Skip to content

Al lo konteni

Ki mannyer nou devret rapel Zezi Kri?

Ki mannyer nou devret rapel Zezi Kri?

Ki mannyer nou devret rapel Zezi Kri?

Zezi Kri “ti sirman enn parmi bann dimoun ki ti annan plis lenfliyans lo lezot ki’n deza viv lo later.”—“The World Book Encyclopedia.”

NOU mazin bann dimoun enportan pour sa ki zot in fer. Alor, akoz bokou dimoun i mazin nesans Zezi olye sa ki i’n fer? Dan plizyer legliz, laplipar dimoun i kapab rakont bann levennman ki annan pour fer avek nesans Zezi. Me konbyen ki mazin e esey fer zefor pour aplik sa ki i ti ansennyen dan son Sermon lo montanny?

I vre ki nesans Zezi ti remarkab, me son bann premye disip ti atas plis lenportans lo sa ki i ti fer e ansennyen. Byensir, Bondye pa’n zanmen annan lentansyon pour fer nesans Zezi vin pli enportan ki son lavi konman en zonm. Me lafet Nwel in reisi fer lavi Kris vin mwen enportan atraver son bann zistwar ek koutim.

En lot kestyon i ganny souleve an rapor avek fason ki Nwel i ganny selebre. Si Zezi i retourn ankor lo later ozordi, ki mannyer i pou vwar sa kantite komers pandan lafet Nwel? De mil an pase, Zezi ti vizit tanp an Zerizalenm. I ti ankoler ler i ti vwar bann sanzer larzan ek vander pe profit lo en lafet relizye Zwif pour fer larzan. I ti dir: “Tir sa bann zafer isi, arete fer lakaz mon Papa en bazar.” (Zan 2:13-16) I kler ki Zezi pa ti dakor ki larelizyon i ganny melanze avek biznes.

Bokou Katolik an Lespanny ki senser, i santi zot konsernen avek sa kantite aktivite komers ki deroule pandan letan Nwel. Me i probab ki sa tandans pour fer komers pa pou arete, akoz lorizin bokou keksoz ki deroule pandan lafet Nwel. Remark sa ki Juan Arias, en zournalis ti dir: ‘Serten Kretyen ki kritike ki Nwel in vin en lafet ‘payen,’ e ki i annan plis pour fer avek lanmizman ek biznes olye ki avek larelizyon, pa konnen ki menm dan lorizin lafet Nwel . . . i deza annan en kantite laspe ki’n ganny tire dan lafet payen ki bann Romen ti selebre an rapor avek [soley].’—El País, 24 Desanm, 2001.

Dan bann lannen ki’n pase resaman, en kantite zournalis an Lespanny ek bann ansiklopedi in fer komanter lo tradisyon Nwel ki annan lorizin payen, osi byen lo son bann laspe komers. Konsernan sa dat pour selebre Nwel, Enciclopedia de la Religión Católica i dir fransman ki rezon akoz ki Legliz Romen ti deside pran sa dat pour selebre Nwel, i petet akoz sa tandans pour ranplas bann lafet payen avek bann ki Kretyen. I ti osi dir ki zot konnen ki an Ronm sa letan, bann payen ti dedye le 25 Desanm konman en zour pour selebre natalis invicti, nesans ‘soley etenel.’

Enciclopedia Hispánica i fer preski menm komanter. I dir ki sa dat le 25 Desanm ki zot in swazir pour selebre Nwel i pa baze lo en kalkilasyon egzakt nesans Zezi, me plito akoz zot ti oule fer bann lafet soley liver ki ti ganny selebre an Ronm vin en lafet Kretyen. Ki mannyer bann Romen ti selebre sa letan kot soley ti leve pandan liver? Zot ti fer parti bwar ek manze, e zot ti donn kado kanmarad. Vi ki bann sef relizye pa ti tro oule aboli sa kalite lafet ki ti popiler, zot ti fer li vin en lafet Kretyen par apel li nesans Zezi olye nesans soley.

Okonmansman katriyenm ek senkyenm syek, i pa ti fasil pour bann dimoun aret ador soley e aret swiv son bann koutim. En “Sen” Katolik ki apel Augustine (354-430 N.L.) ti oblize demann bann Katolik pour pa selebre le 25 Desanm parey bann payen ti fer pour onor soley. Menm ziska konmela, bann lafet ki ti ganny pratike dan letan Romen i ankor annan en gran lenfliyans.

En Lafet ideal pour selebre e fer Larzan

Pandan bann syek ki’n pase, i’n annan plizyer fakter ki’n zwe en gran rol pour fer Nwel vin sa lafet pli popiler dan lemonn antye pour selebre e fer larzan. Deplis, bann koutim lezot lafet liver, sirtou sa bann ki ganny selebre dan nor Lerop, ti ptit-a-pti ganny entrodwir dan lafet ki bann Romen ti fer. * Dan bann lannen 1900, bann vander ek bann dimoun ki fer biznes ti promot nenport koutim ki zot ti krwar ti kapab fer en kantite profi.

Ki rezilta sa in anmennen? Selebrasyon nesans Zezi in vin pli enportan ki son sinifikasyon. Dan bokou ka, zot in preski nepli mansyonn Kris dan lafet Nwel. Zournal El País ti fer sa remark: “[Nwel] i en lafet mondyal, ki annan en laspe familyal, e sakenn i selebre li dan son prop fason.”

Sa ki sa zournal ti dir, i sanmenm sa ki pe arive an Lespanny ek bokou lezot pei. Anmezir ki zot met plis lanfaz lo lafet Nwel, konnesans lo Kris i diminyen. An realite, lafet Nwel in vin parey sa lafet ki ti ganny selebre dan letan Romen—kot ti annan parti bwar ek manze e bann dimoun ti donn kado kanmarad.

