Bai na kontenido

Bai na kontenido

Kon Nos Mester Rekordá Hesukristu?

Kon Nos Mester Rekordá Hesukristu?

Kon Nos Mester Rekordá Hesukristu?

Hesukristu “sigur-sigur tabata un dje hòmbernan di mas influensia ku a yega di biba.”—“The World Book Encyclopedia.”

HENDE hopi bes ta rekordá personahenan importante pa loke nan a hasi. Pues, dikon hopi hende ta rekordá Hesus pa su nasementu i no pa su obranan? Den henter kristiandat, mayoria hende por konta kiko ta loke a sosodé durante e temporada di su nasementu. Pero kuantu hende ta kòrda su ekselente siñansanan di e Sermon Riba Seru i ta hasi esfuerso pa apliká nan den nan bida?

Ta bèrdat ku Hesus su nasementu tabata algu remarkabel, pero su promé disipelnan a konsiderá loke el a siña i hasi hopi mas importante. Klaru ku nunka tabata Dios su intenshon pa e nasementu di Kristu bira mas importante ku su bida komo adulto. Sin embargo, Pasku di Nasementu a logra skonde Kristu komo persona tras di un kantidat di leyenda konfuso.

Un otro pregunta inkietante ku ta lanta tin di haber ku e manera ku hende ta selebrá Pasku di Nasementu. Si Hesus bolbe bin aworakí riba tera, kiko lo e pensa di e manera asina abierto ku hende a komersialisá Pasku? Dos mil aña pasá, Hesus a bishitá e tèmpel na Yerusalèm. El a rabia ku e kambiadónan di plaka i ku e bendedónan pasobra nan tabata probechá di un fiesta religioso hudiu pa nan gana plaka. El a bisa: “Kita e kosnan aki for di einan; stòp di hasi e kas di mi Tata un kas di negoshi”! (Juan 2:13-16) Ta bisto anto ku Hesus no tabata di akuerdo pa hende meskla religion ku komersio.

Hopi katóliko spañó sinsero ta ekspresá nan preokupashon pa e echo ku kada bes Pasku di Nasementu ta bira mas i mas komersial. Sin embargo, en bista di e orígen di hopi kustumber di Pasku, probablemente e tendensia ei ta inevitabel. E periodista Juan Arias ta indiká: “E hendenan, den kristianismo, ku ta kritiká e manera ku Pasku di Nasementu a para bira ‘pagano’ i ta mas dediká na festehamentu i kumpramentu di kos ku na religion, por lo general no ta konsiente ku desde su orígen e selebrashon di e nasementu di Hesus . . . ya tabatin hopi di e karakterístikanan di e festival romano pagano [di solo].”—El País, 24 di desèmber 2001.

Den añanan resiente, hopi periodista spañó i ensiklopedia a komentá tantu riba e orígen pagano di festividatnan tradishonal di Pasku di Nasementu, komo riba nan karakterístikanan komersial. Pa loke ta trata e fecha pa e selebrashon di Pasku di Nasementu, e Enciclopedia de la Religión Católica ta bisa frankamente: “E motibu ku Iglesia Romano a disidí di selebrá e fiesta riba e fecha aki aparentemente tin di haber ku su tendensia di remplasá fiestanan pagano ku fiestanan kristian. . . . Nos sa ku e tempu ei na Roma, e paganonan a konsagrá 25 di desèmber komo selebrashon di natalis invicti, nasementu di ‘e solo invensibel.’”

Similarmente, e Enciclopedia Hispánica ta komentá: “A skohe e fecha di 25 di desèmber komo e dia pa selebrá Pasku di Nasementu no a base di e fecha eksakto di e nasementu, pero mas bien, pa motibu ku nan kier a kristianisá e fiestanan di e solstisio di wenter ku hende tabata selebrá na Roma.” Kon e romanonan tabata selebrá e salimentu di solo durante wenter? Dor di kome na grandi, dibertí na un manera desenfrená i duna otro regalo. Pa motibu ku outoridatnan di iglesia no tabatin masha gana di abolí un fiesta popular asina, nan a “kristianisá” e fiesta dor di yam’é e nasementu di Hesus en bes di e nasementu di solo.

Na prinsipio, durante siglo 4 i 5, no tabata fásil pa kita e hendenan for di adorashon di solo i kustumbernan relashoná kuné. E katóliko “San” Agustin (di aña 354-430 di nos era) a sinti ku e mester a urgi otro kreyentenan pa no selebrá 25 di desèmber manera e paganonan tabata hasi na onor di solo. Te awe e festividatnan di antiguo Roma ta parse di tin mas tantu influensia.

E Fiesta Ideal pa Dibertishon i Komersio

Atraves di siglonan, vários faktor a pone ku Pasku di Nasementu a bira e fiesta internashonal mas popular pa dibertishon i komersio. Ademas, e kustumbernan di otro fiestanan di wenter, prinsipalmente esnan ku hende tabata selebrá den e parti nort di Europa, gradualmente a inkorporá kustumbernan festivo den esun ku a kuminsá na Roma. * I den siglo 20, salesman i eksperto riba tereno di propaganda ku entusiasmo a promové kualke kustumber ku por a generá ganashi konsiderabel.

Kiko tabata e resultado? E selebrashon di e nasementu di Kristu a bira mas importante ku e nifikashon di su nasementu. Den hopi kaso, ora hende ta selebrá Pasku di Nasementu, nan no ta menshoná ni Kristu mas. E korant spañó El País a remarká: “[Pasku di Nasementu] ta un fiesta ku hende ta selebrá rònt mundu, i di un índole familiar, i kada hende ta selebr’é na su manera.”

