Bai na kontenido

Bai na kontenido

No Duna Diabel Oportunidat

No Duna Diabel Oportunidat

No Duna Diabel Oportunidat

“No duna Diabel niun chèns!”—EFESIONAN 4:27, BPK.

1. Dikon hopi hende a kuestioná e eksistensia di Diabel?

PA SIGLONAN, hopi hende a imaginá nan mes ku Diabel ta un kriatura ku kachu, ku pata manera di kabritu, bistí na kòrá i ku e ta usa un fòrki grandi pa tira malbadonan den kandela di fièrnu. Beibel no ta siña esei. Sin embargo, tal ideanan robes sin duda a pone miónes di hende kuestioná e eksistensia di Diabel òf a pone nan pensa ku e palabra ta referí solamente na un konsepto di maldat.

2. Menshoná algun kos ku Beibel ta bisa tokante Diabel.

2 Beibel ta duna prueba di testigu okular i testimonio bon kla ku Diabel ta eksistí. Hesukristu a mir’é den e region selestial i a papia kuné riba tera. (Jòb 1:6; Mateo 4:4-11) Ounke e Skritura no ta revelá e nòmber original di e kriatura spiritual aki, e ta yam’é Diabel (ku ta nifiká “Kalumniadó”) pasobra el a kalumniá Dios. Tambe e ta ser yamá Satanas (ku ta nifiká “Resistidó”), komo ku e ta resistí Yehova. Beibel ta referí na Satanas e Diabel komo “e kolebra di antigwedat,” aparentemente pasobra el a usa un kolebra pa gaña Eva. (Revelashon 12:9; 1 Timoteo 2:14) E ta konosí tambe komo “e malbado.”—Mateo 6:13. *

3. Ki pregunta nos lo bai konsiderá?

3 Siendo ku Satanas ta e enemigu prinsipal di e úniko Dios berdadero, nos komo sirbidó di Yehova no kier parse Satanas den nada. Pues anto nos mester hasi kaso di e konseho aki di apòstel Pablo: “No duna Diabel niun chèns!” (Efesionan 4:27, BPK) Pero kiko spesífikamente ta algun karakterístika di Satanas ku nos no mester imitá?

No Imitá e Gran Kalumniadó

4. Kon “e malbado” a kalumniá Dios?

4 “E malbado” ta meresé di ser yamá Diabel, pasobra e ta un kalumniadó. Kalumnia ta un deklarashon falsu, malisioso i difamatorio tokante un persona. Dios a ordená Adam: “Di e palu di konosementu di bon i malu lo bo no kome, pasobra e dia ku bo kome di dje, lo bo muri sigur.” (Génesis 2:17) Eva a keda informá di esaki, pero Diabel a bis’é mediante un kolebra: “Siguramente boso lo no muri! Pasobra Dios sa ku e dia ku boso kome di dje, boso wowo lo habri i boso lo ta manera Dios, konosiendo bon i malu.” (Génesis 3:4, 5) Esei tabata ke se yama un kalumnia malisioso kontra Yehova Dios!

5. Dikon Diótrefes a meresé di ser kastigá pa kalumnia?

5 E israelitanan a haña e mandamentu: “No kana kalumniá meimei di bo pueblo.” (Levítiko 19:16) Apòstel Juan a deklará tokante un kalumniadó ku tabatin den su tempu: “Mi a skirbi algu na e iglesia; ma Diótrefes, kende ta gusta di ta e promé den nan, no ta aseptá loke nos bisa. Pa e motibu aki, si mi bin, lo mi hala atenshon riba su echonan ku e ta hasi, akusando nos inhustamente ku palabranan malisioso.” (3 Juan 9, 10) Diótrefes a kalumniá Juan i a meresé di ser kastigá pa esei. Ta kua kristian leal lo ke ta manera Diótrefes i imitá Satanas, e gran kalumniadó?

6, 7. Dikon nos ke evitá di kalumniá kualke persona?

6 Hopi biaha hende ta lansa deklarashonnan kalumnioso i akusashonnan falsu kontra sirbidónan di Yehova. “E saserdotenan prinsipal i eskribanan tabata pará einan i tabata akusá [Hesus] fuertemente.” (Lukas 23:10) Pablo a ser akusá falsamente dor di Sumo Saserdote Ananias i otronan. (Echonan 24:1-8) I Beibel ta papia di Satanas komo “e akusadó di nos rumannan, ku ta akusá nan di dia i anochi dilanti di nos Dios.” (Revelashon 12:10) E rumannan ei ku ta ser akusá falsamente ta e kristiannan ungí ku tin riba tera awe den e último dianan.