En Zanfan in ne pour nou

Si lafet Nwel napa gran keksoz pour fer avek Kris, ki mannyer alor bann vre Kretyen i devret mazin nesans ek lavi Kris? Set san zan avan ki Zezi ti ne, Izai ti dir sa lo li: “In annan en zanfan ki’n ne pour nou, nou’n ganny en garson; e sa dominasyon konman prens pou ganny konfye avek li.” (Izai 9:6) Akoz Izai ti fer resorti ki nesans Zezi e sa ki i ti pou fer apre ti pou sitan enportan? Parski Zezi ti pou vin en gran dirizan. I pou ganny apele Prens Lape, e pou napa lafen avek lape oubyen avek son renny konman prens. Anplis ki sa, son dominasyon pou ganny soutenir “par mwayen lazistis ek ladrwatir.”—Izai 9:7.

Lanz Gabriyel ti repet parol Izai ler i ti dir Mari ki i pou donn nesans Zezi. I ti predir: “[Sa enn] pou gran e i pou apel Garson Bondye Tre-o. Bondye pou donn li tronn son papa, David. I pou renny lo tou desandan Zakob pour touzour, e son renny pa pou zanmen fini.” (Lik 1:32, 33) I kler ki rezon prensipal akoz Zezi ti bezwen ne i annan pour fer avek sa travay ki i pou akonpli konman sa Lerwa ki’n ganny apwente dan Rwayonm Bondye. Dominasyon Kris i kapab benefisye tou dimoun, enkli ou ek bann ki ou kontan. Annefe, sa lanz ti fer resorti ki nesans Zezi pou anmenn “lape lo later pour bann ki fer plezir [Bondye].”—Lik 2:14, Today’s English Version.

Lekel ki pa ti pou kontan viv dan en lemonn ki annan lape ek lazistis? Me pour nou kapab benefisye avek sa lape ki dominasyon Kris pou anmennen, nou bezwen fer plezir Bondye e annan en bon relasyon avek li. Zezi ti dir ki aprann konsernan Bondye ek Kris, i sa premye pa ki pou ed nou annan en tel relasyon avek Bondye. I ti dir: “Ou’n donn li pouvwar lo tou dimoun pour donn lavi eternel tou bann ki ou’n donn li. Savedir ki zot konn ou konman sel vre Bondye, ek Zezi-Kri ki ou’n anvoye.”—Zan 17:2, 3.

Omoman ki nou byen konn Zezi, nou pou nepli demande ki mannyer i anvi nou mazin li. Eski i ti pou anvi nou mazin li par manze, bwar, e donn kado lo menm dat avek en lafet payen dan letan lontan? Pa sa i paret enposib? Sa lannwit avan son lanmor, Zezi ti dir son bann disip kwa ki i kontan. “Sa ki posed mon bann konmannman e obei zot, limenm ki kontan mwan. E mon Papa pou kontan sa ki kontan mwan, e mwan mon pou kontan li.”—Zan 14:21.

Bann Temwen Zeova in etidye Labib oprofon, e sa in ed zot konpran ki Bondye ek Zezi pe demann zot pour fer. Zot ti pou byen kontan ed ou konpran sa bann keksoz byen enportan pour ki ou kapab mazin Zezi dan sa fason ki i devret ganny mazinen.

[Not anba lo paz]

^ par. 11 Larb-de-nwel ek Bonnonm Nwel i de legzanp tipik.

[Bwat/Portre lo paz 6, 7]

Eski Labib i dekouraz nou pour fer Parti e donn Kado?

Donn Kado

Labib i ankouraz nou pour donn kado lezot. Zeova li menm i ganny apele konman sa enn ki donn “tou don ekselan, tou kado parfe.” (Zak 1:17) Zezi ti montre ki bann bon paran pou donn zot zanfan kado. (Lik 11:11-13) Kan Zob ti reganny son lasante, son bann zanmi ek fanmiy ti donn li kado. (Zob 42:11) Me sa bann kado pa ti ganny donnen lo en serten zour spesyal. Se leker sa bann dimoun ki ti pous zot pour donn kado lezot.—2 Korentyen 9:7.

Bann Rankont an Fanmiy

Bann rankont an fanmiy i kapab ini bann manm fanmiy, sirtou si zot nepli viv ansanm. Zezi ek son bann disip ti asiste en maryaz an Kana, ki ti san dout en gran rasanbleman kot bann fanmiy ek zanmi ti la. (Zan 2:1-10) Dan parabol garson perdi e retrouve ki Zezi ti rakonte, sa papa ti fer en parti pour lafanmiy ki ti enkli lanmizik ek ladans pour selebre akoz son garson ti’n retournen.—Lik 15:21-25.

Apresye en bon Repa

Plizyer fwa dan Labib i mansyonn bann serviter Bondye pe apresye en bon repa avek fanmiy, zanmi, oubyen avek lezot serviter Zeova. Kan trwa lanz ti vizit Abraam, i ti prepar en repa pour zot, ki ti enkli lavyann bef, dile, diber ek bann gato ron. (Zenez 18:6-8) Salomon ti dir ki ‘manze, bwar e rezwir,’ i bann kado sorti kot Bondye.—Eklezyast 3:13; 8:15.

I kler ki Bondye i anvi nou apresye bann bon manze dan konpanni nou bann zanmi ek fanmiy. I osi kontan ki nou donn kado lezot. Nou annan en kantite loportinite pour fer sa nenport ler pandan lannen.