Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Ao Ona Manatua Lona Soifua Mai

E Ao Ona Manatua Lona Soifua Mai

E Ao Ona Manatua Lona Soifua Mai

‘O le aso nei ua fanau ai lo outou Faaola, o le Alii ia o Keriso.’—Luka 2:11, LT.

I LE lua afe tausaga ua mavae, na fanau ai e se fafine i le aai o Peteleema se tama tane. E toʻalaʻitiiti ni nai tagata o le aai na latou iloa le tāua o lenei fanauga. Ae peitaʻi, na vaaia ma faalogoina e ni leoleo mamoe o ē sa leoleo a latou lafu i le pō i le fanua, le mano ni mano o agelu o pepese e faapea: “O le viiga i le Atua i mea aupitoaluga; ma le manuia i le lalolagi i tagata ua alofagia.”—Luka 2:8-14.

Ona maua ai lea e leoleo mamoe Maria ma lana tane o Iosefa i le fale o manu, e pei lava ona faailoa ane e agelu. O Maria lea na faaigoaina le tamaitiiti iā Iesu, na ia faataoto iā Iesu i le pusa e tuu ai meaʻai a manu i le fale o manu. (Luka 1:31; 2:12) O lea la, ua mavae le lua afe tausaga mulimuli ane, ae ua tusa ma le tasi vaetolu o le fanau a tagata ua faapea mai o ē e mulimuli iā Keriso. O mea na tutupu i le taimi o lona fanau mai, ua faavae ai se tala ua faapea ona faamatalaina soo na i lo o se isi lava tala i le talafaasolopito o le tagata.

O Sepania, o se atunuu e malolosi ai uputuu faa-Katoliko ma e fiafia tele i aso faamanatu, ua latou faia le tele o auala e faamanatu ai lenā pō i Peteleema.

Le Kirisimasi Faa-Sepania

Talu mai le lona 13 o senituri, ua avea le vaaiga i le fanau mai o Iesu, o se tasi o vala taatele i aso faamanatu faa-Sepania. E fauina ai e le toʻatele o aiga sina pusa laʻitiiti e tuu ai meaʻai a manu lea na faataoto ai Iesu. O faatagata ua fai i le ʻele ua faaatagia ai leoleo mamoe ma Makoi (po o “tupu e toʻatolu”), faapea Iosefa, Maria, ma Iesu. A o isi vaaiga i le fanau mai o Iesu, ua matuā lapopoʻa lava faatusa e tai pei ni tagata moni, ua masani ona faatutū i tafatafa o Maota tetele o le aai i le vaitaimi o le Kirisimasi. E foliga mai o Francis o Assisi na amataina lenei tū i Italia ina ia faauaʻi atu ai tagata i le faamatalaga a Evagelia i le fanau mai o Iesu. O monike o le ituaiga o Francis, na latou uunaʻia lenei faiga i Sepania ma isi atunuu.

E lauiloa le vaega ua faia e Makoi i faamanatuga o Kirisimasi faa-Sepania, e pei lava o le Tamā o le Kirisimasi i isi atunuu. E tusa ai ma talitonuga taatele e avatu e Makoi ni meaalofa i tamaiti Sepania iā Ianuari 6, Día de Reyes (Aso o Tupu), e pei ona avatu e Makoi o meaalofa i le pepe fou o Iesu. Ae peitaʻi, e toʻalaʻitiiti tagata latou te iloa e lē o taʻua i le faamatalaga a Evagelia pe toʻafia Makoi na asiasi atu iā Iesu. Na i lo o le faapea mai o i latou o ni tupu, o le faamatalaga saʻo lava, o i latou o ni tagata e saʻiliʻili i fetu. * E lē gata i lea, ina ua uma le asiasiga a Makoi, na fasiotia ai e Herota tama uma lava i Peteleema “e afua i ē ua lua o latou tausaga atoa ma ē ua pito ane i ai” ona o lona taumafai ia fasiotia ai ma Iesu. Ua faaalia ai i lenei mea, na umi sina taimi talu ina fanau mai Iesu, ae faatoʻā alu atu la latou asiasiga.—Mataio 2:11, 16.