7 Ningun kristian lo ke kalumniá un hende ni hasi akusashonnan falsu. Sin embargo, esei lo por sosodé si nos duna testimonio kontra un persona sin ku nos tin tur informashon. Bou di e Lei di Moisés, duna testimonio falsu deliberadamente, lo por a resultá den morto di esun ku hasi esei. (Eksodo 20:16; Deuteronomio 19:15-19) Ademas, entre e kosnan ku Yehova ta odia nos ta haña “un testigu falsu ku ta papia mentira.” (Proverbionan 6:16-19) P’esei definitivamente nos ke evitá di imitá Satanas, esun prinsipal den lanta kalumnia i akusashonnan falsu.

Keda Leu for di e Manera di Aktua di e Promé Matadó

8. Den ki manera Diabel tabata “un matadó for di prinsipio”?

8 Diabel ta un matadó. Hesus a bisa: “E tabata un matadó for di prinsipio.” (Juan 8:44) Satanas su promé akshon di kita Adam ku Eva for di Dios, a hasié un matadó. El a trese morto riba e promé pareha i riba nan desendientenan. (Romanonan 5:12) Tuma nota ku e akshon aki por ser atribuí solamente na un persona, no na simplemente un konsepto di maldat.

9. Manera 1 Juan 3:15 a indiká, kon nos por bira un matadó?

9 Un di e Dies Mandamentunan duná na Israel ta bisa: “No mata.” (Deuteronomio 5:17) Papiando ku hende kristian, apòstel Pedro a skirbi: “No laga ningun di boso sufri komo matadó.” (1 Pedro 4:15) Pues komo sirbidónan di Yehova nos lo no kometé asesinato. Sin embargo, nos lo por karga kulpa dilanti di Dios si nos ta odia un ruman kristian i ta deseá p’e muri. Apòstel Juan a skirbi: “Ken ku odia su ruman ta un matadó [òf, “asesino,” BPK]; i boso sa ku ningun matadó no tin bida eterno ta permanesé den dje.” (1 Juan 3:15) E israelitanan a haña e mandamentu: “No odia bo ruman den bo kurason.” (Levítiko 19:17) Laga nos ta lihé pa resolvé kualke problema ku surgi entre nos i un kompañero kristian, ya asina e matadó Satanas no ta destruí nos union kristian.—Lukas 17:3, 4.

Para Firme Kontra e Gañadó di Marka Mayor

10, 11. Kiko nos tin ku hasi pa nos por para firme kontra e gañadó di marka mayor, Satanas?

10 Diabel ta un gañadó. Hesus a bisa: “Ki ora ku e papia un mentira, e ta papia for di su mes naturalesa, pasobra e ta un gañadó i e tata di mentira.” (Juan 8:44) Satanas a gaña Eva, pero Hesus a bin na mundu pa duna testimonio di e bèrdat. (Juan 18:37) Si nos ke para firme kontra Diabel komo siguidónan di Kristu, nos no por usa mentira i engaño. Nos mester “papia bèrdat.” (Zakarias 8:16; Efesionan 4:25) Yehova e “Dios di bèrdat” ta bendishoná solamente su Testigunan ku ta papia bèrdat. E malbadonan no tin derecho di represent’é.—Salmo 31:5, BPK; 50:16; Isaias 43:10.

11 Si nos ta apresiá e echo ku nos ta liber di mentiranan satániko debí na nos konosementu di bèrdat bíbliko, nos lo tene duru na kristianismo, ku ta “e kaminda di bèrdat.” (2 Pedro 2:2; Juan 8:32) E siñansanan kristian den nan totalidat ta forma “e bèrdat di e evangelio.” (Galationan 2:5, 14) Nos salbashon ta dependé di si nos “ta kanando den bèrdat,” dor di pega na e bèrdat i para firme kontra “e tata di mentira.”—3 Juan 3, 4, 8.

Resistí e Apóstata Prinsipal

12, 13. Kon nos mester trata apóstatanan?

12 E kriatura spiritual ku a bira Diabel tabata un tempu den e bèrdat. Pero manera Hesus a bisa, e ‘no a para den e bèrdat, pasobra no tin bèrdat den dje.’ (Juan 8:44) Implakablemente e apóstata prinsipal aki a sigui e rumbo di resistí e “Dios di bèrdat.” Algun kristian di promé siglo a kai den “e trampa di Diabel.” Aparentemente nan a bira su víktima dor ku nan a ser engañá i a desviá for di e bèrdat. P’esei Pablo a urgi su kolaboradó Timoteo pa korigí nan ku suavedat di manera ku nan lo por a rekuperá spiritualmente i libra nan mes for di e trampa di Satanas. (2 Timoteo 2:23-26) Klaru ku ta muchu mas mihó pa pega firmemente na e bèrdat i nunka ser engañá dor di puntonan di bista apóstata.

