Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

Ḓivhadzani Ipfi Ḽa Mudzimu Nga Tshivhindi

Ḓivhadzani Ipfi Ḽa Mudzimu Nga Tshivhindi

Ḓivhadzani Ipfi Ḽa Mudzimu Nga Tshivhindi

“Tshimbila U yo huwelela vhathu vhanga.”—AMOSI 7:15.

1, 2. Amosi o vha e nnyi, nahone Bivhili i dzumbulula mini nga hae?

MUSI muṅwe wa ṱhanzi ya Yehova e vhuḓinḓani, o ṱangana na tshifhe. Onoyo tshifhe a huwelela a ri: ‘Litshani u huwelela! Ni mbo ḓi ṱuwa fhano!’ Onoyo wa ṱhanzi o ita mini? Naa o mbo ḓi litsha, kana o bvela phanḓa a tshi amba ipfi ḽa Mudzimu nga tshivhindi? Ni nga ḓivha zwe zwa itea nga ṅwambo wa uri yeneyo ṱhanzi yo ṅwala zwe ya ṱangana nazwo kha bugu ine ya vhidzwa nga dzina ḽayo. Ndi bugu ya Bivhili ya Amosi. Naho zwo ralo, musi ri sa athu guda zwo engedzeaho nga ha u ṱangana hawe na tshifhe, kha ri ṱhogomele vhuṅwe vhubvo ha mafhungo malugana na Amosi.

2 Amosi o vha e nnyi? O tshila lini nahone o vha a tshi dzula ngafhi? Ri wana phindulo dza dzenedzo mbudziso kha Amosi 1:1 ine ya ri: “Maambiwa a Amosi, we a vha e na vhalisa vha Thekowa . . . a misi Usia a tshi vhusa ḽa Yuda, misi Yerobeamu a tshi vhusa Isiraele.” Amosi o vha e mudzulapo wa Yuda. Muḓihaya wahawe wo vha u Thekowa, we wa vha u vhukule ha khilomithara dza 16 tshipembe ha muḓi wa Yerusalema. O tshila vhufheloni ha ḓana ḽa vhuṱahe ḽa miṅwaha B.C.E. musi Khosi Usia a tshi vhusa ngei Yuda nahone Khosi Yerobeamu wa Vhuvhili a tshi vhusa ngei Isiraele. Amosi o vha e mulisa wa nngu. Zwi re zwone ndi uri Amosi 7:14, i amba uri o vha e si “mulisa” fhedzi, fhedzi o vha e “mutumuleli wa mahuyu a ḓaka.” Zwine zwa amba uri o vha a tshi shuma masimuni nga khalaṅwaha ya khaṋo. O vha a tshi tumulela kana a tshi ṱhavha-ṱhavha mahuyu. Hezwi zwo vha zwi tshi itelwa uri mahuyu a ṱavhanye u vhibva. Wo vha u mushumo u netisaho.

“Tshimbila U yo Huwelela”

3. U guda nga ha Amosi zwi ri thusa hani arali ri tshi ḓipfa ri sa fanelei u huwelela?

3 Amosi u amba nga ho livhaho nga ha mushumo wawe: “Nṋe a thi muporofita; nahone a thi ṅwana wa muporofita.” (Amosi 7:14) O vha e si ṅwana wa muporofita nahone o vha a songo gudiselwa vhuporofita. Naho Yehova o vha a tshi nga vha o khetha muthu muṅwe na muṅwe ngei Yudea, o khetha Amosi uri a ite mushumo Wawe. Nga tshenetsho tshifhinga, Mudzimu ho ngo khetha khosi i re na maanḓa, tshifhe o funzeaho, kana mukoma o pfumaho. Hezwi zwi a ri khwaṱhisa. Ri nga kha ḓi vha ri si na bvumo kana ri si na pfunzo yo engedzeaho. Fhedzi naa zwenezwo zwi fanela u ri ita uri ri ḓipfe ri songo fanelea u funza ipfi ḽa Mudzimu? Na khathihi! Yehova a nga ri shomedza uri ri huwelele mulaedza wawe—na tsimuni dzi konḓaho. Samusi Yehova o shomedza Amosi, zwi ḓo vha zwavhuḓi uri vhoṱhe vhane vha tama u amba ipfi ḽa Mudzimu nga tshivhindi vha ṱhogomele tsumbo yo vhewaho nga muporofita a re na tshivhindi.

