Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Na-sõms baoobo

Na-sõms baoobo

Na-sõms baoobo

“Loog tɩ tõnd ka leb n dat-f yɛs ye. Ne Wẽnde, looge!” A Oliver Cromwell. Woto yaa goam a Leopold Amery sn yaa Gãrand Bertayn depite sn lebs n dɩk n togse.

Dũniyã gill zabr a yiib soabã sẽn da wa ne sãoong wʋsgã sɩngr kiis a nii la woto, tɩ ra wõnd Gãrãnd Bertayn la tẽns nins sẽn da lagem ne-a n zabdẽ wã pa na n tõog zabrã ye. Sã n yaa ne a Leopold Amery la goosneema wã neb a taaba, b ra segd n toeema naabã. Rẽ n so, tɩ yʋʋmd 1940 sig-noy kiuug rasem a 7 wã, a Amery lebs n dɩk goam nins sẽn be zugẽ wã n togs permie minisr a Neville Chamberlain depite rãmbã taoore. Rasem a tãab loogr poore, a Chamberlain siga naamẽ wã t’a Winston Churchill reeg a zĩiga.

ÃDEM-BIISÃ rata naaba, la pa naab yaar ye. Baa zak pʋgẽ menga, sẽn na yɩl tɩ pagã la kambã tall sũ-noogo, rẽnda ba wã tʋm a zak-sobendã tʋʋmd sõma. Sã n yaa woto ne zaka, rẽnd b sẽn baood tɩ tẽng bɩ dũni gill naab tall zʋg-sõma ninsã segd n yɩɩga rẽ hal zĩig sẽn zãre. Rẽnd ka lingr la sẽn yaa toog wʋsg tɩ d tõog n paam na-sõmsã ye.

Rẽ n so tɩ sẽn na maan yʋʋm tusa, b rʋʋs neb wʋsg naamẽ, b maan toeeng la kudeta rãmba, vot rãmb ka-tɛgse, b kʋ neb wʋsgo, la b toeem goosneem dãmb wʋsgã. Rĩm dãmbã, permie minisr dãmba, perzidã rãmbã, sekertɛɛr zenero dãmba, la na-toos toɛy-toɛy rʋʋ naamẽ n le sigi. Toeeng toɛy-toɛy sẽn yɩ lingr n kɩt tɩ nanambs sẽn tar pãng wʋsg sig naamẽ wã menga. (Ges-y zĩ-gũbr ning gom-zug sẽn yaa: “B sik-b-la naamẽ wã zĩig pʋgẽ” sẽn be seb-neng a 5 wã pʋgẽ.) Ne rẽ fãa, ket n yaa toog tɩ d paam na-sõmse.

“D tog n saka sẽn be-b naamẽ wã bal” bɩ, bɩ d tog n toeem-b lame?

Yaa rẽ n so tɩ nebã sẽn pa leb n saagd tɩ b tõe n paama na-sõngã ka lingd tõndã. Tẽns kẽer pʋsẽ, sẽn yɩɩd fãa yaa vot rãmbã wakat la b ne vẽeneg tɩ nebã yam kae ne naamã ye. A Geoff Hill sẽn yaa zʋrnalist n be Afirikã gʋlsa woto: “Nebã sẽn minim n tar yam-kaalg ne votã bɩ n pa votdẽ wã yaa b sẽn ne tɩ b ka tõe n maan baa fɩ n yi farã pʋgẽ wã yĩnga. . . . Afirik nebã sã n ka votdẽ, ka rat n yeel tɩlae tɩ b sũur noomame ye. Naoor wʋsgo, rẽ yaa neb nins sẽn get tɩ ned ba a ye ka sokd b yellã kɛleng sẽn na yɩl n paam sõngre.” Etazĩni kɩba-gʋlsd a ye me gʋlsa woto vot b sẽn da segend n na n maan wɛɛngẽ: “M da nongẽ lame tɩ ned sẽn sɩd tar tõog zĩndẽ na-baoodbã sʋka.” La a paase: “Nin-kãng buud ka be, kõn zĩnd me. D tog n saka sẽn be-b naamẽ wã bala.”

Rẽ yĩnga ãdem-biisã sɩd ka tar b sẽn maand tɩ sã n ka “b sak” nanambs sẽn ka zems zãng bɩ? Rẽ yĩnga nanambs nins sẽn yaa ninsaalbã sẽn ka tõe n pids ninsaalbã raabã wilgdame tɩ d ka na n tol n paam na-sõng bɩ? Ayo. Naam ning sẽn yaa sõma n tɩ yɩɩd fãa wã sɩd beeme. Sõasg ning sẽn pʋgdã na n wilga ãdem-biisã naab ning sẽn yaa sõma wã sẽn ya a soaba, la a naamã sẽn tõe n naf neb milyõ rãmb sẽn yit zĩis toɛy-toɛy ne yãmb me to-to.

[Foto rãmba, seb-neng a 3]

Zugẽ goabgã: A Neville Chamberlain

Zugẽ dɩtgã: A Leopold Amery

Tẽngrã: A Winston Churchill

[Fotã soaadbã]

Chamberlain: Photo by Jimmy Sime/Central Press/Getty Images; Amery: Photo by Kurt Hutton/Picture Post/Getty Images; Churchill: The Trustees of the Imperial War Museum (MH 26392)