13 E promé pareha a bira apóstata pasobra nan a skucha Diabel i no a rechasá su mentiranan. Pues, akaso nos tin ku skucha apóstatanan, lesa nan literatura òf wak nan website riba Internet? Si nos ta stima Dios i e bèrdat, nos lo no hasi esei. Nos no mester permití apóstatanan den nos kas i ni sikiera kumindá nan, pasobra tal akshon lo laga nos ‘partisipá den nan obranan malu.’ (2 Juan 9-12) Laga nos no kai nunka pa Diabel su trampanan dor di bandoná e “kaminda di bèrdat” kristian pa sigui tras di maestronan falsu ku ta trata na ‘infiltrá siñansanan ku ta destruí bida di hende’ i ta purba ‘chika nos usando argumentonan falsu.’—2 Pedro 2:1-3, BPK.

14, 15. Ki spièrtamentu Pablo a duna ansianonan di Efeso i su kolaboradó Timoteo?

14 Pablo a bisa ansianonan kristian di Efeso: “Perkurá pa boso mes i pa henter e tou, meimei di kual spiritu santu a pone boso komo wardadó, pa pastoriá e iglesia di Dios . . . Mi sa ku despues ku mi bai, lobo brabu lo drenta meimei di boso, ku lo no tin miserikòrdia di e tou; i for di meimei di boso mes lo lanta hòmbernan ku ta papia kosnan pèrvèrso, pa desviá e disipelnan i hasi nan bai nan tras.” (Echonan 20:28-30) Ku tempu, e apóstatanan ei a lanta i a “papia kosnan pèrvèrso.”

15 Rònt di aña 65 di nos era, e apòstel a urgi Timoteo pa manehá “e palabra di bèrdat na un manera korekto.” Anto Pablo a sigui bisa: “Ma evitá papiamentu mundano i bano, pasobra esaki lo hiba na mas impiedat, i nan palabranan lo plama manera gangrena. Entre nan Himeneo i Fileto, hòmbernan ku a desviá for di e bèrdat, bisando ku resurekshon a tuma lugá kaba, i asina nan ta trastorná fe di algun hende.” Apostasia a kuminsá! Pero Pablo a agregá: “Sin embargo, e fundeshi firme di Dios ta para.”—2 Timoteo 2:15-19.

16. Dikon nos a keda leal na Dios i na su Palabra apesar di e trikinan di e apóstata prinsipal?

16 Hopi biaha Satanas ta usa e apóstatanan den un intento pa korumpí adorashon berdadero, pero sin éksito. Rònt di aña 1868, Charles Taze Russell a kuminsá un eksaminashon kuidadoso di e doktrinanan ku kristiandat tabatin i ku hende a aseptá pa hopi tempu, i el a deskubrí mal interpretashonnan di e Skritura. Russell i algun otro buskadó di e bèrdat a forma un grupo di estudio di Beibel na Pittsburgh (Pennsylvania, Merka). Durante e kasi 140 añanan ku a pasa for di e tempu ei, e sirbidónan di Yehova a krese den konosementu i amor pa Dios i pa su Palabra. E vigilansia spiritual di e esklabo fiel i prudente a yuda e kristiannan berdadero aki keda leal na Yehova i na su Palabra, apesar di e trikinan di e apóstata prinsipal.—Mateo 24:45.

Nunka Laga e Gobernadó di e Mundu Tin Poder Riba Bo

17-19. Kua ta e mundu ku ta bou di kontròl di Diabel, i dikon nos no mester stim’é?

17 Un otro manera ku Satanas ta purba kue nos den trampa ta dor di tenta nos pa stima e mundu aki, esta, e sosiedat humano inhustu alehá for di Dios. Hesus a yama Diabel e “gobernadó di e mundu” i a bisa: “E no tin poder riba mi.” (Juan 14:30, BPK) Ohalá ku nunka Satanas haña poder riba nos! Klaru ku nos ta realisá ku “henter mundu ta bou di kontròl di e malbado [ei].” (1 Juan 5:19) Ta p’esei Diabel por a ofresé Hesus “tur e reinonan di mundu” a kambio di un akto di adorashon. Pero e Yu di Dios a rechasá e akto di apostasia ei redondamente. (Mateo 4:8-10) E mundu ku Satanas ta goberná ta odia e siguidónan di Kristu. (Juan 15:18-21) P’esei no ta straño ku apòstel Juan a spièrta nos pa no stima mundu!

