Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Kako se trebamo sjećati Isusa Krista?

Kako se trebamo sjećati Isusa Krista?

Isus Krist je “nedvojbeno bio jedan od najutjecajnijih ljudi koji su ikada živjeli” (“The World Book Encyclopedia”)

VELIKE ljude obično se pamti po onome što su činili. Zašto onda mnogi više pažnje obraćaju Isusovom rođenju nego njegovim djelima? Mnogi koji se izjašnjavaju kao kršćani mogu nabrojiti događaje vezane uz njegovo rođenje. No koliko njih je upoznato s izvanrednim poukama iz njegove Propovijedi na gori te se trudi primjenjivati ih?

Istina, Isusovo rođenje bilo je nešto posebno, ali njegovi učenici u prvom stoljeću mnogo su više pažnje pridavali onome što je činio i naučavao. Bog sigurno nije želio da Kristovo rođenje zasjeni važnost njegovog života u zreloj dobi. No, zbog božićnih legendi i priča Božić je ipak uspio zasjeniti Kristovu ličnost.

Jedno drugo uznemiravajuće pitanje povezano je s načinom na koji se Božić slavi. Da se Isus sada vrati na Zemlju, što bi mislio o tako očitoj komercijalizaciji Božića? Kad je Isus prije dvije tisuće godina došao u jeruzalemski hram, silno se razljutio vidjevši mjenjače novca i trgovce kako koriste židovski vjerski praznik da bi zaradili novac. Rekao je: “Nosite to odavde! Prestanite od doma mog Oca činiti kuću trgovačku!” (Ivan 2:13-16). Očito je da Isus nije odobravao miješanje trgovine i religije.

Mnogi pobožni katolici u Španjolskoj izražavaju svoju zabrinutost zbog sve veće komercijalizacije Božića. No takva tendencija vjerojatno je neizbježna s obzirom na porijeklo mnogih božićnih običaja. Novinar Juan Arias kaže: “Većina kršćana koji kritiziraju to što je Božić poprimio poganska obilježja te što ima više veze sa zabavom i potrošačkim duhom nego s vjerom nije svjesna da je Božić već od samog začetka (...) sadržavao mnoga obilježja rimske poganske svečanosti [u čast Sunca]” (El País, 24. prosinca 2001).

Posljednjih godina mnogi španjolski novinari i enciklopedije pišu o poganskom porijeklu tradicionalnih božićnih svečanosti, kao i o njihovom komercijalnom karakteru. U pogledu datuma održavanja Božića u djelu Enciclopedia de la Religión Católica otvoreno se kaže: “Čini se da je Rimska crkva za svoj praznik odabrala taj datum zbog svog stava da poganske svetkovine treba zamijeniti kršćanskima. (...) Poznato nam je da su u Rimu u to doba pogani 25. prosinca slavili natalis invicti, rođenje ‘nepobjedivog Sunca’.”

Slično tome, u djelu Enciclopedia Hispánica stoji: “Božić se 25. prosinca ne slavi zato što je to kronološki točan datum, već zato što su svečanosti povodom zimskog solsticija koje se održavalo u Rimu pretvorene u kršćanski praznik.” Kako su Rimljani slavili izlazak Sunca na nebu u zimsko doba? Održavali su razuzdane gozbe i izmjenjivali darove. Budući da crkvene vlasti nisu bile za ukidanje tako omiljenog praznika, one su ga učinile “kršćanskim” tako što su dan rođenja Sunca proglasile danom Isusovog rođenja.

U početku, odnosno u četvrtom i petom stoljeću, obožavanje Sunca i običaje povezane s time bilo je teško iskorijeniti. Katolički svetac Augustin (354-430. n. e.) osjećao se dužnim upozoriti suvjernike da 25. prosinac ne slave u čast Sunca, kao što to čine pogani. No čini se da drevni rimski običaji čak i danas prevladavaju.

