Le Nofoaga sa Feteena‘i ai le Tapua‘iga Moni ma Faiga Faapaupau
Le Nofoaga sa Feteenaʻi ai le Tapuaʻiga Moni ma Faiga Faapaupau
UA SILIA nei i le senituri o avea toēga o le aai anamua o Efeso i le talafatai i sisifo o Take, ma nofoaga o suʻesuʻega ma saʻiliʻiliga loloto a tagata suʻesuʻe i toēga o mea anamua e eliina aʻe mai le eleele. O nisi o fale ua toe fausia, ma e tele isi mea na maua ua suʻesuʻeina ma faamatalaina e le ʻausaienitisi. O na tulaga, ua avea ai Efeso ma nofoaga e tosina atu i ai tagata turisi i Take.
O ā ni mea ua maua e faatatau i Efeso? O ā ni foliga e faaata i le mafaufau o lenā aai mataʻina anamua? O le asiasi atu i toēga o mea anamua i Efeso ma le Fale Mataaga i Viena i Oseteria, o le a tatou malamalama ai i le itu na feteenaʻi ai le tapuaʻiga moni ma lotu faapaupau i Efeso. O le a seʻi o tatou iloiloina muamua le talaaga o Efeso.
Se Nofoaga e Manaʻonaʻo Uma i Ai
O feteenaʻiga ma femalagaaʻiga, o ni mea ia sa masani ai le Konitineta o Asia ma Europa i le senituri lona 11 T.L.M. O le taimi lenā na amata ai ona nofoia le talafatai i sisifo o Asia Itiiti, e tagata Ionia Eleni. Na iʻu ina feiloaʻi atu na tagata iā i latou sa lauiloa i lo latou tapuaʻia o se atua fafine, lea na lauiloa mulimuli ane o Tiana i Efeso.
I le taulotoaʻiga o le senituri lona fitu T.L.M., na ō ane ai tagata sa Komerī maumausolo mai le Sami Uliuli i le itu i mātū ina ia vetea Asia Itiiti. Mulimuli ane pe tusa o le 550 T.L.M., na tulaʻi mai ai le tupu Litia e suafa iā Kose, o se tupu malosi ma le taʻutaʻua ona o le tele o lona tamaoaiga. Ina ua faalautele atu le Emepaea o Peresia, na pulea ai loa e le tupu o Kuresa aai i Ionia, e aofia ai ma Efeso.
I le 334 T.L.M., na amata ai ona tau Alesana mai Maketonia faasaga iā Peresia, lea na avea ai o ia ma taʻitaʻi fou o Efeso. Ina ua mavae le maliu faafuaseʻi o Alesana i le 323 T.L.M. a o talavou lava, ona oo lea ina toe fetauaʻi ana lava taʻitaʻiʻau i Efeso. I le 133 T.L.M., na tuuina atu ai Efeso iā Roma e le tupu Perekamo e leai sana fanau o Atalo le III, ma pulea ai loa Efeso e Roma ma avea ai Efeso o se vaega o le itumalo Roma o Asia.
Feteenaʻi le Tapuaʻiga Moni ma Faiga Faapaupau
Ina ua oo atu Paulo i Efeso e lata i le iʻuga o lana malaga faamisionare lona lua i le uluaʻi senituri T.A., na ia mauaina ai se aai pe tusa e 300,000 tagata o loo nonofo ai. (Galuega 18:19-21) I le malaga faamisionare lona tolu a Paulo, na ia toe foʻi atu ai i Efeso ma lona loto tele ua toe faafouina ma tautala atu i le sunako e faatatau i le Malo o le Atua. Ae peitaʻi, ina ua mavae le tolu masina, na oo ina faatetele omiga mai tagata Iutaia, ma filifili ai loa Paulo e faia ana lauga i lea aso ma lea aso i le fale aʻoga o se tasi tagata e igoa iā Turano. (Galuega 19:1, 8, 9) E lua tausaga na faia ai lana galuega talaʻi, faatasi ai ma vavega e pei o faamālōlōga faavavega ma le tutulia o temoni. (Galuega 19:10-17) E lētioa ona toʻatele tagata na avea ma ē talitonu! Ioe, na manumalo le afioga a Ieova, lea na toʻatele ai tagata na faia togafiti faataulāitu na loto mālilie e susunu a latou tusi tāua sa iai.—Galuega 19:19, 20.
