Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Yumi Mas Tingbaot Jisas Olsem Wanem?

?Yumi Mas Tingbaot Jisas Olsem Wanem?

?Yumi Mas Tingbaot Jisas Olsem Wanem?

Jisas Kraes “i gat moa paoa long laef blong ol man i bitim olgeta man we oli bin laef bifo mo naoia.”​—“The World Book Encyclopedia.”

PLANTE taem yumi tingbaot ol hae man from ol wok we oli bin mekem. ?Taswe, from wanem plante man oli tingbaot taem ya nomo we Jisas i bon be oli no tingbaot ol wok blong hem? Long olgeta jos blong Krisendom, plante man oli naf blong tokbaot ol samting we oli hapen long taem we Jisas i bon. ?Be hamas man oli tingbaot ol nambawan tijing blong hem antap long Hil, mo hamas man oli traehad blong mekem ol tijing ya i wok long laef blong olgeta?

I tru, taem we i Jisas i bon hem i wan spesel taem. Be ol faswan disaepol blong hem oli tingbaot moa ol wok mo ol tijing blong hem. God i neva wantem se dei we Jisas i bon long hem bambae i kam wan bigfala samting we i blokem ol man blong oli no moa tingbaot laef blong Jisas olsem wan bigman. Be, ol samting we oli kamaot long taem blong lafet blong Krismas oli blokem ol man blong oli no moa tingbaot Jisas olsem wan bigman.

Wan narafala samting we yumi wari long hem, hemia fasin blong ol man we oli mekem lafet blong Krismas. ?Sipos Jisas i kambak long wol tede, bambae hem i gat wanem tingting long ol man we oli stap yusum lafet blong Krismas olsem wan rod blong winim mane? Tu taosen yia bifo, Jisas i bin wokbaot i go long haos blong God long Jerusalem. Hem i kros tumas long ol man blong jenisim mane mo ol man we oli stap salem ol anamol from we olgeta ya oli stap yusum wan lafet blong skul blong ol man Jiu blong winim mane. Hem i talem se: “!Yufala i tekem ol samting ya i go afsaed! !Yufala i no mekem haos blong Papa blong mi i kam olsem ples blong mekem maket!” (Jon 2:​13-16) I klia se Jisas i no glad taem ol man oli mekem bisnes i joen wetem jos.

Plante Katolik blong Spen we oli tinghae long wosip blong olgeta, oli no glad taem oli luk se Krismas i kam wan rod blong winim mane nomo. Be taem yumi tingting gud long stamba blong Krismas, i luk olsem se i no gat rod blong blokem ol man blong oli no mekem bisnes. Man blong raetem niuspepa, Juan Arias, i poenemaot se: “Olgeta we oli stap long ol Kristin skul, oli stap toktok nogud se Krismas i no moa wan lafet blong jos, be hem i kam wan ‘hiten’ lafet from we ol man oli tingbaot nomo blong mekem lafet mo winim mane. Be plante taem, ol man ya oli no luksave se long stat finis, stamba blong Krismas . . . i gat plante samting we i kamaot long hiten lafet blong ol man Rom [lafet blong san].”—El País, Disemba 24, 2001.

Long ol yia we oli jes pas, plante man Spen we oli stap raetem niuspepa mo insaeklopedia, oli tokbaot stamba blong ol kastom blong Krismas we oli kamaot long ol hiten man, mo oli tokbaot ol bisnes tu blong winim mane we oli joen wetem lafet ya. Long saed blong dei blong Krismas, buk ya Enciclopedia de la Religión Católica, i talemaot klia se: “Risen we Katolik Jos i putumap dei ya se hem i Krismas dei, hemia se oli wantem blong ol Kristin lafet oli tekem ples blong ol hiten lafet. . . . Yumi save se long Rom bifo, ol hiten man oli makemaot dei ya Disemba 25 se hem i dei blong lafet blong natalis invicti, betde blong ‘san ya we i gat bigfala paoa.’ ”

Long sem fasin, buk ya Enciclopedia Hispánica i raetem se: “Disemba 25, we i Krismas dei, hem i no stret dei we Jisas i bon long hem. Be hem i wan lafet blong makem dei blong yia we i longfala moa long ol narafala dei, we ol man Rom oli stap selebretem, mo oli jenisim lafet ya i kam wan Kristin lafet.” ?Olsem wanem ol man Rom oli bin mekem lafet blong welkamem san we i go antap long skae long koltaem? Oli kakae bitim mak, oli mekem ol wael lafet, mo oli givim presen i go long ol narafala. From we ol hae man blong jos oli no wantem stopem bigfala lafet ya, oli mekem se hem i kam wan “Kristin” lafet taem oli talem se hem i lafet blong makem dei we Jisas i bon, be i no betdei blong san.