4. Ndi ngani zwo vha zwi tshi khou konḓela Amosi uri a porofite ngei Isiraele?

4 Yehova o laedza Amosi a ri: “Tshimbila U yo huwelela vhathu vhanga vha Isiraele.” (Amosi 7:15) Wonoyo mushumo wo vha u tshi konḓa. Nga tshenetsho tshifhinga, tshaka dza fumi dza muvhuso wa Isiraele dzo vha dzo ḓidzulela nga mulalo, u tsireledzea, nahone dzo pfuma. Vhunzhi havho vho vha vhe na ‘nnḓu dza vhuriha’ khathihi na ‘nnḓu dza tshilimo,’ dze dza vha dzi songo fhaṱiwa nga zwidina zwo ḓoweleaho, fhedzi dze dza vha dzo fhaṱiwa nga ‘matombo o vhaḓiwaho.’ Vhaṅwe vho vha vhe na fanitshara ya maṱeleṱele yo khavhiswaho nga ṋanga dza nḓou nahone vha tshi nwa veine yo ṱuḓiwaho nga “miṱokola ya u ḓifha.” (Amosi 3:15; 5:11) Nga ṅwambo wa zwenezwo, vhathu vhanzhi vho vha vha tshi tshila zwavhuḓi. Zwi re zwone ndi uri tsimu ye ya vha yo avhelwa Amosi i nga vha i tshi fana na ine ya shumiwa nga vhaṅwe vhashu vhuḓinḓani hashu ṋamusi.

5. Ndi zwithu zwifhio zwo khakheaho zwe zwa vha zwi tshi khou itwa nga vhaṅwe Vhaisiraele?

5 Zwo vha zwi songo khakhea uri Vhaisiraele vha vhe na thundu dzi vhonalaho. Naho zwo ralo, vhaṅwe Vhaisiraele vho wana lupfumo lwavho nga vhukwila. Vhapfumi vho vha vha tshi khou ‘pwanyeledza vhaṱoma’ na u “ṱhupha vhatshinyali.” (Amosi 4:1) Vhoramabindu vhahulwane, vhahaṱuli, na vhotshifhe, vho vha vha tshi shumisana kha u fhura vhashai. Zwino kha ri humele tshifhingani tsha murahu nahone ri ṱhogomele zwe zwa vha zwi tshi khou itiwa nga vhenevha vhanna.

Mulayo wa Mudzimu wo Pfukiwa

6. Vhavhambadzi vha Vhaisiraele vho vha vha tshi fhura hani vhaṅwe?

6 Kha ri thome ri ye makete. Vhavhambadzi vha vhufhura vha “fhungudza muelo” nahone vha “engedza mutengo,” naho vha tshi khou rengisa mavhele a “lumongwe.” (Amosi 8:5, 6) Vhavhambadzi vho vha vha tshi khou fhura vharengi kha zwithu zwe vha vha vha tshi khou zwi rengisa, mutengo wo vha u nṱha, nahone zwi rengiswa zwo vha zwi si vhuimoni havhuḓi. Musi vhavhambadzi vho no fhura vhashai u swika hune vha shaya na peni zwayo, vhenevho vhane vha shaya vho vha vha tshi fanela u ḓirengisa sa dziphuli. Nga zwenezwo, vhavhambadzi vho vha vha tshi vha renga ‘nga mutengo wa thovho.’ (Amosi 8:6) Edzani u humbula! Vhenevho vhavhambadzi vha re na vhupangwa vho vha vha tshi dzhia Muisiraele ngavho e si tshithu, a tshi fana na thovho zwadzo dza milenzheni! Edzani vhona nḓila i ṱungufhadzaho ye vhashai vha vha vha tshi farwa ngayo, nahone zwenezwo ho vha hu u pfuka Mulayo wa Mudzimu nga ho fhelelaho! Fhedzi vhenevho vhavhambadzi vho vha vha tshi tevhedza “sabatha.” (Amosi 8:5) Ee, vho vha vha tshi ḓiita u nga vha funa vhurereli, ngeno vha sa vhu funi.

