Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Aso o le Faauuga—O se Aso Matagofie

Le Aso o le Faauuga—O se Aso Matagofie

Le Aso o le Faauuga—O se Aso Matagofie

“UA FAAMANUIAINA i tatou i se aso matagofie. O loo susulu malosi le lā. O loo manino le lagi. O loo ola lelei le mutia. O loo sagisagi fiafia manufelelei. O se aso matagofie, ma o le a taulau manuia. O Ieova o se Atua e taulau ana fuafuaga. O ia o le Atua o faamanuiaga.”

O upu na, na faatomua ai e le uso o Samuel Herd le faauuga o le vasega lona 117 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata, ma o ia o se sui o le Vaega Pule o Molimau a Ieova. Na faia lenā faauuga iā Setema 11, 2004. O lenā polokalame matagofie na aofia ai ni fautuaga faamalosiau mai le Tusi Paia, o tala o mea na tutupu i le ʻaufaauu ma ē ua loa ona avea ma misionare. Ioe, o se aso ina a matagofie mo ē uma e toʻa 6,974 na aofaga potopoto i le Nofoaga Tau Aʻoaʻoga a le Olomatamata i Patterson i Niu Ioka, ma nofoaga i Brooklyn ma Wallkill lea na maua e ala i le leitiō ma le vitiō.

Faalaeiauga mo Tagata Aʻoga

Na saunoa John Kikot, o se sui o le Komiti o le Lālā a le Iunaite Setete i upu faalaeiau i le matua “Ia Faaauau Ona Olioli o se Misionare.” Na ia faapea mai e mātaulia tagata aʻoga o Kiliata i lo latou olioli, e pei ona iloa i lenei faauuga. Na faafiafiaina le ʻauaʻoʻoga i faatonuga mai le Tusi Paia a o faagasolo le aʻoga, o lea la ua mafai nei ona latou fesoasoani i isi ina ia maua lenā fiafia. E faapefea? E ala i le foaʻi atu o i latou lava i la latou auaunaga faamisionare. Na fetalai Iesu: “E sili le manuia o lē na te foaʻi atu, i lo lē na te talia mai.” (Galuega 20:35) Pe a faaaʻoaʻo le ʻaumisionare fou iā Ieova le “Atua manuia” o lē saunia upu moni mo isi, o le a faaauau foʻi ona faafiafiaina i latou lava.—1 Timoteo 1:11.

O le failauga na sosoo ai o se isi sui o le Vaega Pule o David Splane, ma o lana matua “Po o le a Lelei a Outou Faiā ma Isi?” E lē taumatea o se mea matuā lelei ma matagofie le nonofo i le autasi, e ui e ono manaʻomia ai ona “avea [i latou] ma mea uma mo tagata uma.” (1 Korinito 9:22; Salamo 133:1) Na taʻua e le uso o Splane e toʻatele tagata o le a miomiō faatasi ma le ʻaufaauu i la latou galuega faamisionare—o tagata i le oganuu, o isi misionare, o uso ma tuafāfine i a latou faapotopotoga fou, ma uso i le ofisa o le lālā e faatonutonuina le galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu. Na ia taʻua ni fautuaga aogā i le auala e lelei ai a latou faiā ma isi: Ia aʻoaʻoina le gagana a le atunuu, ia amanaʻia tū ma aga a le atunuu, aua le isuisu fua i mea e fai e isi misionare, ma ia usiusitai i ē o taʻimua.—Eperu 13:17.

Na sosoo ai ma Lawrence Bowen o se faiaʻoga o Kiliata lea na fesili e faapea, “O le ā Sou Manatu?” Na ia faamanatu atu i le ʻauaʻoʻoga e faapea o ē na “soona faamasino” i isi, latou te leʻi taliaina Iesu e fai ma Mesia. (Ioane 7:24) Ona o le tino augavale, e manaʻomia e tagata uma ona puipuimalu faasaga i le faaaʻoaʻo i manatu o “tagata” na i lo manatu o “le Atua.” (Mataio 16:22, 23) E oo foʻi i tagata faaleagaga e tatau ona faaauau ona fetuunaʻi o latou manatu. E pei o se vaa o loo folau i le sami, o le fetuunaʻi i le taimi nei e mafai ona taunuu ai i le nofoaga o faamoemoe i ai na i lo le faavaatuʻia faaleagaga. O le faaauau ona suʻesuʻeina o le Tusi Paia, e fesoasoani iā i tatou e mafaufau ai i manatu o “le Atua.”