E komentario aki ta reflehá un tendensia kresiente ku tin na Spaña i na hopi otro pais rònt mundu. E selebrashonnan di Pasku di Nasementu ta bira mas i mas ekstrabagante, miéntras ku e konosementu di Kristu ta bai atras. En realidat, pa un gran parti festividatnan di Pasku a bolbe bira loke nan tabata originalmente den tempu di e romanonan: dibertishon desenfrená, komementu na grandi i interkambio di regalo.

Un Yu A Nase pa Nos

Si Pasku di Nasementu tradishonal no tin masha di haber ku Kristu, ta kon berdadero kristiannan mester rekordá e nasementu i bida di Kristu? Shete siglo promé ku Hesus a nase, Isaias a profetisá di dje: “Un yu a nase pa nos, un yu hòmber ta duná na nos, i e gobernashon lo ta riba su skouder.” (Isaias 9:6) Dikon Isaias a indiká ku Hesus su nasementu i su papel mas despues lo ta asina importante? Pasobra Hesus lo a bira un gobernante poderoso. Lo el a wòrdu yamá Prens di Pas, i lo no tin fin na pas ni na su gobernashon. Ademas, Hesus su gobernashon lo wòrdu mantené pa medio di “huisio i hustisia.”—Isaias 9:7.

Angel Gabriel a ripití Isaias su proklamashon ora el a anunsiá na Maria ku Hesus lo bai nase. El a predisí: “E lo ta grandi i lo wòrdu yamá Yu di e Haltísimo; i Señor Dios lo dun’é e trono di su tata David; i e lo reina riba e kas di Jakòb pa semper, i su reino lo no tin fin.” (Lukas 1:32, 33) Pues, ta bisto ku e motibu prinsipal di Hesus su nasementu tabatin di haber ku e trabou ku Kristu lo hasi komo e Rei nombrá di e Reino di Dios. Kristu su gobernashon por benefisiá tur hende, abo ku bo sernan kerí tambe. De echo, e angelnan a indiká ku su nasementu lo trese ‘pas na tera meimei di hende ku ta agradá Dios.’—Lukas 2:14.

Ken no ta deseá di biba den un mundu kaminda tin pas i hustisia? Pero pa nos por gosa di e pas ku e gobernashon di Kristu lo trese, nos mester agradá Dios i nos mester tin un bon relashon kuné. Hesus a bisa ku e promé kos ku un hende tin ku hasi pa logra forma e relashon ei ta di siña tokante Dios i Kristu. Hesus a bisa: “Esaki ta bida eterno, ku nan por konosé bo, e úniko Dios berdadero, i Hesukristu, kende bo a manda.”—Juan 17:3.

Unabes ku nos konosé Hesus bon, nos lo no tin ku puntra nos mes mas ta kon Hesus lo ke pa nos rekord’é. Lo ta dor di kome, bebe i interkambiá regalo riba e mesun fecha ku un fiesta pagano di antigwedat? Probablemente ku nò. E anochi promé ku Hesus a muri, el a bisa su disipelnan loke el a preferá. El a bisa: “Esun ku tin mi mandamentunan i ta warda nan, esei ta esun ku ta stima mi; i esun ku ta stima mi lo wòrdu stimá dor di mi Tata, i ami lo stim’é.”—Juan 14:21.

Loke a yuda Testigunan di Yehova komprondé kiko ta e mandamentunan di Dios i Hesus ta e echo ku nan a studia e Santu Skritura ekstensamente. Ku muchu gustu nan lo yuda bo komprondé e mandamentunan vital ei pa bo por rekordá Hesus manera mester ta.

[Nota]

^ par. 11 Kèrstbom i e personahe di Papa Pasku ta dos ehèmpel notabel.

[Kuadro/Plachinan na página 6, 7]

Beibel Ta Deskurashá Hende di Tene Komementu i Duna Regalo?

Dunamentu di Regalo

Beibel ta aprobá dunamentu di regalo i ta yama Yehova mes e Dunadó di “tur bon regalo i tur don perfekto.” (Santiago 1:17) Hesus a indiká ku bon mayornan lo duna nan yunan regalo. (Lukas 11:11-13) Jòb su amigunan i miembronan di famia a duna Jòb regalo ora el a bira bon di salú. (Jòb 42:11) Sin embargo, den ningun di e kasonan aki nan no a duna un regalo djis pasobra tabata un dia di fiesta; el a sali for di nan kurason.—2 Korintionan 9:7.

Enkuentronan Familiar

Enkuentronan familiar por ègt uni miembronan di famia, spesialmente si nan no ta biba den e mesun kas mas. Hesus i su disipelnan a bai na un fiesta di kasamentu na Kana; sin duda hopi famia i amigu a topa ku otro einan. (Juan 2:1-10) I den Hesus su ilustrashon di e yu pèrdí, e tata a selebrá e echo ku su yu a bolbe bèk ku un bankete pa e famia, kompañá pa músika i bailamentu.—Lukas 15:21-25.

Disfrutá di Bon Kuminda

Frekuentemente Beibel ta papia di okashonnan ku sirbidónan di Dios a disfrutá di bon kuminda ku famia, amigu- òf rumannan den fe. Ora ku tres angel a bishitá Abraham, el a prepará un bankete pa nan ku a inkluí karni, lechi, manteka i pan. (Génesis 18:6-8) Salomon a deskribí ‘komementu, bebementu i ser alegre’ komo un regalo di Dios.—Eklesiastés 3:13; 8:15.

Klaramente, Dios ke pa nos disfrutá di bon kuminda den kompania di famia i amigunan, i e ta aprobá di dunamentu di regalo. Nos tin hopi oportunidat pa hasi esei na kualke momentu i durante henter aña.