7. Ndi mini zwe zwa vha zwi tshi ita uri vhavhambadzi vha Vhaisiraele vha kone u pfuka Mulayo wa Mudzimu?

7 Fhedzi zwo ḓa hani uri vhavhambadzi vha sa ṱarafiwe musi vha tshi pfuka Mulayo wa Mudzimu, une wa ri: “Wa-haṋu U mu fune vhunga U tshi ḓi-funa”? (Levitiko 19:18) Vhavhambadzi a vho ngo ṱarafiwa nga ṅwambo wa uri vhane vha fanela u ita uri wonoyo Mulayo u tevhelwe—vhahaṱuli—na vhone vho vha vha tshi khou shumisana navho kha honoho vhufhura. Dzikhoroni, he milandu ya vha i tshi sengiwa hone, vhahaṱuli vho vha vha tshi ‘dzhia zwa tshanḓa-nguvhoni nahone vha thatha mutshinyali.’ Nṱhani ha uri vha tsireledze vhashai, vhahaṱuli vho vha vha tshi vha fhura u itela u ṋewa tshanḓa-nguvhoni. (Amosi 5:10, 12) Ngauralo na vhahaṱuli vho vha vha tshi khou pfuka Mulayo wa Mudzimu.

8. Vhotshifhe vhavhi vho vha vha tshi khou nyadza vhuḓifari vhufhio?

8 Nga tshenetsho tshifhinga, vhotshifhe vha Isiraele vho vha vha tshi khou ita mini? U itela u wana phindulo, ri fanela u livhisa ṱhogomelo yashu kha ḽiṅwe sia. Ṱhogomelani uri ndi zwivhi zwifhio zwe vhotshifhe vha zwi tendela “nḓuni ya midzimu yavho.” A tshi shumisa Amosi, Mudzimu o ri: “Munna a ya phombweni é na khotsi-awe, ha vha u nyadzisa dzina ḽanga ḽikhethwa.” (Amosi 2:7, 8) Edzani u humbula zwenezwo! Khotsi wa Muisiraele na murwa wawe vho ita vhuaḓa ha u ṱangana nga dzimbeu kha phombwe nthihi thembeleni. Nahone vhenevho vhotshifhe vhavhi vho vha vha tshi khou nyadza honoho u ḓifara luvhi!—Levitiko 19:29; Doiteronomio 5:18; 23:17.

9, 10. Vhaisiraele vho vha vhe na mulandu wa u pfuka Mulayo wa Mudzimu ufhio, nahone zwi fana hani na misini yashu?

9 A tshi amba nga vhuṅwe vhuḓifari vhuvhi, Yehova o ri: “Hune vha wana hú na tshiṋari vha shuvhama vhó fuka nguvho dze dza farelwa ngadzo’; vha nwa halwa ha zwipfumelelo vhé nḓuni ya midzimu yavho.” (Amosi 2:8) Ee, vhotshifhe na vhathu nga u angaredza vho dovha vha nyadza mulayo wo ṅwaliwaho kha Ekisodo 22:26, 27, une wa amba uri nguvho yo dzhiiwaho sa ya u farela i fanela u vhuiswa ḽi sa athu kovhela. Nṱhani hazwo vha i shumisa sa nguvho ine vha i adza musi vha tshi khou ḽa na u nwa u itela midzimu yavho ya mazwifhi. Nahone tshelede ya ndifhiso ine vha i wana kha vhashai, vha renga ngayo veine ine vha i nwa vhe vhuṱamboni ha vhurereli ha mazwifhi. Vho pambuwa tshoṱhe nḓilani ya vhurabeli ho kunaho!

