Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Te Ngai i U Atu Ei te Akamori Mou e te Akonoanga Peikani

Te Ngai i U Atu Ei te Akamori Mou e te Akonoanga Peikani

Te Ngai i U Atu Ei te Akamori Mou e te Akonoanga Peikani

TE AU pueu o Ephesia taito ra, i te pae taatai itinga o Tureki, ko te ngai ia no te au kimikimianga apinga taito maata ra no te au anere mataiti e tere atu. E manganui te au are kua akatu akaouia, e kua akara matatioia e kua akatakaia te au kimikimianga e manganui e te au taineti. Tei tupu, ko Ephesia tetai ngai manea e aere putuputuia ana e te au turoto i Tureki.

Eaa tei kiteaia mai no runga ia Ephesia? Eaa te tutu te ka rauka kia peniia i teia tuatau no taua oire taito maata umere tikai? Te atoroanga ki nga pueu o Ephesia e te Museum Ephesia i Vienna, Autirea, ka tauturu ia tatou kia marama e akapeea i u ei te akamori mou e te akonoanga peikani i Ephesia. Na mua ra, tetai akakitekiteanga.

E Ngai Noinoiia

Kua akairoia a Eurasia i te manamanata e te teretere anga i te tuatau o te 11 anere mataiti M.T.N. Ko te reira taua taime ra i akamata ai te au Ereni no Ionia mai i te akanoo i to te reira iti tangata i te pae taatai itinga o Asia Minora. Kua aravei atu taua aronga akanoo muaia ma te au tangata tei kiteaia no ta ratou akamorianga i te atua metua vaine, e atua tei kiteaia i muri mai e ko Diana o Ephesia.

I rotopu i te itu anere mataiti M.T.N., kua aere mai te au Cimmeria aaere mei te Tai Kerekere i te tokerau i te keia ia Asia Minora. I muri akera, mei te 550 M.T.N., kua mama mai te Ariki ko Croesus o Ludia, e tutara ririnui tei kiteaia no tana au apinganui maata. Ma te totoaanga o te Patireia Peresia, kua autu atu te Ariki ko Kuro i te au oire o Ionia, kapiti mai a Ephesia.

I te 334 M.T.N., kua akamata a Alexander i tana oroanga kia Peresia, riro mai anga i reira e ko te tutara ou o Ephesia. I muri mai i to Alexander mate poitirere anga i te 323 M.T.N., kua o atu a Ephesia i roto i tetai putotoanga no te mana akaaere i rotopu i tona au rangatira vaeau. I te 133 M.T.N., kua oake atu a Attalus III, te ariki kare i uanga ana o Peregamo, ia Ephesia ki te au Roma, akariroanga i te reira e tuanga ia no te pa enua Roma o Asia.

Kua U Atu te Akamori Mou ki te Akonoanga Peikani

I te aere mai anga te apotetoro ko Paulo ki Ephesia i te openga o te rua o tona teretereanga i te anere mataiti mua T.N., kua kite mai aia i te oire mei etai 300,000 tangata e noo ra ki reira. (Angaanga 18:19-21) I te tuatau o te toru o tona teretereanga, kua oki akaou atu a Paulo ki Ephesia e ma te tu mataku kore kua tuatua atu aia ki roto i te tunako no runga i te Patireia o te Atua. Inara, e toru marama i muri mai, kua pakari mai te patoianga mei te au ngati Iuda, e kua iki mai a Paulo kia oronga atu i tana au ako i te au ra ravarai i roto i te are apiianga o Turano. (Angaanga 19:1, 8, 9) Kua taeria tana angaanga tutuanga ki te rua mataiti, kapitiia mai e te au angaanga umere tikai no te mana, mei te au akaoraanga temeio e te tuaru anga ki vao o te au temoni. (Angaanga 19:10-17) No reira rai i maata ai te aronga tei irinaki mai! Ae, kua autu te tuatua a Iehova, e kua rauka puareinga ua i reira i te manganui o te aronga peu tu ke o mua ana i te tutungi i ta ratou au puka akaperepereia i te ai.​—Angaanga 19:19, 20.

