Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Hiob Wolo lɛ Mli Saji Otii

Hiob Wolo lɛ Mli Saji Otii

Yehowa Wiemɔ lɛ Hiɛ Kã

Hiob Wolo lɛ Mli Saji Otii

BLEMATSƐ Hiob hi shi yɛ Uz, ní no mli lɛ eyɔɔ Arabia Ŋshɔkpɔ lɛ nɔ lɛ. No mli lɛ, Israelbii babaoo yɛ Mizraim. Eyɛ mli akɛ Hiob jeee Israelnyo moŋ, shi eji mɔ ko ni já Yehowa Nyɔŋmɔ. Beni Biblia lɛ wieɔ ehe lɛ, ekɛɛ akɛ: “Mɔ ko mɔ ko bɛ ní tamɔ lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ, eji nuu ní kpa ko bɛ ehe ni eja, esheɔ Nyɔŋmɔ gbeyei, ni esɔleɔ ehe yɛ efɔŋ he.” (Hiob 1:8) Nuu nɛɛ hi shi yɛ Yehowa tsuji enyɔ komɛi ni nifeemɔ sa kadimɔ waa lɛ abeaŋ—amɛji Yakob bi Yosef kɛ gbalɔ Mose.

Asusuɔ akɛ Mose ni ŋma Hiob wolo lɛ, ni ekolɛ beni eyaye afii 40 yɛ Midian ní kɛ Uz maŋ lɛ jɛkɛɛɛ lɛ ni enu Hiob he sane. Akɛni beni eshwɛ fioo ni afii 40 ni Israelbii lɛ kɛfã gbɛ yɛ ŋa lɛ nɔ lɛ baaba naagbee lɛ, amɛyatsɔ Uz maŋ lɛ masɛi hewɔ lɛ, Mose baanyɛ anu bɔ ni Hiob naagbee yaba lɛ eha. * Gbɛ ni atsɔ nɔ aŋmala nibii ni Hiob kɛkpe yɛ shihilɛ mli lɛ he saji ashwie shi lɛ kanemɔ ŋɔɔ waa, ni no hewɔ lɛ mɛi wieɔ he akɛ enɔ bɛ. Kɛlɛ, ejeee wolo ko ni kanemɔ ŋɔɔ kɛkɛ, shi moŋ ehaa sanebimɔi tamɔ: Mɛni hewɔ mɛi kpakpai naa nɔ̃? Mɛni hewɔ Yehowa eŋmɛ efɔŋfeemɔ gbɛ? Ani adesai ni yeee emuu baanyɛ aye Nyɔŋmɔ anɔkwa kɛyashi naagbee? lɛ ahetoo. Akɛni Hiob wolo lɛ fata Nyɔŋmɔ Wiemɔ ni jɛ mumɔŋ lɛ he hewɔ lɛ, saji ni yɔɔ mli lɛ hiɛ kã ni eyɛ hewalɛ kɛbashi ŋmɛnɛ.—Hebribii 4:12.

“HA GBI NI AFƆ́ MI YƐ NƆ LƐ ALAAJE”

(Hiob 1:1–3:26)

Be ko lɛ, Satan tswa Nyɔŋmɔ mpoa yɛ anɔkwa ni Hiob yeɔ lɛ he. Enɛ ha Yehowa ŋmɛ Satan gbɛ ni ekɛ amanehului srɔtoi ba Hiob nɔ. Shi Hiob ‘kwaaa Nyɔŋmɔ.’—Hiob 2:9.

Hiob nanemɛi etɛ lɛ tee eŋɔɔ koni “amɛyaye lɛ ŋkɔmɔ.” (Hiob 2:11) Beni amɛyana lɛ lɛ, amɛteŋ mɔ ko etswaaa esɛŋ kɛyashi Hiob jaje akɛ: “Ha gbi ni afɔ́ mi yɛ nɔ lɛ alaaje.” (Hiob 3:3) Eshwe ni kulɛ efata “abifabii ni enaaa la” ni ji mɛi ni beni abaafɔ́ amɛ lɛ, amɛgboi lɛ ahe.—Hiob 3:11, 16.