10 Vhaisiraele vho vha vho pfuka ndaela khulwanesa mbili dza Mulayo nga nḓila i shonisaho—dzine dza vha u funa Yehova na u funa vhathu ngavho. Ndi ngazwo Mudzimu o ruma Amosi uri a vha sasaladze nga ṅwambo wa u sa fulufhedzea havho. Ṋamusi, tshaka dza shango, u katela na vha ḽa Vhudzhagane, vha tshila nga nḓila mmbi ine ya fana na ya Vhaisiraele vha kale. Musi vhaṅwe vha tshi pfuma, vhaṅwe vhanzhi vha a xelelwa siani ḽa zwa masheleni nahone vha vhaiswa siani ḽa maḓipfele nga vhuḓifari vhu songo kunaho ha vharangaphanḓa vha sa fulufhedzei vha mabindu mahulwane, nga zwa politiki na nga vhurereli ha mazwifhi. Yehova u a kwamea nga vhane vha shengela na vhane vha sudzuluselwa u mu ṱoḓa. Ndi ngazwo o rumela vhashumeli vhawe vha musalauno uri vha ite mushumo une wa fana na wa Amosi—wa u huwelela ipfi Ḽawe nga tshivhindi.

11. Ri nga guda mini kha tsumbo ya Amosi?

11 Ri ḓo vhuyelwa vhukuma arali ra ṱolisisa tsumbo ya Amosi, nga ṅwambo wa uri mushumo wawe u fana na washu. Zwi re zwone ndi uri Amosi u ri sumbedza uri (1) ndi ufhio mulaedza une ra fanela u u huwelela, (2) nḓila ine ra fanela u u huwelela ngayo, na uri (3) ndi ngani vhapikisi vha nga si kone u thivhela mushumo washu wa u huwelela. Kha ri ṱolisise dzenedzi mbuno nga nthihi nga nthihi.

Nḓila ine Ra nga Edzisa Ngayo Amosi

12, 13. Yehova o zwi sumbedza hani uri o vha a sa takaleli Vhaisiraele, nahone vho aravha hani?

12 Samusi ri Ṱhanzi dza Yehova, ri livhisa ṱhogomelo kha vhuḓinḓa hashu ha Vhukriste kha u huwelela Muvhuso na kha mushumo wa u ita vhafunziwa. (Mateo 28:19, 20; Marko 13:10) Naho zwo ralo, ri dovha ra huwelela nga ha tsevho dza Mudzimu, samusi na Amosi o ḓivhadza uri Yehova u ḓo haṱula vhavhi. Sa tsumbo, Amosi 4:6-11 i sumbedza uri Yehova o zwi bvisela khagala lunzhi-lunzhi uri ha takaleli Vhaisiraele. O ḓisela vhathu “nḓala,” ‘o vha dzima mvula,’ a vha vhaisa “nga vhuri na nga ḓuvha.” Naa zwenezwi zwo sudzulusela uri Vhaisiraele vha rembuluwe? Mudzimu o ri: ‘A no ngo vhuyelela ha Nṋe.’ I ngoho, Vhaisiraele vho landula Yehova lunzhi-lunzhi.