Fastaem, long ol yia 300 mo 400, ol man oli no stop blong wosipim san mo blong mekem ol lafet we oli joen wetem wosip ya. Wan tabu man blong Katolik Jos, nem blong hem Augustine, (354-​430 K.T. *), i askem long ol memba blong jos blong hem se oli no mas mekem lafet blong Disemba 25 long sem fasin we ol hiten man oli stap mekem taem oli givim ona long san. Tede tu, i luk olsem se ol kastom we oli joen wetem ol lafet blong ol man Rom bifo i gat bigfala paoa yet.

Wan Lafet Blong Gat Gudtaem Mo Blong Mekem Bisnes

Long ol handred yia we oli pas, i gat plante samting we oli mekem se Krismas i kam wan bigfala lafet blong ful wol we ol man oli tingbaot blong gat gudtaem mo mekem bisnes. Mo tu, ol kastom we ol man oli stap folem long kolkol taem, antap moa hemia ol lafet blong olgeta we oli stap long not Yurop, oli stat miksimap sloslo wetem lafet ya we i stat long Rom bifo. * Mo long ol yia 1900, ol man blong mekem ol bigbigfala bisnes oli glad nomo blong sapotem eni kastom we i save karem plante mane long olgeta.

?Wanem frut i kamaot from? Ol man oli tinghae moa blong mekem lafet blong betde blong Jisas i bitim we oli tingbaot from wanem Jisas i bon. Samtaem, oli no yusum nem blong Jisas nating long taem blong Krismas. “[Krismas] hem i wan lafet blong olgeta famle long wol, mo evriwan we oli mekem lafet ya, oli mekem long prapa wei blong olgeta,” tok ya i kamaot long wan niuspepa blong Spen (El País).

Ol tok ya oli soemaot wan fasin we i stap kam antap long Spen mo long plante narafala kantri long wol. Ol man oli bitim mak blong selebretem Krismas, be save blong olgeta long saed blong Jisas i stap kam smol moa. Ol lafet blong Krismas oli rili kam sem mak olsem hemia we ol man Rom bifo oli mekem​—oli mekem ol wael lafet, oli kakae bitim mak, mo oli givim presen i go long ol narafala.

Wan Pikinini Boe Bambae i Bon Long Mifala

?Sipos Krismas i no dei we Jisas i bon long hem, olsem wanem ol trufala Kristin oli save rimemba taem we hem i bon mo laef blong hem? Samwe long seven handred yia bifo we Jisas i bon, Aesea i talem profet tok ya long saed blong Jisas se: “!Wan pikinini boe bambae i bon long mifala! !Pikinini ya, bambae yu yu givim long mifala, mo hem bambae i rul long mifala!” (Aesea 9:6) ?From wanem Aesea i talem se taem we Jisas i bon long hem mo wok we bambae hem i mekem oli impoten? From we Jisas bambae i kam wan bigfala rula. Bambae hem i karem nem ya Pikinini blong King, we Hem i Stamba blong Pis, mo taem hem i rul bambae pis i stap oltaem. Antap moa, rul blong Jisas bambae i stanap “long ol fasin blong hem we i stret mo long stret fasin blong hem blong jajem man.”​—Aesea 9:7.

Enjel Gabriel i talem tok we kolosap i sem mak long Aesea, taem hem i talemaot long Meri se bambae hem i bonem Jisas. Enjel i talem se: “Hem bambae i wan haeman, mo ol man bambae oli save singaot hem, se Pikinini blong God ya we i hae we i hae. Hae God bambae i mekem hem i King, olsem King Deved, olfala bubu blong hem bifo. Hem bambae i King blong ol laen blong Jekob ya bifo, mo hem bambae i rul, gogo i no save finis.” (Luk 1:​32, 33) I klia se impoten risen from wanem Jisas i bon, hemia blong mekem wok olsem King long Kingdom blong God. Rul blong Kraes i save mekem i gud long evri man, long yu tu wetem ol famle mo fren blong yu. Yes, ol enjel oli soemaot se from we Jisas i bon, bambae “long wol ya, pis i stap wetem ol man we God i glad long olgeta.”​—Luk 2:​14.