O le taulau manuia o le talaʻiga a Paulo sa lē gata ina uunaʻia ai le toʻatele e lafoaʻi le tapuaʻiga i le atua fafine o Tiana, ae na faapogaia ai foʻi le ita o tagata na latou faaauilumaina lea tapuaʻiga faapaupau. O le faia o malumalu ario o Tiana o se pisinisi e ola tele. Ina ua aliali mai ua afāina la latou pisinisi, na uunaʻia ai loa e Temetiu tagata fai mea ario e faatupuina se vevesi.—Galuega 19:23-32.
Na oo atu le feteenaʻiga i lona ooooga i le alalaga atu ma le ita tagata mo le lua itula e faapea: “Ua silisili Tiana o Efeso.” (Galuega 19:34) Ina ua mou atu le vavaō, ona toe apoapoaʻi atu lea o Paulo i ona uso Kerisiano ona faaauau ai lea o lana malaga. (Galuega 20:1) Ae peitaʻi, o lona malaga ese atu i Maketonia, e leʻi taofia ai le tetee o le vaega faalotu a Tiana lea ua toeitiiti mou atu.
Ua Lē Mautū le Malumalu o Tiana
Sa matuā mautū lelei le vaega faalotu a Tiana i Efeso. A o leʻi oo i le taimi o le tupu o Kose, sa matuā faatāua i olaga faalotu o tagata i lenā vaipanoa le atua fafine o Cybele. O le faia o se tala fatu e faapea e faiā Cybele i atua Eleni, na faamoemoe ai Kose e faatulaga se tagata faalotu e taliaina e lē gata i tagata Eleni, ae faapea foʻi ma tagata e lē o ni Eleni. O le lagolagosua a Kose i le taulotoaʻiga o le senituri lona ono T.L.M., na amata ai loa ona faia le malumalu o Tiana o lē na suia Cybele.
O lenei malumalu, o se fausaga matuā telē ua ausia i faugāfale a tagata Eleni. E leʻi vaaia muamua lava o faaaogā ni poloka tetelē o ni maamora e faia ai se ituaiga fale faapea, aemaise ai o lona telē. O lenā malumalu na faaumatia i le afi i le 356 T.L.M. Sa toe fausia se malumalu e tutusa lava lona matagofie ma lea na iai muamua, ma sa avea le malumalu fou e lē gata na maua ai galuega, ae sa avea foʻi o se mataaga mo tagata lotu na faimalaga atu i ai mo tulaga tau tapuaʻiga. Sa faatū le malumalu lea na toe fausia i luga o se faavae e tusa e 239 futu [73 mita] le lautele i le 418 futu [127 mita] le umi. O le malumalu lava ia, e tusa e 164 futu [50 mita] le lautele ae 343 futu [105 mita] le umi. Sa manatu i lenei malumalu o se tasi o mataaga ofoofogia e fitu sa iai i le lalolagi i na ona pō. Ae peitaʻi, e lē o tagata uma sa fiafia i ai. Sa faatusa e le faifilosofia Eleni o Heracleitus le pogisa o le ala e ulu atu i le fata faitaulaga, i le pogisa o le amioleaga, ma sa ia manatu i amioga sa faia i le malumalu e sili atu le leaga i lo amioga a manu. O le manatu o le toʻatele o tagata, o le malumalu o Tiana i Efeso sa foliga mai e lē mafai lava ona toe fāiifo lona tāua. Ae peitaʻi e lē o le tulaga lenā na iai e tusa ai ma talafaasolopito. Ua faapea mai se tusi: “E oo atu i le senituri lona lua, ua paʻū le tapuaʻiga iā Tiana faapea ma isi atua na iai o le malumalu.” Ephesos—Der neue Führer (Le Taʻiala Fou—i Efeso)
I le senituri lona tolu T.A., na lūlūina ai Efeso e se mafuiʻe mataʻutia. E lē gata i lea, o le tamaoaiga mataʻina na iai i le malumalu o Tiana na oo ina vetea e tagata Siamani e taʻua o Kofu e feoaʻi i le sami e ō mai mai le Sami Uliuli, ia na latou susunuina le malumalu. Ua faapea mai le tusi lea e taʻua i luga: “O le faatoʻilaloina, ma le lē mafai ona puipuia e Tiana le malumalu o loo afio ai, o le a faapefea nei la ona manatu iā Tiana o sē e puipuia le aai?”—Mulimuli ane, i le iʻuga o le senituri lona fā T.A., sa faamautūina ai loa e le Emeperoa o Teotosi e faapea: “O le Faa-Kerisiano” o le tapuaʻiga lea a le Atunuu. E leʻi umi ae avea le malumalu taʻutaʻua o Tiana lea na faia i maamora, ma nofoaga e eli mai ai mea e faaaogā mo faugāfale. Na matuā magoto ifo atoatoa le tapuaʻiga iā Tiana ua matuā leai lava. Na faamatalaina e se tagata e lē o taʻua lona suafa, e tusa ai o se solo na fatuina e viiviia ai le malumalu na avea o se mataaga o le lalolagi i aso anamua: “Ua avea nei ma nofoaga e aupito sili ona lafulafuā ma leaga.”