O Wallace Liverance o le isi faiaʻoga o le Aʻoga o Kiliata na faaiʻuina lenei vaega o le polokalame. O lana matua na faavae aʻe i le Isaia 55:1, “O le ā o le a E Faatauina?” Na ia faalaeiau le ʻauaʻoʻoga e “faatau” le faafouina, olioli ma le tausiga e maua mai i feʻau faavaloaga a le Atua mo o tatou aso. Na faatusa e Isaia afioga a le Atua i vai, uaina ma le suāsusu. E faapefea ona faatau le afioga a le Atua ae e “leai se tupe, e leai foʻi se tau e faatau aʻi”? Na faamalamalama e le uso o Liverance, e ala i le uaʻi atu i valoaga o le Tusi Paia ma suia manatu ma gaoioiga e lē faaleagaga i manatu ma ala o le Atua. (Isaia 55:2, 3, 6, 7) O le faia faapea, o le a fesoasoani i le ʻaumisionare fou i la latou tofiga i isi atunuu. E manatu tagata lē lelei atoatoa o le fiafia e maua mai i le tele o mea faaletino. Na timaʻi atu le failauga e “aua le talitonu i lenā manatu. Aua le lolo atu i manatu faapena. Ia faamautinoa ua lava le taimi e matuā suʻesuʻe ai le Afioga faavaloaga a le Atua. E mafai ona faafouina, faamalosia ma faafiafiaina ai outou i la outou auaunaga faamisionare.”

Tala Fiafia o Mea na Tutupu i Tagata Aʻoga ma Faatalanoaga

Na auai e lē aunoa le ʻauaʻoʻoga i le galuega talaʻi. I le lauga a le uso o Mark Noumair o se faiaʻoga o Kiliata, na toe faaata ai e nisi o le ʻauaʻoʻoga ni mea na tutupu na faamatilatila ai le matua, “Lē Mā i le Tala Lelei.” (Roma 1:16) Na uaʻi atu ma le lē gasē le aofia i nei faifeʻau agavaa i le auala na molimau atu ai mai lea fale i lea fale, i magāala ma faleoloa. Na tausolomua tagata aʻoʻoga na tautatala i isi gagana e talaʻi i tagata e ese a latou gagana i oganuu a a latou faapotopotoga. O isi o le ʻauaʻoʻoga, na latou faaaogā lelei lomiga faale-Tusi Paia ua saunia e Molimau a Ieova, e amata ai ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma faia toe asiga. E “lē mā” i latou e talaʻia le tala lelei.

Na faatalanoa e le uso o William Nonkes mai le Matagaluega o le Auaunaga, ni misionare agavaa mai Burkina Faso, Latvia, ma Rusia. Na latou faamatalaina ni fautuaga aogā e taulaʻi atu i le matua “E Tauia ma le Alofa e Ieova Ē Faamaoni.” Na faalaeiau e se tasi o uso na faatalanoa, tagata aʻoga ina ia manatua le ʻautau e toʻa 300 a Kitiona. Na tofu lava le fitafita ma le tofiga lea na saosaolaumea i le taulau o fuafuaga a Kitiona. (Faamasino 7:19-21) E faapena foʻi ona tauia misionare e tutumau i o latou tofiga.