Evri man oli wantem laef long wan wol we i gat pis mo stret fasin long hem. Be blong harem gud long pis we bambae i kamaot long rul blong Kraes, yumi mas mekem God i glad long yumi mo yumi mas fren gud wetem hem. Jisas i talem se faswan samting we yumi mas mekem blong fren gud olsem, hemia blong kasem save long saed blong God mo Jisas. Hem i talem se: “Mo laef ya [we i no save finis], hem i min se man i save yu, we yu nomo yu tru God, mo i save mi, se mi, Jisas Kraes, we yu yu sanem mi mi kam.”​—Jon 17:3.

Taem yumi kasem stret save long saed blong Jisas, bambae yumi no nidim blong askem se long wanem rod nao hem i wantem yumi blong rimemba hem. ?Bambae yumi rimemba hem long fasin ya we yumi kakae bitim mak, dring, mo givimaot ol presen oltaem long semfala dei evri yia, olsem ol hiten man bifo oli mekem long lafet blong olgeta? Nogat. Long naet bifo we Jisas i ded, hem i talem long ol disaepol blong hem wanem samting we hem i wantem. “Man we i kasemgud ol tok blong mi, mo i stap obei long olgeta, man ya nao i lavem mi. Mo man we i lavem mi, Papa blong mi bambae i lavem hem. Mo mi bambae mi lavem hem.”​—Jon 14:21.

Ol Witnes blong Jeova oli stap mekem dip stadi long Baebol, mo samting ya i givhan long olgeta blong oli kasem save long ol tok ya we i kam long God mo Jisas. Bambae oli glad blong givhan long yu blong yu tu yu kasem save long ol tok ya we i save givim laef long man, olsem nao bambae yu save long wanem rod nao i stret blong tingbaot Jisas.

[Ol Futnot]

^ K.T. i minim Kristin Taem.

^ Tu bigfala eksampol long saed ya hemia ol Krismas tri mo Fata Krismas.

[Bokis/Foto blong pija long pej 6]

?Baebol i Blokem Yumi Blong Yumi No Mekem Lafet mo Givim Presen?

Givim Presen

Baebol i leftemap fasin ya blong givim presen. Jeova hem wan i karem nem ya se Man we hem i Givim “evri samting we oli gud mo evri presen we oli nambawan we yumi kasem.” (Jemes 1:​17) Jisas i soemaot se ol gudfala papa mo mama oli save givim presen long ol pikinini blong olgeta. (Luk 11:​11-​13) Taem Job i kamgud bakegen long sik blong hem, ol fren mo famle blong hem oli kam givim presen long hem. (Job 42:11) Be, i no nidim wan spesel dei blong givim presen. Fasin ya i kamaot long hat.​—2 Korin 9:7.

Famle i Joen Wanples

Taem ol famle oli kam wanples, fasin ya i givhan bigwan long olgeta blong oli joengud, antap moa sipos oli no moa laef long sem haos. Jisas mo ol disaepol blong hem oli go long wan mared long Kena. I sua se plante man oli joen long lafet ya, olsem ol famle mo fren. (Jon 2:​1-​10) Mo long parabol blong boe we i lusum rod, papa blong boe ya i glad tumas from boe blong hem i kambak, ale hem i singaotem ol famle blong hem, blong oli kam wanples blong mekem lafet, nao oli pleplei miusik mo oli danis.​—Luk 15:​21-​25.

Harem Gud Long Gudfala Kakae

Plante taem Baebol i tokbaot ol man blong wok blong God se oli glad blong kakae gud wetem famle, fren, no olgeta we oli gat sem bilif olsem olgeta. Taem trifala enjel oli kam blong luk Ebraham, hem i mekemrere ol gudfala kakae blong olgeta, olsem buluk, melek, krim, mo sam bred we i no gat is long hem. (Jenesis 18:​6-8) Solomon i tokbaot fasin blong ‘kakae, dring, mo ol fasin we oli save mekem man i glad long laef’ se oli olsem ol presen we i kamaot long God.​—Prija 3:​13; 8:​15.

I klia se, God i wantem blong yumi haremgud blong kakae wetem ol fren mo famle blong yumi, mo hem i agri long fasin blong givim presen. Yumi gat plante janis blong mekem olsem long eni taem blong yia.