Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Te Rapakau Anga Anake Ra!

Te Rapakau Anga Anake Ra!

Te Rapakau Anga Anake Ra!

TE NOO ra tetai tangata ko Lazaro te ingoa e tona nga tuaine, ko Mareta e Maria, i Betania, e taoni mei etai toru kiro mita i vao mai ia Ierusalema. I tetai ra i te aere ke atu anga to ratou oa ko Iesu, kua rokoia a Lazaro e te maki. Kua manamanata tikai tona nga tuaine no runga iaia. Kua tuku atu raua i tetai karere kia Iesu. I etai tuatau i muri ake te akarongo anga a Iesu i te nuti, kua aere atu a Iesu i te akara ia Lazaro. I tona aere atu anga, kua akakite atu a Iesu ki tana au pipi e te aere ra aia i te akaara mai ia Lazaro. I te akamata anga kua akamanako tarevake ua te au pipi iaia, inara kua akataka atu a Iesu i te tumu, i te na ko anga e: “Kua mate takiri a Lazaro.”​—Ioane 11:1-14.

Te tae atu anga a Iesu ki te menema o Lazaro, kua oronga aia i te ikuikuanga na mua kia akaateaia te toka te arai ra i te ngutupa o te menema. I muri ake i te pure maata anga, kua akaue atu aia: “E Lazaro, ka aere mai ki vao!” E kua aere mai a Lazaro ki vao. Kua akatuakaouia mai te tangata tei mate ana e a ra.​—Ioane 11:38-44.

Te akaari maira te papaanga te piri maira a Lazaro e ko te tuakaouanga te rapakau anga papu no te mate. Inara kua tupu tikai ainei te temeio no te akaora akaou mai anga ia Lazaro ra? Te akakite maira te Pipiria i te reira e e tika. E tatau i te papaanga ia Ioane 11:1-44, e ka kite koe i te tu taka taka ua o te au akataka anga. Te patoi ra ainei koe e kua tupu ana te reira? Te manako anga i te reira penei ka oronga mai kia koe ra te tumu anga kia ekoko i te tu tikaanga o te au temeio katoatoa tei tataia i roto i te Pipiria, kapiti anga mai te tuakaouanga o Iesu Karaiti ra. E “kare oki te Mesia i akatuia ra,” i karanga ai te Pipiria, ‘e mea puapinga kore toou akarongo.’ (1 Korinetia 15:17) E apiianga Tuatua Tapu puapinga maata te tuakaouanga. (Ebera 6:1, 2) Eaa ra, i reira, te aite anga o te tuatua “tuakaouanga”?

Eaa te Aite Anga e “Tuakaouanga”?

I roto i te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano, te taiku maira i te tuatua “tuakaouanga” e tere atu i te 40 taime. Kua uriia te reira mei roto mai i tetai tuatua Ereni te aite anga tikai “e tuanga akaou ki runga.” Te tuatua aiteite i roto i te tuatua Epera ra “e akaora i tei mate.” I muri ake te mate anga tetai tangata, eaa te ka akatuia mai? Kare e ko te kopapa, kua pe te reira e te oki atura ki te one pueu. Ko te ka akatuakaouia mai kare ko taua kopapa rai mari ra ko taua tangata tei mate. No reira, te o maira ki te tuakaouanga te akaou anga i te tu oraanga o te tangata tataki tai​—tona tu ei tangata, tona uaorai tuatua enua, e te au tu akataka anga ravarai iaia ra.

Te Atua ko Iehova, tei apa kore te manako, kare e manamanata ana i te akamaara anga i te au tu oraanga o te aronga tei mate. (Isaia 40:26) I te mea e koia Tei Akamata i te ora, ka rauka puareinga ua ia Iehova i te akaora mai i taua tangata i roto i tetai kopapa akaouia. (Salamo 36:9) Tei runga ravao, te akakite maira te Pipiria e e “tangi rai” to te Atua ko Iehova​—tei inangaro akatenga e tei anoano​—i te akatuakaou mai i tei mate ra. (Iobu 14:14, 15) Inara mei teaa ra to tatou rekareka e kare ua e ka akatuakaou mai a Iehova i te tangata ra kareka ra te inangaro katoa ra aia i te rave i te reira!