Ŋmalɛ Naa Sanebimɔi ni Aha Hetoo:

1:4—Ani Hiob bii lɛ ye amɛfɔmɔ gbii? Dabi, amɛfeee nakai. Esoro wiemɔ ni atsɔɔ shishi akɛ “gbi” lɛ yɛ wiemɔ diɛŋtsɛ ni atsɔɔ shishi akɛ “fɔmɔgbi” lɛ he, ni esoro eko fɛɛ eko hu kɛ eshishinumɔ. (1 Mose 40:20) Wiemɔ ni ji “gbi” ni akɛtsu nii yɛ Hiob 1:4 lɛ kɔɔ be he, ni ji kɛjɛ hulushitee kɛyashi eshinyɔɔ. Etamɔ nɔ ni daa afi lɛ, Hiob bihii lɛ ŋɔɔ gbii kpawo ni amɛkɛnáa amɛhewɔ miishɛɛ ákɛ weku. Nɔ ni amɛfeɔ ji akɛ, bihii lɛ fɛɛ yaŋmɛɔ okpɔlɔ yɛ mɔ fɛɛ mɔ we “kɛ́ shɛ egbi,” ni nakai amɛfeɔ kɛyashi ekpeleɔ amɛnɔ.

1:6; 2:1—Namɛi Yehowa ŋmɛ amɛ gbɛ ni amɛyapue yɛ ehiɛ lɛ? Wiemɔ lɛ ni ji Nyɔŋmɔ suɔmɔ Bi lɛ; ŋwɛibɔfoi anɔkwafoi lɛ; kɛ “Nyɔŋmɔ bii” ni ji ŋwɛibɔfoi atuatselɔi ní Satan Abonsam fata he lɛ yɛ mɛi ni yapue yɛ Yehowa hiɛ lɛ mli. (Yohane 1:1, 18) Beni ato Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ ama shi yɛ afi 1914 mli dani ashwie Satan kɛ edaimonioi lɛ kɛjɛ ŋwɛi. (Kpojiemɔ 12:1-12) Yehowa ŋmɛ Satan kɛ edaimonioi lɛ agbɛ ni amɛyapue yɛ ehiɛ, ni etsɔ nakai feemɔ nɔ eha mumɔŋ bɔɔ nii lɛ fɛɛ na le mpoa ni Satan etswa lɛ lɛ, kɛ saji krokomɛi ní ejɛ mli kɛba lɛ.

1:7; 2:2—Ani Yehowa kɛ Satan wie tɛ̃ɛ? Nɔ ko fioo pɛ Biblia lɛ haa aleɔ yɛ gbɛ ni Yehowa tsɔɔ nɔ ekɛ mumɔŋ bɔɔ nii wieɔ lɛ he. Shi gbalɔ Mikaia na ninaa ko ní ŋwɛibɔfo ko kɛ Yehowa miiwie tɛ̃ɛ. (1 Maŋtsɛmɛi 22:14, 19-23) Belɛ, ekã shi faŋŋ akɛ Yehowa kɛ Satan wie tɛ̃ɛ.

1:21—Te Hiob aaafee tɛŋŋ eku sɛɛ ebote ‘enyɛ musuŋ’ lɛ? Akɛni “shikpɔŋ sũ” Yehowa Nyɔŋmɔ kɛshɔ̃ gbɔmɔ hewɔ lɛ, wiemɔ ni ji ‘nyɛ’ ni akɛtsu nii yɛ biɛ lɛ ji mfonirifeemɔŋ wiemɔ ni damɔ shi kɛha shikpɔŋ sũ.—1 Mose 2:7.

2:9—Mɛni eeenyɛ efee akɛ no ha Hiob ŋa kɛɛ lɛ akɛ ekwa Nyɔŋmɔ koni egbo lɛ? Hiob ŋa lɛ hu nibii ahiɛ kpata tamɔ ewu lɛ nɔŋŋ. Ekolɛ, edɔ lɛ waa ákɛ eeena ewu ni kulɛ eyɔɔ hewalɛ lɛ ni etsɔ mɔ ko ni abuuu yɛ hela ni yɔɔ nyaŋemɔ ni tswa lɛ lɛ hewɔ. Ebii ni esumɔɔ amɛ lɛ hu ahiɛ kpata. Ekolɛ saji nɛɛ fɛɛ hao lɛ aahu akɛ eyasusuuu nii ni he hiaa titri ni ji wekukpaa ni kã amɛ kɛ Yehowa teŋ lɛ he.