O le matua “Ia Avea Outou ma Mea Uma mo Tagata Uma,” na faamatilatila i faatalanoaga na tauaao e Samuel Roberson, o se faiaʻoga i Patterson. Na ia faatalanoaina ni uso e toʻafā mai Komiti o Lālā a Senegal, Guam, Laiperia, ma Madagascar. E toʻa 170 misionare o loo auauna i na atunuu. Na faafofoga le ʻaufaauu i faamatalaga i le auala e fesoasoani ai Komiti o Lālā i misionare fou e faamasani i o latou atunuu fou. O lona uiga ia faamasani i tū ma aga e lē masani ai tagata papalagi. O se faaaʻoaʻoga, i isi atunuu, o se tū masani le uu lima o tane e aofia ai tane i le faapotopotoga Kerisiano, a o savavali faatasi. I isi nofoaga e vaaia e le lālā a Guam, e matuā ese lava taumafa e tausasami ai. Ae ua mafai ona faamasani i ai isi ma e mafai foʻi ona faamasani i ai le ʻaumisionare fou.

Na lauga Guy Pierce, o se sui o le Vaega Pule i le matua “Ia Faaauau Ona Faamaoni i le ‘Malo a lo Tatou Alii.’” Na ia faamanatu atu i le aofia: “E iai le māfuaaga na foafoa ai mea e Ieova. Na iai lana fuafuaga mo ana foafoaga. E leʻi suia lana fuafuaga mo lenei lalolagi. Ua toe o se aga ona faataunuu lea. E lē mafai ona seua.” (Kenese 1:28) Na faalaeiau e le uso o Pierce tagata uma ina ia sapasapaia ma le faamaoni le pule silisili ese a le Atua e ui i toʻatugā ona o le agasala a Atamu, le uluaʻi tagata. Na timaʻi atu le uso o Pierce: “Ua tatou ola nei i ituaso o le faamasinoga. Ua utiuti le taimi e talaʻi ai i tagata faamaoni ma fesoasoani iā i latou ia iloa le upu moni. Ia faaaogā lelei le taimi e faailoa ai i tagata le tala lelei o le Malo.” O ē e lagolagoina ma le faamaoni le Malo o le Atua, e mafai ona mautinoa i le lagolagosua a le Atua.—Salamo 18:25.

I le faaiʻuga, na fofoga atu ai e le taʻitaʻifono alofaaga ma saafiafiga mai lālā i le lalolagi aoao. Ona ia tauaaoina lea o tipiloma i le ʻaufaauu, ma sa faitau e se tasi o le ʻaufaauu le tusi a le vasega e faailoa ai lo latou matuā talisapaia o toleniga na latou maua. Ioe, o se faaiʻuga talafeagai mo se aso matagofie e lē mafaagaloina e ē uma na auai.

[Pusa i le itulau 23]

FAAMAUMAUGA O LE VASEGA

Aofaʻi o atunuu o loo iai o latou sui: 11

Aofaʻi o atunuu ua tofia i ai: 22

Aofaʻi o tagata aʻoga: 48

Faatatauga o tausaga: 34.8

Faatatauga o tausaga i le upu moni: 18.3

Faatatauga o tausaga i le faiva faataimi atoa: 13.4

[Ata i le itulau 24]

Vasega Faauu Lona 117 o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata

I le lisi o i lalo, e amata mai laina i luma ma faasolo i tua ma o suafa e lisi mai i le agavale e agaʻi i le taumatau.

(1) Thompson, E.; Norvell, G.; Powell, T.; Kozza, M.; McIntyre, T. (2) Reilly, A.; Clayton, C.; Allan, J.; Blanco, A.; Muñoz, L.; Rustad, N. (3) Guerrero, Z.; Garcia, K.; McKerlie, D.; Ishikawa, T.; Blanco, G. (4) McIntyre, S.; Cruz, E.; Guerrero, J.; Ritchie, O.; Avellaneda, L.; Garcia, R. (5) Powell, G.; Fiskå, H.; Muñoz, V.; Baumann, D.; Shaw, S.; Brown, K.; Brown, L. (6) Shaw, C.; Reilly, A.; Peloquin, C.; Münch, N.; McKerlie, D.; Ishikawa, K. (7) Münch, M.; Peloquin, J.; Kozza, T.; Avellaneda, M.; Allan, K.; Ritchie, E.; Norvell, T. (8) Cruz, J.; Baumann, H.; Clayton, Z.; Fiskå, E.; Thompson, M.; Rustad, J.