Ka rave katoa a Iesu Karaiti i te tuanga maata i te akatuakaou mai anga i tei mate ra. Kua tere atu i tetai manga mataiti i muri ake i te akamata anga i tana angaanga orometua, kua karanga a Iesu e: “Mei te Metua oki e akaora, e e akatu mai i tei mate ra ki runga: e akaora katoa oki te Tamaiti i tana e anoano ra.” (Ioane 5:21) Kare ainei te tupuanga o Lazaro e akaari maira e tei ia Iesu Karaiti ra te mana pera katoa te anoano i te akatu mai i tei mate ra?

Akapeea ra no runga i te manako e te ora ua ra tetai apinga i roto ia tatou i muri ake i te mate? Te apiianga no te tuakaouanga e te manako no te meta mate kore o te tangata ra, me kore te vaerua, ko te tikaanga, e tuke tikai. Me te ora ua ra tetai apinga i roto ia tatou i te matenga ra, eaa i reira ka anoanoia ai te tuakaouanga? Kare te tuaine o Lazaro ko Mareta i irinaki ana e te mate anga tona tungane ra, te ora ua ra aia i roto i tetai ngai vaerua. E akarongo tona i roto i te tuakaouanga. Te akapapu anga a Iesu kiaia e: “Ka tu akaou mai ïa to tungane,” kua karanga atura a Mareta: “Kua kite au e, ka tu akaou maira aia i te tuakaouanga i te rā openga ra.” (Ioane 11:23, 24) E te akaora akaouia mai anga ra, kare a Lazaro i akakite mai ana i tetai au tupuanga no te oraanga i muri ake i te mate. Kua mate aia. “Kare ra a te aronga i mate ra e tuatua i kitea,” i akakite ei te Pipiria. “Kare oki e angaanga, kare e kimianga, kare oki e kite, kare oki e pakari, i roto i te vaarua [tanumanga no te tangata] taau e aere na.”​—Koheleta 9:5, 10.

Ei reira, e tau ei ki te Pipiria, te rapakau anga anake ra no te mate koia oki ko te tuakaouanga. Inara pouroa te au tangata tei mate, koai ma te ka akatuakaouia mai, e kiea ra?

Koai Ma te ka Akatuakaouia Mai?

“Te vaitata mai nei oki te ora, e akarongo ei te aronga katoa i roto i te [“au menema akamaara anga,” NW] i [to Iesu] reo,” i karanga ai a Iesu. (Ioane 5:28, 29) E tau ei ki teia taputou, ko te aronga i roto i te au menema akamaara anga​—te aronga tei roto i to Iehova manako​—te ka akatuakaouia mai. Te uianga, i reira, e, O te aronga katoatoa tei mate ra, koai ma tikai i roto i to te Atua manako ra te tatari ra i tetai tuakaouanga?

Kua akapapa mai te puka Pipiria o Ebera pene 11 i te ingoa o te au tangata e te au vaine tei tavini akarongo mou i te Atua. Ko ratou e pera katoa te au tavini tiratiratu o te Atua tei mate i nga mataiti ua akenei te aronga i rotopu i te aronga ka akatuakaouia mai. Akapeea ra te au tangata kare i rave ana i te au turanga tuatua tika a te Atua, penei ua ake no te kore oki e kite? Tei roto katoa ainei ratou i to te Atua ra manako? Ae, e manganui, no te mea te taputou maira te Pipiria e: “E e tuakaouanga to tei mate, te aronga tuatua-tika e te aronga tuatua-tika kore.”​—Angaanga 24:15.