Nibii ni Wɔkaseɔ Kɛjɛɔ Mli:

1:8-11; 2:3-5. Taakɛ eje kpo yɛ Hiob sane lɛ mli lɛ, anɔkwa ní aaaye Yehowa lɛ biɔ ni mɔ aba ejeŋ jogbaŋŋ yɛ enifeemɔ kɛ ewiemɔ mli, ni ebiɔ hu ni ená jwɛŋmɔ kpakpa yɛ Yehowa sɔɔmɔ he.

1:21, 22. Wɔtsɔɔ anɔkwa ni wɔyeɔ Yehowa yɛ shihilɛ kpakpa kɛ shihilɛ ni ehiii fɛɛ amli lɛ nɔ wɔhaa anaa Satan ákɛ amalelɔ.—Abɛi 27:11.

2:9, 10. Kɛ́ wɔwekumɛi bɛ mumɔŋ otii ni wɔdiɔ sɛɛ lɛ ahe miishɛɛ aloo amɛnyɛ wɔnɔ koni wɔŋmɛɛ saji ahe kɛsaa loo wɔkwa wɔhemɔkɛyeli lɛ, no lɛ taakɛ Hiob fee lɛ, esa akɛ wɔ hu wɔfi shi shiŋŋ yɛ hemɔkɛyeli mli.

2:13. Akɛni Hiob nanemɛi lɛ eyasusuuu nibii ahe taakɛ Nyɔŋmɔ feɔ lɛ hewɔ lɛ, amɛnáaa nɔ ko kpakpa amɛwie yɛ Nyɔŋmɔ kɛ eshiwoi lɛ ahe.

“MINƆKWAYELI LƐ MIŊMƐŊ HE!”

(Hiob 4:1–31:40)

Sane oti ni Hiob nanemɛi etɛ lɛ ma nɔ mi yɛ amɛwiemɔi lɛ amli ji akɛ, esha ko ni yɔɔ hiɛdɔɔ ni Hiob efee lɛ hewɔ Nyɔŋmɔ kɛ toigbalamɔ ni naa wa nakai ba enɔ lɛ. Elifaz ni je wiemɔ lɛ shishi. Esɛɛ lɛ, Bildad, ni wiemɔi ni jɛ enaa lɛ naa wa diɛŋtsɛ. Shi Zofar nɔ̃ lɛ ehiii kwraa.

Hiob ekpɛlɛɛɛ enanemɛi lɛ asusumɔi ni ejaaa lɛ nɔ. Akɛni eyanuuu nɔ̃ hewɔ ni Nyɔŋmɔ ŋmɛ gbɛ ni ena amanehulu lɛ shishi hewɔ lɛ, no ha ehao, ni ebu ehe jalɔ. Fɛɛ sɛɛ lɛ, Hiob tee nɔ esumɔ Nyɔŋmɔ, ni ejaje po akɛ: “Minɔkwayeli lɛ miŋmɛŋ he kɛyashi beyinɔ ní magbo!”—Hiob 27:5, NW.

Ŋmalɛ Naa Sanebimɔi ni Aha Hetoo:

7:1; 14:14—Te wiemɔ ni ji “tawuu” lɛ shishi lɛ? Haomɔ ni Hiob kɛkpe lɛ naa wa aahu akɛ ebu wala shihilɛ ákɛ eji tawuu ni naa wa. (Hiob 10:17) Akɛni eji doo akɛ kɛ́ mɔ gbo lɛ, ebaaya nɔ ehi gbohiiaje kɛyashi gbohiiashitee lɛ baaba hewɔ lɛ, Hiob kɛ be ni mɔ baaye yɛ jɛmɛ lɛ to tawuu ní doo lɛ esa akɛ mɔ kɛ ehe awo mli lɛ he.

7:9, 10; 10:21; 16:22—Ani ŋmalɛi nɛɛ tsɔɔ akɛ Hiob heee gbohiiashitee lɛ eyeee? Ŋmalɛi lɛ miiwie shihilɛ ni kã Hiob hiɛ lɛ he. Belɛ, mɛni ji nɔ ni etaoɔ etsɔɔ lɛ? Nɔ kome ji akɛ, kɛ́ egbo lɛ, enanemɛi ni ekɛje nɔ lɛ ateŋ mɔ ko enaŋ lɛ dɔŋŋ. Ni kɛha enanemɛi lɛ, ekuŋ esɛɛ kɛbaŋ ewe lɛ, ni asaŋ akaiŋ lɛ dɔŋŋ kɛyashi be ni Nyɔŋmɔ eto lɛ baashɛ. Ekolɛ nɔ̃ hu ni Hiob taoɔ etsɔɔ ji akɛ, mɔ ko nyɛŋ aku esɛɛ kɛjɛ gbohiiaje yɛ mɔ lɛ diɛŋtsɛ hewalɛ naa. Sane ni yɔɔ Hiob 14:13-15 lɛ haa anaa faŋŋ akɛ Hiob yɛ hiɛnɔkamɔ yɛ gbohiiashitee ni baa lɛ mli.