18 Juan a skirbi: “No stima mundu, ni e kosnan ku tin den mundu. Si un hende ta stima mundu, e amor di e Tata no ta den dje. Pasobra tur loke ku tin den mundu, e deseo di karni i e deseo di wowo i e orguyo di bida, no ta bin di e Tata, sino di e mundu. I e mundu ta pasa bai i su deseonan tambe, ma esun ku hasi e boluntat di Dios ta permanesé pa semper.” (1 Juan 2:15-17) Nos no mester stima mundu, pasobra su estilo di bida ta loke e karni pekaminoso ta gusta pero e ta kompletamente kontrali na e normanan di Yehova Dios.

19 Pero kiko si den nos kurason nos tin amor pa mundu? E ora ei laga nos pidi Dios su yudansa pa medio di orashon pa vense e amor aki i e deseonan karnal konektá kuné. (Galationan 5:16-21) Un kos ku sigur lo pone nos hasi esfuerso pa mantené nos mes “liber di mancha di mundu” ta si nos kòrda ku “forsanan spiritual di maldat” ta e ‘gobernantenan mundial’ invisibel di e sosiedat humano inhustu aki.—Santiago 1:27; Efesionan 6:11, 12; 2 Korintionan 4:4.

20. Dikon por ser bisá ku nos ‘no ta parti di mundu’?

20 Hesus a bisa relashoná ku su disipelnan: ‘Nan no ta parti di mundu, meskos ku ami no ta parti di mundu.’ (Juan 17:16) Kristiannan ungí i nan kompañeronan dediká ta hasi esfuerso pa keda limpi den sentido moral i spiritual, separá for di e mundu aki. (Juan 15:19; 17:14; Santiago 4:4) E mundu inhustu aki ta odia nos pasobra nos ta keda separá for di dje i nos ta ‘predikadónan di hustisia.’ (2 Pedro 2:5) Ta bèrdat ku nos ta biba meimei di e sosiedat humano ku ta konsistí di fornikadó, adúltero, estafadó, adoradó di diosnan falsu, ladron, gañadó i buraché. (1 Korintionan 5:9-11; 6:9-11; Revelashon 21:8) Pero nos no ta apsorbá “e spiritu di mundu,” pasobra nos no ta ser motivá pa e forsa pekaminoso aki.—1 Korintionan 2:12.

No Duna Diabel Oportunidat

21, 22. Kon bo por apliká e konseho di Pablo ku ta pará skirbí na Efesionan 4:26 i 27?

21 En bes di ser motivá pa “e spiritu di mundu,” nos ta ser guiá pa e spiritu di Dios, i e spiritu ei ta produsí den nos kualidatnan manera amor i dominio propio. (Galationan 5:22, 23) E kualidatnan aki ta yuda nos resistí Diabel su atakenan kontra nos fe. E ke pa nos ‘konsumí i hasi maldat,’ pero e spiritu di Dios ta yuda nos “stòp di rabia i laga furia para.” (Salmo 37:8) Ta bèrdat ku tin biaha nos tin un motibu aseptabel pa rabia, pero Pablo ta konsehá nos: “Rabia, ma no hasi piká; no laga solo baha riba boso rabia, i no duna Diabel oportunidat.”—Efesionan 4:26, 27.

22 Nos rabia por resultá den piká si nos keda rabiá. Si nos keda den e estado mental ei nos lo duna Diabel chèns pa fomentá desakuerdo den e kongregashon òf instigá nos pa partisipá den aktonan di maldat. Pues, nos mester resolvé desakuerdonan ku otro rápidamente i den un manera ku ta aseptabel pa Dios. (Levítiko 19:17, 18; Mateo 5:23, 24; 18:15, 16) P’esei, nos mester laga Dios su spiritu guia nos, ehersiendo dominio propio i nunka laga ni sikiera rabia hustifiká para bira amargura, malisia i odio.

23. Ki preguntanan nos lo konsiderá den e siguiente artíkulo?

23 Nos a trata sierto karakterístikanan di Diabel ku nos no mester imitá. Pero algun lektor kisas ta puntra nan mes: Nos mester tin miedu di Satanas? Dikon e ta fomentá persekushon di e kristiannan? I kon nos por evitá ku Diabel ta tuma bentaha riba nos?

[Nota]

^ par. 2 Wak e seri di artíkulo di e portada “Diabel Ta Eksistí di Bèrdat?” den E Toren di Vigilansia di 15 di novèmber 2005.

Kiko Ta Bo Kontesta?

• Dikon nunka nos no mester kalumniá un persona?

• Di akuerdo ku 1 Juan 3:15, kon nos por evitá di ta un matadó?

• Kon nos mester mira apóstatanan, i dikon?

• Dikon nos no mester stima mundu?

[Preguntanan di Estudio]

[Plachi na página 23]

Nunka nos lo duna Diabel oportunidat pa destruí nos union kristian

[Plachi na página 24]

Pakiko Juan a urgi nos pa no stima mundu?