Inara, te vai ra tetai au tangata tei ora ana kare e akatuakaouia mai. “Me e ravenga akakoro mou tikai ta tatou i te ara i muri ake i te rauka anga ia tatou te kite tika tikai i te tuatua mou ra,” i akakite ei te Pipiria, “kare i reira e tarangaara toe, kareka te vaira tetai manakonako anga matakuia no te akavaanga.” (Ebera 10:26, 27NW) Kua rave etai i te au ara kare oki e akakore anga ara. Kare ratou i roto ia Ate (te vaarua tanumanga o te tangata) inara tei roto ia Keena, e ngai te akatutuia maira no te akapouanga ope kore. (Mataio 23:33) Inara, kia matakite ra, e auraka tatou e akamanako ua e me ka akatuakaouia mai tetai tangata me kare ra. Na te Atua teia akavaanga. Kua kite aia e koai ma tei roto ia Ate e koai ma tei roto ia Keena. Ko tatou nei ra, e meitaki ake kia akono tatou i to tatou oraanga kia tau ki to te Atua anoano.

Tuakaouanga ki te Ora i te Rangi​—Noai Ma?

Te tuakaouanga umere roa atu koia oki to Iesu Karaiti. Kua ‘tamate ravaia aia i te kopapa, kua akaoraia ra i te vaerua.’ (1 Petero 3:18) Kare tetai tangata i kite ana i taua tuakaouanga i mua ana. Kua karanga a Iesu e: “Kare rava e tangata i tae ki runga i te rangi, mari ra ko tei aere mai ki raro mei runga mai i te rangi ra, ko te Tamaiti a te tangata i runga i te rangi ra.” (Ioane 3:13) E tika, ko te Tamaiti a te tangata tei akatu muaia mai ei peretana vaerua. (Angaanga 26:23) E te vai ra tetai aronga ke. Te karanga ra te au Tuatua Tapu e: “E akonoia ra te tangata ravarai i tona uaorai pupu; ko te Mesia te momua; e i muri ake, ko to te Mesia ïa, [“i tona tuatau parutia,” NW] ra.”​—1 Korinetia 15:23.

E pupu meangiti no te au tangata​—“ko te aronga tei ia Karaiti ra”​—te ka akatuakaouia mai ki te ora i te rangi no tetai akakoroanga takake. (Roma 6:5NW) Ka tutara ratou ma Karaiti “ei au ariki i rungao i te enua nei.” (Apokalupo 5:9, 10NW) Tei runga ravao, ka tavini ratou ei kau taunga i tera tu e e tuanga ta ratou i te akaatea anga i te au kino o te ara tei akatuangaia mai ki te au tangata mei te tangata mua ra, ko Adamu. (Roma 5:12) Te numero o te aronga te ka tutara ma Karaiti ei au ariki e ei kau taunga ra e 144,000. (Apokalupo 14:1, 3) Eaa te tu o te kopapa te ka orongaia kia ratou me akatuakaouia mai ratou? “Ei kopapa vaerua,” i karanga ai te Pipiria. Te akatupu ra teia kia rauka ia ratou te noo ki te rangi.​—1 Korinetia 15:35, 38, 42-45.

Aea e raveia ai te tuakaouanga i te rangi? “I to [Karaiti] tuatau parutia,” i pau mai ei a 1 Korinetia 15:23. (NW) Te akaari maira te au tupuanga o te ao mei te 1914 e kua akamata to Karaiti parutia e “te openga o te akatereanga o te au mea nei” i taua mataiti. (Mataio 24:3-7NW) E tikai, no reira te vai ra te tumu anga taopenga e kua akamata takere te tuakaouanga o te au Kerititiano akarongo mou i te rangi ra, inara, ma te kitea koreia e te tangata. Ko te aite anga i reira e kua akatu takereia mai te au apotetoro e te au Kerititiano mua ki te ora i te rangi. Akapeea ra te au Kerititiano te ora ra i teianei e e manakonakoanga papu to ratou, tei orongaia mai e te Atua no te tutara anga ma Karaiti i te rangi ra? Ka akatuia mai ratou “mei te kamo anga mata nei,” me kore i muri ua ake i to ratou mate anga. (1 Korinetia 15:52) I te mea e no mua ake te tuakaouanga o teia pupu meangiti e 144,000 i te numero maata roa ake te ka akatuakaouia mai ki te ora i te enua nei, kua tapaia te reira e “te tuakaouanga [“momua,” NW]” e “te tuakaouanga mua.”​—Philipi 3:11; Apokalupo 20:6.