10:10—Mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa ‘tsi Hiob eshwie tamɔ fufɔ, ni eha efĩ tamɔ fufɔ fĩɔ’ lɛ? Wiemɔ nɛɛ ji lalafoo wiemɔ ni akɛmiitsɔɔ gbɛ ni atsɔ nɔ ashɔ̃ Hiob yɛ enyɛ musuŋ lɛ mli.

19:20, NW—Te Hiob tsɔɔ tɛŋŋ beni ekɛɛ “Minyanyɔŋ he loo pɛ eshwɛ eha mi” lɛ? Hiob kɛɛ nɔ̃ pɛ ni enine shɛ nɔ ji enyanyɔŋ he loo, ni taakɛ eji lɛ ejeee nɔ ko ni loo yɔɔ he, ni tsɔɔ akɛ ekolɛ nɔ ni etaoɔ etsɔɔ ji akɛ abui po bɔ lɛ.

Nibii ni Wɔkaseɔ Kɛjɛɔ Mli:

4:7, 8; 8:5, 6; 11:13-15. Kɛ́ mɔ ko yaje haomɔ mli lɛ, esaaa akɛ wɔkɛ oyaiyeli muɔ sane naa akɛ nibii ni mɔ lɛ efee lɛ amli yibii ekpaa lɛ, aloo ákɛ shihilɛ mli ni eyaje lɛ tsɔɔ akɛ Nyɔŋmɔ bɛ ehe miishɛɛ.

4:18, 19; 22:2, 3. Kɛ́ wɔmiiwo ŋaa lɛ, esa akɛ efee nɔ ni jɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli, shi jeee nɔ ni jɛ wɔsusumɔ mli.—2 Timoteo 3:16.

10:1. Dɔlɛ ní Hiob kɛwo emli lɛ haaa esusu nibii krokomɛi ni eeenyɛ efee akɛ no haa enaa amanehulu lɛ ahe. Kɛ́ wɔmiina amanehulu lɛ, esaaa akɛ wɔkɛ dɔlɛ woɔ wɔ mli ejaakɛ wɔle nɔ hewɔ ni ebaa lɛ nakai lɛ jogbaŋŋ.

14:7, 13-15; 19:25; 33:24. Gbohiiashitee he hiɛnɔkamɔ lɛ baanyɛ aye abua wɔ koni wɔdamɔ kaa fɛɛ kaa ni Satan kɛbaaba wɔnɔ lɛ naa.

16:5; 19:2. Esa akɛ wɔwiemɔi afee nɔ ni woɔ mɔ hewalɛ ni tswaa mɔ emaa shi, shi jeee nɔ ni woɔ mɔ mli la.—Abɛi 18:21.

22:5-7. Esaaa akɛ adamɔɔ apasa naafolɔmɔi anɔ awoɔ mɔ ŋaa, ejaakɛ ŋaawoo ni tamɔ nakai lɛ he bɛ sɛɛnamɔ, ni eyeɔ awui hu.

27:2; 30:20, 21. Ebiii ni mɔ aye emuu dani enyɛ eye anɔkwa. Hiob wie eshi Nyɔŋmɔ yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ.

27:5. Akɛni suɔmɔ ni mɔ yɔɔ kɛha Nyɔŋmɔ ni haa eyeɔ Lɛ anɔkwa hewɔ lɛ, mɔ ko mɔ ko nyɛŋ enyɛ Hiob nɔ akɛ efee nakai loo ekafee nakai. No hewɔ lɛ, esa akɛ wɔná suɔmɔ ni mli kwɔ wɔha Yehowa.