Kare e kua akakeu ua te tutuanga manuia a Paulo i te manganui kia akamutu mai i te akamori no te atua vaine ko Diana mari ra kua akaka katoa i te riri o te aronga te akamaroiroi ra i taua tu akonoanga peikani. E pitiniti puapinga tikai te anga anga o te au marae ario no Diana. Ma te matakuanga e ka takinoia ta ratou ravenga okooko, kua akakeu atura a Demeterio i te au taunga ario kia meameaau.​—Angaanga 19:23-32.

Kua taeria te take o te taumaroanga ma te urupu i te kapiki akatere kore ua e rua akera ora: “E maata to Diana i Ephesia.” (Angaanga 19:34) I muri ake i te akamutu mai anga te manamanata, kua akamaroiroi akaou atu a Paulo i tona au taeake Kerititiano e i reira kua aere atu aia. (Angaanga 20:1) Inara, kare tona akarukeanga no Makedonia, i tapu i te kauti no Diana i te topa anga ki tona taopenga anga.

Kua Inga te Iero o Diana

Kua akamou oonuia te kauti no Diana i Ephesia. I mua atu i te tuatau o te Ariki ko Croesus, ko te atua metua vaine ko Kipere te atua maata no te oraanga akonoanga i roto i taua ngai ra. Na te akanooanga i tetai pirianga manako uaia no te papaanga mei ia Kipere ki te iero Ereni ra, kua manakonako mai a Croesus kia akanoo i tetai tiki akonoanga tei arikiia e te au Ereni e te aronga katoa ra e kare i te Ereni. Ma tana turuturuanga, i rotopu i te ono anere mataiti M.T.N., kua akamataia te angaanga i runga i te iero o to Kipere komono, ko Diana.

E takai anga maata tikai te iero i roto i te paranianga Ereni no te akatu anga are. Kare roa taua au potonga toka atea kanapanapa maatamaata i taangaangaia ana i mua atu ana i te maani anga i tetai are mei teia rai te tu e te maatamaata. Kua takoreia taua iero ra e te ai i te 356 M.T.N. Te iero akatu akaouia tei aite i te mekameka tikai e ngai tumu anga maataia no te angaanga e ko tetai ngai akarakara maataia no te au tangata teretere. Akatuia ki runga i tetai paata mei tetai 73 mita te atea e e 127 mita te roaanga rere, mei tetai 50 mita te atea e te 105 mita te roaanga rere te iero akatu akaouia. Kua manakoia te reira e ko tetai ia o te au mea umere katoa e itu o teianei ao. Inara, kare te katoatoa i mareka ana i te reira. Te tangata tata ko Heracleitus no Ephesia mai kua akaaite atu i te arataa poiri ki taua atarau ra ki te poiri no te tu rikarika, e kua akamanako aia i te au tu akono tau o te iero ra e e kino roa atu i to te au manu taae. Inara, ki te maataanga, kua akaraanga e kare roa te ngai tapu o Diana i Ephesia e topa atu ki te kare. E apinga ke ua ta te tuatua enua e akakite maira. Te puka Ephesos​—Der neue Führer (Ephesia​—Te Aratakianga Ou) te karanga ra: “Tae ki te rua anere mataiti, te akamori no Diana e tetai atu au atua akanooia no te iero kua topa kino ki raro.”

I te toru anere mataiti T.N., kua akangaueueia a Ephesia e tetai ngaruerue enua kino pakari. Pera katoa, te au apinganui umere maata roaia no Diana kua keia ia e te au Goth tei teretere ana i te moana mei te Tai Kerekere, tei tutungi iora i te iero ki te ai. Kua karanga te puka tei taikuia i runga akenei e: “Kua autuia e kare e rauka akaou i te paruru i tona uaorai ngai nooanga, akapeea e rauka ai ia Diana kia manako autuia e ko te paruru o te oire?”​—Salamo 135:15-18.