Suia le Tapuaʻiga iā Tiana i le Tapuaʻiga i le “Tinā o le Atua”
Sa lapataʻi e Paulo toeaina o le faapotopotoga i Efeso e faapea, a mavae lona alu ese o le a aliaʻi mai “luko sauā” mai lava iā i latou e “tautala mai i mea faapiʻopiʻo.” (Galuega 20:17, 29, 30) O le mea tonu lava lenā na tupu. O mea na tutupu na faaalia ai faapea na manumalo tapuaʻiga sesē i Efeso i se faiga Faa-Kerisiano lea e liliu ese mai le upu moni.
I le 431 T.A., na avea ai Efeso ma nofoaga mo le fonotaga lona tolu a ekalesia soofaatasi, lea na talanoaina ai le mataupu e faatatau i le tulaga o Keriso. Na faamatalaina e le tusi Ephesos—Der neue Führer e faapea: “Na atoatoa . . . le manumalo o tagata Alesania, lea na latou manatu faapea o Keriso e na o le tasi lava lona uiga faapea e tauatua.” E telē se aafiaga na oo i ai. “O le filifiliga lea na faia i Efeso, na siitia ai i luga le tulaga o Maria mai le taʻua o ia o lē na fanaua le Keriso i le taʻua o ia o lē na fanaua le Atua, sa lē gata ina fafau aʻe ai i inā le faavae o le tapuaʻi iā Maria ae na faatupu aʻe ai foʻi se fevaevaeaʻiga tele i le lotu. . . . O loo faaauau pea ona iai lenā felafolafoaʻiga o manatu e oo mai i aso nei.”
O lea la, na suia le tapuaʻiga iā Cybele ma Tiana i le tapuaʻiga iā Maria “lē na fanaua le Atua” po o le “tinā o le atua.” E pei ona taʻua e le tusi, “o le Tapuaʻiga iā Maria i Efeso . . . o loo iai pea lava e oo mai i aso nei e avea o se tū masani, lea e lē mafai ona faamatalaina e aunoa ma le faafesootaʻi atu i le Tapuaʻiga iā Tiana.”
Ua Mou Atu le Tapuaʻiga iā Tiana
Ina ua fāiifo le tapuaʻiga iā Tiana na oo atu ai loa ina paʻū Efeso. O mafuiʻe, malalia, ma le tanumia mālie o le taulaga i le ʻiliʻili, na oo ai ina matuā faigatā tele le olaga i Efeso.
E oo ane i le senituri lona fitu T.A., ua amata ona faatoʻateleina le lotu Isalama. E lē na o ituaiga o Arapi na tuufaatasia i talitonuga a le lotu Isalama. Na vetea e le fuāvaa a Arapi ia Efeso i le senituri lona fitu ma le senituri lona valu T.A. Ina ua tanumia atoatoa le taulaga ma avea le laumua ma faupuʻega o faatafunaga, na mautinoa atoatoa ai loa le mou atu o Efeso. I lenā aai matagofie sa iai, ua toe tasi nei le nofoaga e igoa iā Aya Soluk (ua igoa nei iā Selçuk) o loo totoe ai.