28:1-28. Adesai le hei ni ojarawatɛi hɔlɔ yɛ shikpɔŋ lɛ shishi. Nilee ni amɛyɔɔ lɛ haa amɛtsaa shi kɛyaa shɔŋŋ, he ni loofɔji ni naa shɔŋŋ lɛ po nyɛɛɛ jɛmɛ nii ana lɛ kɛtaoɔ ojarawatɛi nɛɛ. Shi Yehowa gbeyeishemɔ mli Nyɔŋmɔ he nilee yɔɔ.

29:12-15. Esa akɛ wɔjɛ suɔmɔ mli wɔjie mlihilɛ kpo wɔtsɔɔ mɛi ni ehia amɛ lɛ.

31:1, 9-28. Hiob tsi ehe kɛjɛ yei asɛɛnyiɛmɔ, kɛ gbala mlikuu he, ni ekɛ mɛi hu yeee yɛ gbɛ fɔŋ nɔ loo kɛ yitsoŋwalɛ, ni asaŋ ediii heloonaa nibii asɛɛ, ni ekɛ ehe hu wooo wɔŋjamɔ mli. Esa akɛ wɔkase nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni efee lɛ.

“MISHWA MIHE YƐ SŨ KƐ LAMULU MLI!”

(Hiob 32:1–42:17)

Beni sane naataamɔ lɛ yaa nɔ lɛ, no mli lɛ oblanyo ni atsɛ́ɔ lɛ Elihu damɔ shi diŋŋ eebo toi. Ebo amɛ fɛɛ toi dani ewó egbee nɔ. Ejaje Hiob kɛ enanemɛi etɛ lɛ yɛ nibii ni ejaaa ni amɛwie lɛ he.

Elihu gbe ewiemɔ lɛ naa nɔŋŋ kɛkɛ ni Yehowa kɛ Hiob wie kɛjɛ ahum mli. Etsɔɔɔ Hiob nɔ̃ hewɔ ni enaa amanehulu lɛ. Kɛlɛ, Ofe lɛ tsɔ sanebimɔi srɔtoi anɔ eha Hiob le hewalɛ kɛ nilee kpele ní E-yɔɔ lɛ. Hiob kpɛlɛ nɔ akɛ eleee nibii ní ewie lɛ, ni ekɛfata he akɛ: “Eedɔ mi [“migbala miwiemɔ sɛɛ,” NW] ni mishwa mihe yɛ sũ kɛ lamulu mli!” (Hiob 42:6) Beni Hiob kaa lɛ ba naagbee lɛ, ajɔɔ lɛ yɛ anɔkwa ni eye lɛ hewɔ.

Ŋmalɛ Naa Sanebimɔi ni Aha Hetoo:

32:1-3—Mɛɛ be Elihu yashɛ jɛmɛ? Akɛni Elihu nu saji ni tee nɔ lɛ fɛɛ hewɔ lɛ, ekolɛ eyata he ko ni kɛ́ amɛwie ni ebaanu, ni efee nakai dani Hiob je wiemɔ shishi beni otsi ho ní enanemɛi etɛ lɛ ateŋ mɔ ko etswaaa esɛŋ lɛ.—Hiob 3:1, 2.

34:7—Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ Hiob “nuɔ musubɔɔ tamɔ anuɔ nu”? Beni Hiob naa amanehulu ni enanemɛi etɛ lɛ tsɔɔ enɔ amɛyeɔ Nyɔŋmɔ he fɛo lɛ, eŋɔ lɛ akɛ lɛ ehe fɛo amɛyeɔ, eyɛ mli akɛ no mli lɛ, Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ ji mɔ ni amɛwieɔ amɛshiɔ lɛ. (Hiob 42:7) No hewɔ lɛ, Hiob tsu musubɔɔ loo fɛoyeli he nii tamɔ mɔ ko ni kɛ miishɛɛ nuɔ nu.

Nibii ni Wɔkaseɔ Kɛjɛɔ Mli:

32:8, 9. Afii babaoo ni mɔ ko eye lɛ etsɔɔɔ doo ákɛ ele nii. Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ shishinumɔ kɛ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ gbɛtsɔɔmɔ ji nɔ ni haa mɔ leɔ nii.

34:36. Anɔkwa ní mɔ yeɔ lɛ jeɔ kpo kɛ́ ‘aka lɛ akwɛ kɛmɔ shi.’