Talu mai le senituri lona 12, ua faia ai e nisi aai i Sepania ni tala o le fanau mai o Iesu, ma le asiasiga a leoleo mamoe i Peteleema, ma le ʻau Makoi mulimuli ane ai. I aso nei, ua faia ai i tausaga uma se cabalgata, po o se solo tele iā Ianuari 5, i le tele o aai i Sepania, lea e tiʻetiʻe atu ai “tupu e toʻatolu” i taavale teuteuina matuā matagofie i le ogatotonu o le aai, ma tufatufa atu lole i ē o matamata ane. Ua faafiafiaina foʻi tagata i teuga faaleaganuu ma pesega (villancicos) o le Kirisimasi.

O le tele o aiga i Sepania, e fiafia e faia se taumafataga faapitoa i le pō a o leʻi oo i le Kirisimasi (Tesema 24). O mea ʻai faaleaganuu e aofia ai meaʻai suamalie (turrón) e faia i le almond ma le meli, marzipan, fualaau mamago, mamoe tao, ma mea taumafa mai le sami. E oo lava i tagata o aiga e mamao mea e nonofo ai, latou te faia ni taumafaiga faapitoa ina ia aufaatasi mai i lenei sauniga. I se isi taumafataga faaleaganuu iā Ianuari 6, e ʻai ai foʻi e le aiga se keke lapotopoto “a Tupu” (roscón de reyes) e nanā ai i totonu ni tamaʻi faatagata (sorpresa). E faapena foʻi tū i aso o Roma, sa mafai e se auauna o lē na maua le faatagata i lana keke, ona avea ma “tupu” mo se aso e tasi.

“O le Taimi e Sili Ona Fiafia ma Pisi o le Tausaga”

Po o ā lava tū masani e faamanatuina, ua avea nei le Kirisimasi ma aso faamanatu sili i le lalolagi. Ua faamatalaina i le World Book Encyclopedia le Kirisimasi, “o le taimi e sili ona fiafia ma pisi o le tausaga i le lalolagi atoa mo le faitau miliona Kerisiano ma ē e lē o ni Kerisiano.” Po o se mea lelei lenā?

E manino lava, o le fanau mai o Keriso, o se mea mataʻina na tupu i le talafaasolopito. O le faailoaina mai e agelu o lenei faataʻimuaga o “le manuia i le lalolagi i tagata ua alofagia e ia,” ua molimau tino i le tāua o le fanau mai o Iesu.

Ae peitaʻi, ua faapea mai se tusitala Sepania o Juan Arias, “i uluaʻi taimi o le Faa-Kerisiano, e leʻi faamanatuina ai le fanau mai o Iesu.” Afai e moni lenei mea, o fea la e sau ai le faamanatuina o le Kirisimasi? O le ā le auala sili e manatua ai le fanau mai ma le soifuaga o Iesu? O le a e maua le tali i na fesili i le isi mataupu lea e sosoo mai.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 8 Ua faamatalaina e Polofesa o le Faalapotopotoga a Iesu i le tusi, Manatu o le Tusi Paia (La Sagrada Escritura—Textoy comentario por profesores de la Compañía de Jesús) e faapea, “i tagata Peresia, Metai, ma Kaletaia, na faavaeina ai e Makoi se vasega faaositaulaga lea na latou faia faiga faanuupō, saʻiliʻiliga i fetu, ma le gaosia o vailaau.” Ae mulimuli ane, na aloaʻia ai le vaega o Makoi ia na ō e asiasi iā Iesu, ma tuuina atu i ai igoa, o Melchior, Gaspar, ma Balthasar. Ua faapea mai nisi, o toēga o o latou tino o loo teuina i le falesā i Cologne, i Siamani.