Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Dutronome

Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Dutronome

Tok Blong Jeova i Wan Samting We i Laef

Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Dutronome

YUMI stap long yia 1473 B.K.T. Foti yia bifo, Jeova i mekem ol man Isrel oli fri long Ijip. Nao long ol 40 yia ya, ol man Isrel oli bin wokbaot long draeples olsem wan nesen we i no gat graon yet. Be naoia oli stap long boda blong Promes Lan. ?Wanem bambae i hapen long olgeta taem oli tekem graon ya? ?Bambae oli fesem wanem trabol, mo olsem wanem bambae oli winim ol trabol ya?

Bifo we ol man Isrel oli gokros long Jodan Reva go kasem kantri ya Kenan, Moses i rerem olgeta from bigfala wok we i stap long fored blong olgeta. ?Hem i mekem samting ya olsem wanem? Hem i givim sam tok blong leftemap tingting blong olgeta, blong pulum olgeta blong oli tekem aksin, mo blong givim woning long olgeta. Moses i talem bakegen long ol man Isrel se oli mas wosipim Jeova God nomo, mo oli no mas folem fasin blong ol nesen raonabaot long olgeta. Ol tok ya oli mekemap bighaf blong buk blong Dutronome. Mo ol advaes long ol tok ya oli stret nomo long yumi, from we yumi tu yumi laef long wan wol we i no isi blong givim wosip i go long Jeova nomo.​—Hibrus 4:12.

Moses i raetem ful buk blong Dutronome, laswan japta nomo hem i no raetem. * Buk ya i kavremap bitim 2 manis taem. (Dutronome 1:3; Josaea 4:19) I gud yumi luk olsem wanem ol advaes ya oli save halpem yumi blong lavem Jeova wetem fulhat blong yumi, mo gohed blong mekem wok blong hem.

‘YUFALA I NO MAS FOGETEM OL SAMTING WE YUFALA I LUK FINIS’

(Dutronome 1:1–4:49)

Long faswan tok, Moses i stori long sam samting we i bin hapen long draeples​—speseli ol samting we oli save halpem ol man Isrel taem bambae oli tekem Promes Lan i blong olgeta. Wan long ol stori i tokbaot taem we Moses i putumap ol jaj. Stori ya i pulum ol man Isrel blong tingbaot se Jeova i stap ogenaesem ol man blong hem long wan fasin we i soem se Hem i kea long olgeta wetem lav. Moses i tokbaot nogud ripot blong ol ten spae ya, we i mekem se ol olfala blong olgeta oli no save go insaed long Promes Lan. Tingbaot olsem wanem stori ya blong bifo i bin gat paoa long ol man we oli lesin long Moses mo oli stap lukluk Promes Lan long fored blong olgeta.

Taem Moses i tokbaot ol faet we Jeova i winim blong ol man Isrel bifo we oli krosem Jodan Reva, ating ol stori ya oli givim paoa long olgeta, from we i no longtaem bambae olgeta tu oli mas faet agensem ol kantri long narasaed reva. Long kantri ya we bambae oli winim, plante plante man oli wosipim ol aedol. !Taswe i stret nomo we Moses i givim wan strong woning long olgeta se oli no mas bodaon long ol aedol ya!

Ansa Blong Sam Kwestin Long Saed Blong Baebol:

2:​4-6, 9, 19, 24, 31-35; 3:​1-6​—?From wanem ol man Isrel oli no spolem olgeta laen evriwan we oli laef long is blong Jodan Reva? Jeova i talem long ol man Isrel se oli no mas faet agensem ol laen blong Esao. ?From wanem? From we olgeta oli laen blong brata blong Jekob. Ol man Isrel oli no mas spolem no faet agensem ol man Moab mo ol man Amon, from we oli laen blong Lot, boe blong brata blong Ebraham. Be tufala King ya Sihon mo Og blong ol man Amoro, tufala i no famle blong ol man Isrel mo tufala i no gat raet long graon we tufala i stap long hem. Taswe, taem Sihon i no wantem letem ol man Isrel i pastru long kantri blong hem, mo taem Og i kam faet agensem ol man Isrel, Jeova i talem long olgeta se oli mas spolemgud ol taon blong tufala king ya.