I te openga ra, vaitata i te openga o te a anere mataiti T.N., kua akapapu mai te Emepera ko Theodosius I i te “Akonoanga Kerititiano” e ko te akonoanga Au-Enua ia. Kare i roa ana kua riro mai te tiki toka akateiteiia i mua ana no te iero o Diana ei ngai koanga i te au apinga no te patu anga. Kua tomo te akamori no Diana ki roto i te kore takiri anga. Kua karanga tetai tangata akarakara kare ona ingoa no runga i tetai pee te akapaapaa ra i te iero e ko tetai mea umereia o teianei ao taito ra: “Ko te reira tetai ngai akatanea roa atu e te kino tikai i teianei.”

Mei ia Diana ki te “Metua Vaine o te Atua”

Kua akamatakite atu a Paulo i te aronga pakari o te putuputuanga i Ephesia e a muri ake i tona akarukeanga ka mama mai te “luko taae” e ka tu mai oki te tangata mei roto ia ratou uaorai, e ka “tuatua mai i te tuatua mingi.” (Angaanga 20:17, 29, 30) Ko te reira tikai tei tupu. Te akaari maira te au tupuanga e kua tupu te akamori pikikaa i roto ia Ephesia i roto i te tu no te akonoanga Kerititiano apoteiti.

I te 431 T.N., ko Ephesia te ngai o te toru o te konitara taokotaiia, te ngai i uriuriia ai te itiu no te tu o Karaiti. Te akataka maira te Ephesos​—Der neue Führer: “Te autu anga o te au Alekanederia, tei irinaki oki e e okotai ua tu o Karaiti, koia oki te tu-Atua, . . . kua tau ua aia.” Kua maata rava atu te au tupu anga. “Te tukuanga tika tei taeriaia i Ephesia, na roto i te tu e kua akateiteiia a Maria mei te turanga o tei anau ia Karaiti ki tei anauia te Atua, kare i oronga ua mai i te tumu anga no te akonoanga o Maria mari ra kua akatupu maata rava katoa i te ke anga mua i roto tikai i te akonoanga. . . . Te tupu ra rai te maroanga e tae ua mai ki teia tuatau nei.”

No reira, kua tupauia te akamori no Kipere e Diana e te akamori o Maria tei “anauia te Atua” me kore te “metua vaine o te atua.” Mei ta te puka e karanga ra, “te Kauti o Maria i Ephesia . . . te vai ra rai ki teia tuatau nei ei peu akonoia, e kare e rauka kia akamarama takakeia mei te Kauti o Diana.”

Tei Roto i te Taramu Teita no te Tuatua Enua

I muri ake i te topa anga o te akamori no Diana kua aru mai te inga anga o Ephesia. Te au ngaruerue enua, te maki mariri, e te ki marie ua anga o te uapu i te one kua akangata roa atu i te oraanga i roto i te oire.

Tae ki te itu anere mataiti T.N., kua akamata te Islam i to te reira akatotoaanga maata tikai. Kare oki a Islam i takotinga ua iaia uaorai ki te taokotai anga i te au kopu tangata Arapia i raro i to te reira aratakianga. Kua keikeia atu te au pai Arapia ia Ephesia i te tuatau o te itu e te varu anere mataiti T.N. Te openga o Ephesia kua akapapu tikaiia i te akaki takiriia anga te uapu ki te one e kua riro mai te oire ei au ututua pueu. No runga i te reira oire maata mekameka, e okotai ua rai oire tangata meangiti tei tapaia te ingoa ko Aya Soluk (ko Selçuk i teianei) e vai nei.

Tetai Aaere Anga na Roto i Au Pueu o Ephesia

Kia rauka i te kiteanga i te tu kaka mua o Ephesia, ka rauka i tetai i te atoro atu i to te reira au pueu. Me akamata koe i tetai tutaka mei te ngai tomo anga i runga, ka viviki koe i te umereia ma tetai akaraanga mekameka o te Mataara o te au Curete aere atu ki raro ki te Ngai Vairanga Anga Puka no Celsus. I te tua katau o te mataara, te Odeum​—e are teata meangiti ua akatuia i te rua anere mataiti T.N.​—ka opu atu te reira i toou tu inangaro. Ma te rauka anga i te akanoo mei tetai 1,500, kare te reira i taangaanga uaia ana ei pia konitara mari katoa ei ngai tamataoraanga no te papuriki. Kua rainaia i nga tua roa ai o te Mataara o te au Curete e te au are, mei te ngai akaputuputuanga no te Au-Enua e e uriuriia ana te au tumu manako no te Au-Enua, te iero o Handrin, etai au pupui anga vai papuriki, e te au are e tikatika ua a runga​—e au kainga no te au Ephesia rongonui.