Najbolji praznik za svijet zabave i marketing

Kroz povijest je nekoliko činitelja doprinijelo tome da Božić postane najpopularniji, međunarodni praznik kojim dominiraju zabava i marketing. Naime, običaji povezani s drugim zimskim svečanostima, osobito onima koje su se slavile u sjevernoj Europi, postupno su postali sastavni dio praznika koji je započeo u Rimu. * A u 20. stoljeću trgovci i stručnjaci za marketing oduševljeno su reklamirali bilo koji običaj koji im je mogao donijeti veliku zaradu.

Što se time postiglo? Pa, sama proslava Kristovog rođenja postala je puno važnija od njegovog značenja. Krista se puno puta u vrijeme Božića čak i ne spominje. “[Božić] je svjetovni i obiteljski praznik koji svatko doživljava na svoj način”, zapaža se u španjolskim novinama El País.

Taj komentar pokazatelj je rastuće tendencije u Španjolskoj i mnogim drugim zemljama svijeta. Proslave Božića postaju sve raskošnije, a ljudi sve manje uče o Kristu. U biti, božićne su proslave jako slične onome što su u početku, u rimsko doba, i bile — razuzdane gozbe i izmjenjivanje darova.

‘Dijete nam se rodi’

Ako tradicionalni način slavljenja Božića nema puno veze s Kristom, kako bi pravi kršćani trebali pokazati da se sjećaju Kristovog rođenja i života? Oko sedamsto godina prije Isusovog rođenja Izaija je o njemu prorekao: ‘Dijete nam se rodi, sin nam se dade, kojemu je vlast na ramenu’ (Izaija 9:6). Zašto je Izaija ukazao na to da će Isusovo rođenje te njegova kasnija uloga biti tako značajni? Zato što je Isus trebao postati moćni vladar koji će se zvati Knez Mira. Miru i njegovoj kneževskoj vlasti neće biti kraja. Osim toga, Isusova vlast temeljit će se na ‘sudu i pravdi’ (Izaija 9:7).

Anđeo Gabrijel izrazio se poput Izaije kad je Mariji navijestio Isusovo rođenje. “On će biti velik i zvat će se Sin Najvišega”, prorekao je. “I Jehova Bog dat će mu prijestolje Davida, njegovog oca, i on će vladati kao kralj nad Jakovljevim domom zauvijek, i njegovom kraljevstvu neće biti kraja” (Luka 1:32, 33). Dakle, rođenje Isusa Krista važno je zbog onoga što će on ostvariti kao Kralj Božjeg Kraljevstva. Od Kristovog vladanja svi mogu imati koristi, pa tako i ti i tvoji voljeni. Zapravo, anđeli su pokazali da će to rođenje značiti ‘mir na zemlji među ljudima koji imaju Božje priznanje’ (Luka 2:14).

Tko ne bi želio živjeti u svijetu kojim vladaju mir i pravda? No da bismo uživali u miru koji će uspostaviti Kristova vlast, trebamo ugoditi Bogu i biti u dobrom odnosu s njim. Isus je objasnio da je za postizanje takvog odnosa najprije potrebno učiti o Bogu i Kristu. Rekao je: “A ovo znači vječni život: da usvajaju spoznaju o tebi, jedinom pravom Bogu, i o onome koga si poslao, Isusu Kristu” (Ivan 17:3).

Kada dobro upoznamo Isusa, više nam neće biti teško znati kako bi on htio da ga se sjećamo. Bi li htio da to činimo tako da jedemo, pijemo i izmjenjujemo darove istog dana kada se održavala drevna poganska svetkovina? Sigurno ne bi. Noć prije svoje smrti Isus je učenicima otkrio što bi on htio. “Tko ima moje zapovijedi i drži ih, to je onaj koji me ljubi. A tko ljubi mene, njega će ljubiti moj Otac, i ja ću ga ljubiti” (Ivan 14:21).

Jehovini svjedoci temeljito istražuju Sveto pismo, a to im je pomoglo da razumiju koje su Božje i Isusove zapovijedi. Oni će ti rado pomoći da razumiješ te važne zapovijedi, tako da se Isusa možeš sjećati onako kako ga se treba sjećati.

^ odl. 11 Božićno drvce i Djed Mraz dva su istaknuta primjera.