4:​15-20, 23, 24—?Taem God i talem se i tabu blong wokem ol aedol, hemia i min tu se i rong blong mekem pija blong enikaen samting, nating se pija ya i blong flasem haos nomo? No, i no minim olsem. God i talem se i tabu blong wokem ol pija blong mekem wosip long olgeta. God i no wantem we ol man Isrel ‘oli go mekem wosip long ol samting ya.’ Baebol i no talem se i tabu blong wokem no pentem sam pija, sipos pija ya i blong flasem wan ples nomo.​—1 King 7:​18, 25.

Ol Lesen Blong Yumi:

1:​2, 19. Ol man Isrel oli wokbaot long draeples blong samwe 38 yia, nating se, “sipos man i aot long Sinae [ples ya we God i givim ol Tenkomanmen], i wokbaot i kam kasem Kadesbanea, taem blong wokbaot long rod ya leven dei nomo.” !Hemia wan bigfala panis we oli kasem from we oli no bin obei long Jeova God!​—Namba 14:​26-34.

1:​16, 17. Fasin blong Jeova blong jajem ol man i no jenis kam kasem tede. Ol elda we tabu spirit i putumap olgeta olsem memba blong wan judisol komiti oli mas jajem olgeta man i sem mak nomo, mo oli no mas letem fraet long man i spolem jajmen blong olgeta.

4:9. I impoten tumas we ol man Isrel oli no ‘fogetem ol samting we oli luk finis,’ sipos oli wantem tekem Promes Lan i blong olgeta. Niufala wol we God i promes blong givim long yumi i stap klosap nomo, taswe i impoten tumas we yumi stap stadi oltaem long Baebol, blong yumi no fogetem ol bigfala wok blong Jeova.

OLI MAS LAVEM JEOVA MO OBEI LONG OL LOA BLONG HEM

(Dutronome 5:1–26:19)

Long seken tok blong hem, Moses i tokbaot taem ya we God i bin givim Loa long ol man Isrel long Hil ya Sinae, mo i talem bakegen ol Tenkomanmen. Hem i talem nem blong seven nesen we ol man Isrel oli mas spolem olgeta fulwan. Hem i talem bakegen long ol man Isrel wan impoten lesen we oli lanem taem oli stap long draeples yet se: “Kakae nomo i no save mekem man i laef. Evri tok we [Jeova] i talem, hemia nao i save mekem man i laef.” Taem bambae oli stap long Promes Lan, oli mas “obei long olgeta loa ya.”​—Dutronome 8:3; 11:8.

Taem ol man Isrel bambae oli laef long Promes Lan, oli nidim ol loa long saed blong wosip, be tu oli nidim ol loa long saed blong jajmen, gavman, wo, mo fasin we oli mas mekem bitwin long olgeta, mo fasin blong laef blong olgeta wanwan. Moses i talem ol loa ya bakegen mo i makemgud poen ya se oli mas lavem Jeova mo obei long ol loa blong hem.

Ansa Blong Sam Kwestin Long Saed Blong Baebol:

8:​3, 4​—?Olsem wanem ol klos blong ol man Isrel oli no brobrok mo ol leg blong olgeta oli no soa long ol yia ya we oli stap wokbaot long draeples? Hemia wan merikel ya, olsem mana we oli stap kasem evri dei. Ol man Isrel oli yusum ol semfala klos mo sandel we oli gat taem oli aot long Ijip, mo taem ol bigman oli ded oli stap pasem ol klos mo sandel ya long ol pikinini blong olgeta we oli stap gruap. Namba blong ol man Isrel i no gru bitwin faswan sensas mo laswan sensas we oli mekem, hemia oli mekem long stat mo long en blong wokbaot blong olgeta long draeples. Taswe ol klos mo ol sandel we oli gat fastaem oli naf.​—Namba 2:32; 26:51.