Akatuia i te rua anere mataiti T.N., ka umere koe i te Ngai Vairanga Anga Puka tau rekareka o Celsus ma to te reira tu manea tikai. To te reira au pokaikai tuatua e manganui kua vaooia ki roto i te au vairanga puta i roto i tetai pia maatamaata no te tatauanga. Te nga tiki e a i roto i te ngai mekameka i mua te akatutu maira i te au tu tau tei tapapaia e te au tavini teitei o Roma mei ia Celsus rai, koia oki ko: Sophia (pakari), Arete (tu meitaki), Ennoia (akonoanga), e ia Episteme (kite me kore te maramaanga). Ka kiteaia te au tiki mua i roto i te Museum Ephesia i Vienna. I te pae ua mai i te ngai atea o te ngai vairanga anga puka, te arataki atura tetai ngutupa maata ia koe ki te ngai akaputuputuanga no te au Tetragono, te ngai okooko anga. I runga i teia ngai maatamaata, tei koropiniia e te au ngai atea tapokiia, kua rave te au tangata i ta ratou au angaanga matauia no te pitiniti.

Aru mai, ka tae mai koe ki te Matara Marble, te aere atura ki te are teata maatamaata. Ma te au akatoroanga taopenga tei maania i te tuatau o te emepera Roma, kua rauka te are teata i te noo mei tetai 25,000 aronga akarakara. To te reira ngai i mua kua akamanea maataia ma te au poupou, te au ngai akaangaroianga, e te au tiki. Ka rauka ua ia koe i te akamanako tikai i te oripu maata ta Demeterio te taunga ario i akatupu i rotopu i te pupu tangata tei akaputu atu ki reira.

Te mataara te aere ra mei te are teata maatamaata ki te uapu o te oire e mekameka ia. Mei tetai 500 mita te roaanga rere e te 11 mita te atea te reira, akanooia ma te au poupou i nga tua roa ai. Te ngai akamatutuanga o te are teata e te ngai akamatutuanga o te uapu, nga ngai roa ai kua akapaeia no te terenianga i te pae kopapa, kua akatu katoaia rai i runga i teia mataara. Te ngutupa maatamaata o te uapu i te ope o te mataara ko te ngutupa mataara ia ki te ao, e i konei ta tatou tutaka poto ua na roto i etai o te au pueu umere roa atu o teianei ao e taopenga ai. Te vai ra tetai akatutuanga rakau o teia oire puapinga maata i roto i te Museum Ephesia i Vienna, e pera katoa i te au menema e manganui.

I te aaere anga na roto i te ngai vairanga anga apinga taito e te kiteanga i te tiki o Diana Ephesia, kare e rauka i tetai i te akamanako kore atu i te akakoromaki anga o te au Kerititiano mua i Ephesia. Kua noo oki ratou i roto i tetai oire tei ki tikai i te purepure e tei akapoiriia e te akavaavaa anga akonoanga. Kua araveiia te karere Patireia ma te patoianga rikarika tikai mei te aronga akamori no Diana. (Angaanga 19:19; Ephesia 6:12; Apokalupo 2:1-3) I roto i taua turanga aroa kore ra, kua aka mai te akamori mou. Ka vai katoa teia akamori no te Atua mou me aere mai te akonoanga pikikaa o teia tuatau nei ki tona openga ra, mei te akamorianga taito rai o Diana.​—Apokalupo 18:4-8.

[Mapu/Tutu i te kapi 26]

(No runga i teia, akara i te puka)

MAKEDONIA

Tai Kerekere

ASIA MINORA

Ephesia

Tai Metiterenia

AIPHITI

[Tutu i te kapi 27]

Te au toetoenga o te iero o Diana

[Au Tutu i te kapi 28, 29]

1. Ngai Vairanga Anga Puka o Celsus

2. Akaraanga vaitata o Arete

3. Mataara Marble, te aere atura ki te are teata maata