Se Savaliga i le Faatafunaga i Efeso
Ina ia iloa e se tasi le tulaga matagofie na iai muamua i Efeso, e mafai ona asiasi atu i ona faatafunaga. Afai e amata lau asiasiga mai luga i le faitotoʻa e ulufale atu ai, o le a vave lava ona faafiafiaina oe i se vaaiga mataʻina o le auala e taʻua The Street of the Curetes seʻia oo atu i lalo i le Faletusi o Celsus. I le itu taumatau o le auala, o loo iai se tamaʻi falematamata sa fausia i le senituri lona lua T.A., lea o le a tosina atu i ai lau vaai. O lenei falematamata e ofi ai tagata e 1,500
ma e foliga mai sa lē gata ina faaaogā e fai ai ni fono faalemalo, ae sa faaaogā foʻi mo faafiafiaga a tagata lautele. E faaitualalua fale i le Auala o le ʻau Curete e pei o maota o le Malo lea e talanoaina ai mataupu fai o le Malo, e iai le malumalu o Hadria, o ni vaipuna, faapea ma fale o loo i mea mautiʻetiʻe o le auala—o nofoaga ia o tagata lauiloa o Efeso.O le senituri lona lua na fausia ai le Faletusi mataʻina o Celsus lea e te maofa ai i lona matagofie. O ona tusi tāʻai e tele e teu i ni avanoa ua faia faapitoa i se potu faitau tusi telē. O faatagata e fā o loo i luma o lenei faletusi mataʻina, ua faaataina mai ai uiga e masani ai e faatalitalia mai se tagata maualuga o Roma e pei o Celsus, ma o ia uiga o le: Sofia (atamai) Arete (amio lelei) Ennoia (tuutoina atu), ma le Episteme (poto po o le utaga loloto). O uluaʻi faatagata lava na iai e mafai ona maimoaina i le Falemataʻaga i Viena i Efeso. E iai se faitotoʻa mataʻina e latalata i le faletusi, e te ui atu ai agaʻi i le maketi i le Tetragonos, le nofoaga o fefaatauaʻiga. I lenei maketi telē lea e siʻo atoa e le faapaologa, e galulue ai lava tagata iā latou pisinisi masani.
E sosoo ai ma lou oo atu i le auala o Marble Road, lea e ui atu ai i le falematamata tele. O le sosooga mulimuli o le fale matamata na faia i le vaitaimi o le emepaea o Roma, e ofi ai tagata matamata tusa e 25,000. Sa soona teuteuina luma o le fale i pou, o mea teuteu e vaneina, faapea ma faatagata. E mafai ona e faaataina i lou mafaufau le vevesi tele na faagaee e Temetiu o le tagata fai mea ario, i tagata na potopoto ai i inā.
E matuā matagofie lava le auala mai le falematamata tele seʻia oo atu i le taulaga. Pe tusa e 1,700 futu [500 mita] le umi ae 36 futu [11 mita] le lautele, lea e teuteuina i pou i ituala uma e lua. Sa iai faletaalo i le mea e iai le falematamata ma le faletaalo i le taulaga, lea sa faapitoa mo le faia ai o toleniga. O le faitotoʻa mataʻina i le iʻuga o le auala i le taulaga, o le ala lea e toe foʻi atu ai i fafo i le lalolagi, ma o inei ua māeʻa ai la tatou maimoaga puupuu i toēga o faatafunaga o nisi o mea mataʻina o le lalolagi na iai anamua. O loo iai i le Falemataʻaga i Viena i Efeso se faatusa o le aai e faia i laau, faapea ma le tele o maa faamanatu.
O le maimoaina o le falemataʻaga ma le vaaia o le faatusa o Tiana i Efeso, e vave lava ona tomānatu ai se tasi i le tumau sa iai uluaʻi Kerisiano i Efeso. Sa manaʻomia ona latou ola i se aai e faatumulia i faiga faaagaga ma le faatauasoina i faiga faalotu manatu faapito na iai. Sa fesagaʻi le feʻau o le malo ma teteega mai tagata tapuaʻi o Tiana. (Galuega 19:19; Efeso 6:12; Faaaliga 2:1-3) I lenā vaipanoa sa leai se agalelei na faaalia ai, ae na mauaa ai lava le tapuaʻiga moni. O le a manumalo foʻi le tapuaʻiga i le Atua moni pe a oo mai le iʻuga o tapuaʻiga sesē i o tatou aso, e pei lava ona tupu i le tapuaʻiga iā Tiana i aso anamua.—Faaaliga 18:4-8
[Faafanua/Ata i le itulau 26]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
MAKETONIA
Sami Uliuli
ASIA ITIITI
Efeso
Sami Metitirani
AIKUPITO
[Ata i le itulau 27]
Toēga o le malumalu o Tiana
[Ata i le itulau 28, 29]
1. Faletusi o Celsus
2. Se vaaiga latalata o Arete
3. Le Auala o Marble Road, lea e ui atu ai i le falematamata tele