Koai Ma te ka Akatuakaouia ki te Ora i Runga i te Enua?

E tau ei ki te au Tuatua Tapu, te maata anga o te aronga tei mate ka akatuakaouia mai ki te ora i runga i te enua nei. (Salamo 37:29; Mataio 6:10) Te akataka anga i tana orama mekameka tikai no te aronga te ka akatuakaouia mai, kua tata te apotetoro ko Ioane e: “E kua tuku maira te tai i te aronga i mate i roto iaia ra; e kua tuku maira te vaarua e ko ade i te aronga i mate i roto ia raua ra: e akavaia iora ratou ravarai i ta ratou au angaanga. E uriia atura te mate e ko ade ki roto i te roto ai. Ko te rua teia o te mate.” (Apokalupo 20:11-14) Te aronga i roto ia Ate, me kore ia Teoro​—te vaarua tanumanga o te tangata—​tei roto i to te Atua ra manako. Ka tataraia mai ratou katoatoa mei te mouranga o te mate. (Salamo 16:10; Angaanga 2:31) E ka akavaia te tangata tataki tai kia tau ki te au angaanga tana i rave i muri ake i tona akatuakaouia mai anga. Eaa te ka tupu i reira ki te mate e kia Ate? Ka uriia te reira ki roto “i te roto ai.” Te aite anga o teia e ko te mate tei akatuangaia mai e Adamu ra kare te au tangata ravarai e mate akaou.

E akamanako ua ana i te manakonako anga mataora ta te taputou no te tuakaouanga e akatuera maira ki te aronga tei takake to ratou aronga akaperepere i roto i te mate! Te akatuakaou anga mai a Iesu i te tamaiti okotai a te vaine takaua o Naina ra, mei teaa ra tona rekareka i te kite anga i te reira! (Luka 7:11-17) E no runga i te nga metua o te tamaine e 12 ona mataiti ta Iesu i akaora mai, te karanga ra te Pipiria e: “Va maata ua iora ratou.” (Mareko 5:21-24, 35-42; Luka 8:40-42, 49-56) I roto i to te Atua ao ou tei taputouia mai, e rekareka anga tikaiia i te turou mai i te aronga akaperepereia.

Eaa te ka tupu mai te kite anga i te tikaanga no runga i te tuakaouanga ki runga ia tatou i teianei? “E maata te au tangata te mataku ra i te mate e te tauta ra i te kopae i te manako atu no runga i te reira,” i karanga ai The World Book Encyclopedia. No teaa ra? No te mea ki te maata anga o te au tangata, e mea muna te mate​—e apinga kitea koreia kia matakuia. Te kite anga i te tika no runga i te turanga o te mate e te manakonakoanga no te tuakaouanga ka rauka i te oronga mai i te mataku kore kia tatou me aro atu tatou i “taua enemi openga ra, ko te mate.” (1 Korinetia 15:26) Te akariro katoa ra teia kite kia akakoromaki i te mamae ta tatou e kite ra me takake tetai oa piri vaitata me kore tetai kopu tangata i roto i te mate.

Aea ra te tuakaouanga o te enua nei e akamataia ai? Kua ki te enua o teia tuatau i te kino, te makitakita, te akamaringi toto, e te taero anga. Me akatuakaouia mai tei mate ra i runga i taua enua, papu tikai e ka poto ua te tuatau mataora. Inara, kua taputou mai Tei Anga ra e kare e roa atu ka takore aia i teia ao nei tei raro ake i ta Satani akatere anga. (Maseli 2:21, 22; Daniela 2:44; 1 Ioane 5:19) Te vaitata nei to te Atua akakoroanga no te enua i te akatupuia. Ei reira, i roto i te ao ou ponuiaau na te Atua i maani maira, te au pirioni ua atu te moe nei i roto i te mate te ka akatuakaouia mai.

[Tutu i te kapi 7]

Te maata anga o te aronga i mate ka akatuakaouia mai ki te ora i runga i te enua nei