13 Yehova o ṱarafa Vhaisiraele vha sa rembuluwi. Naho zwo ralo, vho ḓivhadzwa tsevho ya vhuporofita. Malugana na zwenezwo, Mudzimu o ri: “Muṋe wa vhoṱhe Yehova ha nga iti tshithu, á songó ranga a vhudza vhaḓinḓa vhawe vha vhaporofita.” (Amosi 3:7) Yehova o vhudza Noaxe nga ha u ḓa ha Maḓi Mahulu nahone a mu vhudza uri a sevhe vhathu. Nga hu fanaho, Yehova o vhudza Amosi uri a ḓivhadze tsevho ya u fhedza. Zwi ṱungufhadzaho ndi uri Vhaisiraele vho nyadza mulaedza u bvaho ha Mudzimu nahone vha kundwa u dzhia vhukando ho teaho.

14. Ndi u fana hufhio hu re hone vhukati ha zwifhingani zwa Amosi na zwa misini yashu?

14 A zwi timatimisi uri ni ḓo tenda uri hu na huṅwe u fana hu swayeaho vhukati ha zwifhingani zwa Amosi na zwa misini yashu. Yesu Kristo o dzula o amba nga ha madziedzi o vhalaho ane a ḓo itea tshifhingani tsha vhufhelo. O dovha a amba hu tshee nga phanḓa nga ha mushumo wa u huwelela une wa ḓo itwa shangoni ḽoṱhe. (Mateo 24:3-14) Naho zwo ralo, u fana na tshifhingani tsha Amosi, vhathu vhanzhi ṋamusi vha nyadza zwiga zwa zwifhinga na mulaedza wa Muvhuso. Kha vhenevho vhathu, hu ḓo itea zwithu zwi fanaho na zwe zwa wela Vhaisiraele vha songo rembuluwaho. Yehova o vha sevha a ri: “U ḓi-lugise, uri U livhane na Mudzimu wau.” (Amosi 4:12) Vho livhana na Mudzimu nga u tshenzhela khaṱulo i vhavhaho musi vha tshi kundwa nga mmbi ya Asuri. Ṋamusi, ḽino shango ḽivhi ḽi ḓo ‘livhana na Mudzimu’ nga Haramagedo. (Ndzumbululo 16:14, 16) Fhedzi-ha, samusi u sa fhela mbilu ha Yehova hu tshi kha ḓi bvela phanḓa, ri ṱuṱuwedza vhathu vhanzhi nga hune ra nga kona ngaho uri vha: ‘Ṱoḓe Yehova nahone vha hanye.’—Amosi 5:6.

U Pikiswa u Fana na Amosi

15-17. (a) Amatsia o vha e nnyi, nahone o aravha hani nḓivhadzo ya Amosi? (b) Amatsia o pomoka Amosi nga zwifhio?

15 Ri nga si edzise Amosi kha zwine ra zwi huwelela fhedzi, fhedzi na kha nḓila ine ra huwelela ngayo. Yeneyo mbuno yo ombedzelwa kha ndima 7, hune ra vhudzwa nga ha tshifhe o bulwaho mathomoni a khaseledzo yashu. O vha e “Amatsia, we a vha e tshifhé wa Bethele.” (Amosi 7:10) Muḓi wa Bethele wo vha u musanda wa vhurereli ha vhugunei ha Isiraele, he ha vha vhu tshi katela u gwadamela ṋamana. Amatsia o vha e tshifhe wa vhurereli ha Lushaka. O aravha hani nḓivhadzo dze Amosi a dzi ḓivhadza nga tshivhindi?

