o le fetuuina o i latou, ae ina ia faafiafia le tupu, na ia fautua atu ai ina ia faaaogā fafine e tapuaʻi iā Paala e mailei mai tane o Isaraelu. (Numera 31:15, 16) O le pogai lenā o le toʻasā tele o Ieova iā Palaamo, ona o lona matuā matapeʻapeʻa.

30:6-8—Pe mafai e se tane Kerisiano ona faalēaogāina le tautoga a lana avā? E tusa ai ma tautoga, ua feagai taʻitoʻatasi nei Ieova ma ona tagata tapuaʻi. O se faaaʻoaʻoga, o le tuuina atu iā Ieova, o se tautoga lea e fitoi tonu i le tagata lava ia. (Kalatia 6:5) E leai se pule a le tane e na te taofia ai pe faalēaogāina sea tautoga. E tatau ai la i le avā ona ʻalofia le faia o se tautoga e feteenaʻi ma le Afioga a le Atua po o ona tiute tauave agaʻi i lana tane.

Lesona mo i Tatou:

25:11. Maʻeu se faaaʻoaʻoga lelei o le maelega i le tapuaʻiga iā Ieova na faataatia e Fineaso mo i tatou! Pe e tatou te lē naunau ai ea e tausia le mamā o le faapotopotoga e ala i le lipoti atu i toeaina Kerisiano o ni amioga lē mamā na tatou iloa?

35:9-29. O le sola atu o se fasioti tagata paʻivalea mai lona aiga i se aai o sulufaʻiga mo se vaitaimi, ua aʻoaʻo mai ai iā i tatou le paia o le ola, ma e tatau ona tatou faatāuaina.

35:33. Afai ua faaleagaina le laueleele ona o le toto masaa o ē lē sala, e na o le pau lava le auala e mafai ona totogi ai, o le faamaligiina lea o le toto o ē na faia le faamaligitoto. Maʻeu la le talafeagai ona faaumatia e Ieova o ē amioleaga a o leʻi faaliliuina le lalolagi e avea ma parataiso!—Faataoto 2:21, 22; Tanielu 2:44.

O Loo Matuā Galue le Afioga a le Atua

E tatau ona tatou faaaloalo iā Ieova ma i latou ua tuuina atu i ai tulaga tofi i ona tagata. Ua matuā faamanino mai lava e le tusi o Numera lenei mea moni. Maʻeu se lesona tāua o le saʻilia o le filemu ma le autasi i le faapotopotoga i aso nei!

Ua manino mai i faamatalaga a le tusi o Numera e uiga i mea na tutupu, le faigofie tele i tagata e faatalalē i o latou tulaga faaleagaga ona faia o mea sesē, e pei o le muimui, amioga lē mamā, ma le ifo i tupua. O nisi o faaaʻoaʻoga ma lesona mai lenei tusi o le Tusi Paia, e mafai ona faavae mai ai manaʻoga o le faapotopotoga i vaega o Sauniga o le Auaunaga a faapotopotoga o Molimau a Ieova. E moni, “o loo ola le afioga a le Atua, o loo matuā galue foʻi” i o tatou olaga.—Eperu 4:12.

[Ata i le itulau 25]

Na faatonuina e Ieova le auala e tolauapi ma toe faimalaga ese ai le fanauga a Isaraelu e ala i se ao faaniutū faavavega i luga o le fale fetafaʻi

[Ata i le itulau 26]

E tatau ona tatou usiusitai iā Ieova, ma e faatalitalia foʻi i tatou e faaaloalo i ona sui