14:21​—I tabu long ol man Isrel blong kakae anamol we i ded hem wan. ?Be, from wanem oli save givim ded anamol olsem long ol strenja, no oli save salem long ol man blong narafala kantri blong oli kakae? Long Baebol, tok ya “strenja” i save minim wan man we i no wan man Isrel mo i kam wan proselaet, no i save minim wan man we i obei long ol loa blong kantri be i no wosipim Jeova. Wan man blong wan narafala kantri mo wan strenja, we tufala i no proselaet, tufala i no stap aninit long Loa, taswe tufala i save yusum wan anamol we i ded hem wan, long defdefren rod. Ol man Isrel oli save givim no salem ol ded anamol ya long olgeta. Long saed blong wan proselaet, i defren olgeta, hem i mas obei long kontrak blong Loa. Olsem Levitikas 17:10 i talem, i tabu blong man ya i kakae mit we blad blong hem i stap long hem yet.

24:6​—?From wanem fasin ya blong ‘tekem ston blong granem wit’ i olsem we oli ‘tekemaot samting we man wetem famle blong hem oli laef long hem’? Wan ston blong granem wit i stamba samting we ol famle oli stap yusum blong mekem kakae blong olgeta. Taswe sipos oli tekemaot ston ya long wan man, ful famle blong hem i no moa save kakae bred.

25:9​—?I minim wanem taem oli tekemaot sandel blong wan man we i no wantem maredem woman blong brata blong hem we i ded, mo oli spet long fes blong hem? Long kastom blong ol man Isrel bifo, “taem we man i pemaot graon long narafala man, . . . i gat wan fasin i stap blong makem bisnes ya. Oltaem, man we i salem graon i mas tekemaot sandel blong hem, i givim long man we i pemaot graon ya.” (Rut 4:7) Taswe, fasin blong tekemaot sandel blong wan man we i no wantem maredem wido woman blong brata blong hem, i soem gud we man ya i lego posisen mo raet we hem i gat blong givim wan laen long brata blong hem we i ded finis. Fasin olsem i daonem gudnem blong man ya. (Dutronome 25:10) Mo fasin blong spet long fes blong hem i blong mekem hem i sem bigwan.​—Namba 12:14.

Ol Lesen Blong Yumi:

6:​6-9. Olsem ol man Isrel we oli mas obei long Loa, yumi tu yumi mas save ol loa blong God, yumi mas rimemba ol loa ya oltaem, mo yumi mas tijim olgeta long ol pikinini blong yumi. Yumi mas ‘fasem ol tok ya long han blong yumi,’ minim se ol wok blong yumi​—we han nao i pija blong olgeta—​oli mas soem se yumi obei long Jeova. Mo, olsem wan mak we i stap ‘long fored blong yumi,’ ol man oli mas luksave long fasin blong yumi se yumi stap obei long God.

6:​16. Yumi neva mas traem Jeova olsem ol man Isrel oli mekem long Masaha, taem oli komplen from we i no gat wota.​—Eksodas 17:​1-7.

8:​11-18. Fasin blong ronem ol sas samting i save pulum yumi blong fogetem Jeova.

9:​4-6. Yumi no mas tinghae tumas long yumi wan se yumi stret.

13:6. Yumi no mas letem eni man i blokem yumi blong wosipim Jeova.

14:1. Man we i katem prapa bodi blong hem i no soem respek long bodi ya, mo tu fasin ya i joen wetem kastom blong ol giaman skul. (1 King 18:​25-28) Yumi bilif se bambae ol dedman oli save laef bakegen, taswe i no stret blong bitim mak long fasin blong yumi blong soem sore long man we i ded.

20:​5-7; 24:5. Yumi mas tingbaot filing blong olgeta we sam samting long laef blong olgeta i mekem se oli no save halpem yumi long wan wok, nating se wok ya i impoten olsem wanem.

22:​23-27. Wan long ol beswan fasin we wan woman i save mekem blong blokem wan man we i wantem repem hem, hemia blong singaot bigwan.

‘YUFALA I MAS JUSUMAOT LAEF’

(Dutronome 27:​1–34:12)

Long namba tri tok, Moses i talem se afta we ol man Isrel oli krosem Jodan Reva, bambae oli mas raetemdaon Loa long ol bigfala ston mo oli mas talemaot ol panis we God i givim long olgeta sipos oli no obei long hem, mo ol blesing we bambae oli kasem sipos oli obei long hem. Long namba fo tok, ol laen blong Isrel oli mekem promes blong olgeta i kam niuwan bakegen long saed blong kontrak we oli mekem finis wetem Jeova. Bakegen, Moses i givim woning long olgeta se oli mas obei long God, mo i pulum olgeta se ‘oli mas jusumaot laef.’​—Dutronome 30:19.