16 Amatsia o vhudza Amosi a ri: “Iwe Muvhoni, ṱuwa U shavhele kha ḽa Yuda, U yo ḽa vhuswa ha henengei, U yo huwelela henengei. Fhano Bethele U songo tsha huwelela, ngauri ndi fhethu hukhethwa ha musanda; ndi nnḓu ya musanda heino.” (Amosi 7:12, 13) Zwi re zwone ndi uri Amatsia o ri: ‘Humelani hayani! Ri na vhurereli hashu.’ O dovha a lingedza u ṱuṱuwedza muvhuso uri u thivhele mishumo ya Amosi, nga u vhudza Khosi Yerobeamu wa Vhuvhili a ri: “Amosi u khou U langana kha vha lushaka lwa Isiraele.” (Amosi 7:10) Ee, Amatsia o pomoka Amosi uri ndi mufheṱi! O vhudza khosi a ri: “Zwine Amosi a amba ngezwi: u ri: Yerobeamu u ḓo vhulahwa nga pfumo; Vha-Isiraele fhano shangoni ḽavho vha ḓo ṱuwa vhó tou thubwa.”—Amosi 7:11.

17 Kha eneo maipfi, Amatsia o bula zwithu zwiraru zwo khakheaho. O ri: “Zwine Amosi a amba ngezwi.” Fhedzi Amosi ho ngo vhuya a amba uri honovho vhuporofita vhu bva khae. Nṱhani hazwo, misi yoṱhe o vha a tshi ri: “Yehova o amba a ri.” (Amosi 1:3) Amosi o dovha a pomokwa, ha pfi o ri: “Yerobeamu u ḓo vhulahwa nga pfumo.” Naho zwo ralo, samusi zwo ṅwaliwa kha Amosi 7:9, Amosi o vha o porofita a ri: “Lushaka lwa Yerobeamu ndi [Yehova] lwa nalwo’ nga mafumo.” Mudzimu o vha o dzula o amba nga ha yeneyo khombo ine ya ḓo ḓela “lushaka” lwa Yerobeamu, vhaḓuhulu vhawe. Zwiṅwe hafhu, Amatsia o zwifhela Amosi uri o amba a ri: ‘Vhaisiraele vha ḓo thubiwa.’ Fhedzi Amosi o vha o porofita uri Muisiraele naho e ufhio ane a vhuyelela kha Mudzimu u ḓo fhaṱutshedzwa. Zwi khagala uri Amatsia o amba ngoho i songo fhelelaho a tshi khou lingedza u ita uri mushumo wa u huwelela wa Amosi u thivhelwe nga lwa mulayo.

18. Ndi u fana hufhio vhukati ha maitele o shumiswaho nga Amatsia na ane a shumiswa nga vhafunzi ṋamusi?

18 Naa no ṱhogomela u fana hu re hone vhukati ha maitele o shumiswaho nga Amatsia na ane a shumiswa nga vhane vha hanedza vhathu vha Yehova ṋamusi? Samusi Amatsia o lingedza u thivhela Amosi, vhaṅwe vhafunzi, vhathu vhane vha vha na vhuimo ha nṱha dzikerekeni, na vhathomi vha kereke, vha lingedza u thivhela mushumo wa u huwelela wa vhashumeli vha Yehova. Amatsia o pomoka Amosi a ri ndi mufheṱi. Ṋamusi, vhaṅwe vhafunzi vha pomoka Ṱhanzi dza Yehova uri dzi vhea khomboni u tsireledzea ha shango. Nahone samusi Amatsia o humbela thuso kha khosi uri i thivhele Amosi, na vhafunzi vha anzela u ya kha khonani dzavho dza politiki uri dzi vha thuse u tovhola Ṱhanzi dza Yehova.

Vhahanedzi vha nga si Thivhele Mushumo Washu wa u Huwelela

19, 20. Amosi o aravha hani musi a tshi pikiswa nga Amatsia?