35:2. Elihu bo sane toi jogbaŋŋ, ni ena nɔ̃ he ni awieɔ lɛ dani ewo enaa nɔ. (Hiob 10:7; 16:7; 34:5) Esa akɛ Kristofoi ni ji asafoŋ onukpai lɛ abo sane toi jogbaŋŋ ni amɛnu shishi, ni asaŋ amɛna anɔkwalei ni yɔɔ mli lɛ dani amɛwo ŋaa.—Abɛi 18:13.

37:14; 38:1–39:30. Yehowa nitsumɔi ni yɔɔ naakpɛɛ, ní haa anaa hewalɛ kɛ nilee ni eyɔɔ lɛ anɔjwɛŋmɔ haa wɔbaa wɔhe shi, ni eyeɔ buaa wɔ hu ni wɔnaa akɛ nibii ni wɔ diɛŋtsɛ wɔnyaa he lɛ ateŋ eko kwraa he ehiaaa tamɔ jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni eji lɛ bembuu.—Mateo 6:9, 10.

40:1-4. Kɛ́ wiemɔ ko ní baate shi awo Ofe lɛ miitao aje wɔnaa lɛ, esa akɛ ‘wɔkɛ wɔnine ato wɔnaabu.’

40:15–41:34. Kwɛ hewalɛ kpele ni Behemot (nuŋshuɔ) kɛ Leviatan (baa) yɔɔ! Bɔlɔ ní bɔ kooloi ni yɔɔ hewalɛ kpele nɛɛ ji mɔ ni wajeɔ wɔ, ni esa akɛ eha wɔ hu hewalɛ bɔni afee ni wɔnyɛ wɔfi shi yɛ Nyɔŋmɔ sɔɔmɔ mli.—Filipibii 4:13.

42:1-6. Hiob jwɛŋmɔ ni agbala kɛtee Yehowa wiemɔ lɛ kɛ nibii ni haa anaa hewalɛ ni E-yɔɔ lɛ anɔ lɛ ye bua lɛ ni ‘ena Nyɔŋmɔ’ loo ele ehe anɔkwa saji lɛ. (Hiob 19:26) No ha Hiob jaje ejwɛŋmɔ. Kɛ́ ajɛ Ŋmalɛi lɛ amli ajaje wɔ lɛ, esa akɛ wɔkpɛlɛ wɔtɔmɔ nɔ, ni wɔfee tsakemɔ.

Kasemɔ “Hiob Tsuishiŋmɛɛ lɛ”

Hiob wolo lɛ haa anaa faŋŋ akɛ jeee Nyɔŋmɔ haa adesai piŋɔ, shi moŋ Satan. Efɔŋfeemɔ ní Nyɔŋmɔ eŋmɛ gbɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ haa wɔteŋ mɔ fɛɛ náa hegbɛ akɛ etsɔɔ anɔkwafo ni eji, kɛ mɔ sɛɛ hu ni efiɔ yɛ sane ni kɔɔ jeŋ muu fɛɛ maŋtsɛ ni Yehowa ji lɛ mli.

Taakɛ eba lɛ yɛ Hiob gbɛfaŋ lɛ, abaaka mɛi fɛɛ ni sumɔɔ Yehowa lɛ akwɛ. Hiob sane lɛ haa wɔnáa nɔmimaa akɛ wɔbaanyɛ kaai ni wɔkɛaakpe lɛ anaa wɔdamɔ. Esane lɛ kaiɔ wɔ akɛ, wɔnaagbai lɛ ehiŋ shi kɛyaŋ naanɔ. Yakobo 5:11 lɛ kɛɔ akɛ: “Nyɛnu Hiob tsuishiŋmɛɛ lɛ he, ni nyɛna Nuŋtsɔ lɛ naagbee lɛ.” Yehowa jɔɔ Hiob yɛ anɔkwa ni eye lɛ hewɔ. (Hiob 42:10-17) Kwɛ shihilɛ ni nɔ̃ bɛ ni mɛɔ wɔ—naanɔ wala yɛ Paradeiso mli yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ! Belɛ, taakɛ Hiob fee lɛ, nyɛhaa wɔtswaa wɔfai shi koni wɔya nɔ wɔye anɔkwa.—Hebribii 11:6.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 2 Hiob wolo lɛ wieɔ saji ni tee nɔ afii 140 ni ji kɛjɛ afi 1657 D.Ŋ.B. kɛyashi afi 1473 D.Ŋ.B. lɛ ahe.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 16]

Mɛni wɔbaanyɛ wɔkase kɛjɛ “Hiob tsuishiŋmɛɛ lɛ” mli?