Afta we Moses i givim ol fofala tok ya, hem i tokbaot niufala lida we bambae i lidim ol man Isrel, mo hem i tijim olgeta long wan naesfala singsing we i presem Jeova mo i wonem ol man Isrel long ol rabis samting we i save hapen long olgeta sipos oli no stap tru long God. Moses i blesem olgeta laen blong Isrel. Nao hem i ded, we i gat 120 yia blong hem, mo oli berem hem. Buk blong Dutronome i kavremap wan taem blong samwe 60 dei, mo aot long taem ya, ol man Isrel oli krae from Moses blong 30 dei.

Ansa Blong Sam Kwestin Long Saed Blong Baebol:

32:​13, 14 (NW )—I tabu blong ol man Isrel oli kakae eni kaen gris. ?Taswe vas we i talem se oli save kakae “gris blong ol man sipsip” i minim wanem? Tok ya ‘gris’ i wan pijatok we i minim ol beswan sipsip. Yumi luksave se naesfala fasin ya blong toktok i wan pijatok nomo, from we long semfala vas oli tokbaot “blad blong grep.”

33:​1-29—?Taem Moses i blesem ol laen blong Isrel, from wanem hem i no tokbaot Simeon? Hemia from we Simeon mo Livae, tufala i “faerap” agensem ol man mo kros blong tufala “i strong tumas.” (Jenesis 34:​13-31; 49:​5-7) Ol samting we oli kasem oli defren lelebet long ol graon we ol narafala laen blong Isrel oli kasem. Livae i kasem 48 taon, mo graon blong Simeon i stap long distrik blong Juda. (Josua 19:9; 21:​41, 42) Taswe, Moses i no talem nem blong Simeon long ol blesing we hem i talemaot. Nating se i olsem, Simeon i kasem blesing semtaem wetem nesen blong Isrel.

Ol Lesen Blong Yumi:

31:12. Ol yangfala oli mas sidaon wetem ol bigman long ol miting blong kongregesen, mo oli mas wantem tumas blong lesin mo lanem samting.

32:4. Olgeta wok blong Jeova oli stretgud olgeta, from we oli soem stret fasin, waes, lav, mo paoa blong hem long wan fasin we i skelgud mo i fulwan.

Wan Buk We i Gud Tumas Long Yumi

Buk blong Dutronome i talem se Jeova, “hem wan nomo i God.” (Dutronome 6:4) Buk ya i tokbaot wan pipol we i gat wan spesel fasin fren wetem God. Mo tu, buk blong Dutronome i givim woning agensem fasin blong wosipim ol aedol, mo i makemgud se i impoten tumas blong wosipim trufala God nomo.

!Yes, Dutronome i gud tumas long yumi! Nating se yumi no moa nid blong obei long Loa, be yumi save lanem plante samting long Loa ya, from we bambae ol samting ya oli halpem yumi blong lavem Jeova ‘long olgeta tingting blong yumi, mo long olgeta laef blong yumi, mo long olgeta paoa blong yumi.’​—Dutronome 6:5.

[Futnot]

^ Ol man oli ting se maet Josua, no Hae Pris Eleasara, wan long tufala i bin raetem laswan japta we i tokbaot ded blong Moses.

[Map blong pija long pej 24]

[Lukluk niuspepa)

Kadesbanea

SEIRI

Hil blong Sinae (Horeb)

Red Si

[Credit Line]

Based on maps copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel

[Tok blong pija long pej 24]

Ol tok blong Moses oli mekemap bighaf blong buk blong Dutronome

[Tok blong pija long pej 26]

?Yumi lanem wanem lesen from fasin ya blong Jeova blong givim mana?

[Tok blong pija long pej 26]

Fasin ya blong tekem ston blong granem wit i olsem we man i stap ‘tekemaot samting we man wetem famle blong hem oli laef long hem’