19 Amosi o aravha hani musi a tshi pikiswa nga Amatsia? Tsha u thoma, Amosi o vhudzisa tshifhe a ri: “Iwe U khou ri ndi litshe u huwelela Vha-Isiraele”? A sa vhuyi a timatima, nga zwenezwo muporofita wa Mudzimu a re na tshivhindi o amba maipfi e Amatsia a vha a sa funi u a pfa. (Amosi 7:16, 17) Amosi ho ngo dzhenwa nga nyofho. Ndi tsumbo yavhuḓi lungafhani kha riṋe! Musi zwi tshi ḓa kha u amba ipfi ḽa Mudzimu, ri ḓo thetshelesa Mudzimu washu, na kha mashango ane vhathu vha fanaho na Amatsia, vha ṱuṱuwedza uri ri tovholwe lwa tshiṱuhu. U fana na Amosi, ri bvela phanḓa ri tshi huwelela uri: “Yehova o amba a ri.” Nahone vhahanedzi vha nga si ḓo vhuya vha thivhela mushumo washu wa u huwelela, nga ṅwambo wa uri “tshanḓa tsha Mudzimu” tshi na riṋe.—Mishumo 11:19-21.

20 Amatsia o vha o fanela o zwi ḓivha uri u tshuwisa hawe hu ḓo vha mahandana. Amosi o vha o no ḓi amba uri ndi ngani kha ḽifhasi hu sa nga ḓo vha na muthu ane a ḓo mu thivhela uri a si ambe—nahone yeneyo ndi mbuno yashu ya vhuraru ine ra ḓo i ṱhogomela. U ya nga Amosi 3:3-8, Amosi o shumisa mutevhe wa dzimbudziso na zwifanyiso u itela u sumbedza uri a huna tshithu tshine tsha sokou itea hu si na tshiitisi. Nga zwenezwo o amba zwi tevhelaho: “Ndau yá vhomba, ndi nnyi a sá ofhi? Muṋe wa vhoṱhe á amba, ndi nnyi a sá huweleli?” Nga maṅwe maipfi, Amosi u khou vhudza vhathetshelesi vhawe u ri: ‘Samusi ni tshi ofha musi ndau i tshi vhomba, na nṋe ndi nga si litshe u huwelela ipfi ḽa Mudzimu, samusi ndo laedzwa nga Yehova uri ndi ite nga u ralo.’ U ofha Yehova Mudzimu nga ho dzikaho zwo sudzulusela Amosi u amba nga tshivhindi.

21. Ri aravha hani kha ndaela ya Mudzimu ya uri ri huwelele mafhungo maḓifha?

21 Na riṋe ri thetshelesa ndaela ya Yehova ya u huwelele. Ri aravha hani? U fana na Amosi na vhatevheli vha Yesu vha u thoma, ri amba ipfi Ḽawe nga tshivhindi ri tshi thuswa nga Yehova. (Mishumo 4:23-31) U tovholwa hune ha ṱuṱuwedzwa nga vhapikisi kana u sa vha na dzangalelo ha vhane ra huwelela khavho, zwi nga si ite uri ri litshe u huwelela. Nga u fhisea u fana na Amosi, Ṱhanzi dza Yehova shangoni ḽoṱhe vha sudzulusea u bvela phanḓa vha tshi huwelela mafhungo maḓifha nga tshivhindi. Ri na vhuḓifhinduleli ha u sevha vhathu nga ha khaṱulo ya Yehova ine ya khou ḓa. Yeneyo khaṱulo i katela na mini? Yeneyo mbudziso i ḓo fhindulwa kha thero i tevhelaho.

Ni ḓo Fhindula Hani?

• Amosi o ita mushumo we a ṋewa nga Mudzimu nga fhasi ha zwiimo zwifhio?

• U fana na Amosi, ri fanela u huwelela mini?

• Ri fanela u ita mushumo washu wa u huwelela ri na mavhonele afhio?

• Ndi ngani vhapikisi vha tshi kundwa u thivhela mushumo washu wa u huwelela?

[Mbudziso Dza Pfunzo]

[Tshifanyiso kha siaṱari 10]

Mudzimu o khetha Amosi, mutumuleli wa mahuyu uri a ite mushumo Wawe

[Tshifanyiso kha siaṱari 13]

U fana na Amosi, naa ni khou ḓivhadza mulaedza wa Yehova nga tshivhindi?