Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Izabrane misli iz prve knjige Psalama

Izabrane misli iz prve knjige Psalama

Jehovina Reč je živa

Izabrane misli iz prve knjige Psalama

KOJI bi bio prikladan naziv za biblijsku knjigu koju uglavnom sačinjavaju hvale upućene našem Stvoritelju, Jehovi Bogu? Nijedno ime ne odgovara bolje nego Psalmi, to jest hvale. U ovoj, najdužoj knjizi u Bibliji, nalaze se prelepe pesme o Božjim divnim osobinama i moćnim delima, kao i brojna proročanstva. U mnogim pesmama pisci su izrazili ono što su osećali dok su doživljavali neku nevolju. Pisali su u periodu od otprilike hiljadu godina — od vremena proroka Mojsija pa sve do nakon izgnanstva u Vavilonu. Pisci su bili Mojsije, kralj David i drugi. Smatra se da je sveštenik Jezdra ovoj knjizi dao sadašnji oblik.

Još od davnina, Psalmi su podeljeni u pet zbirki pesama, to jest u pet delova: (1) Psalmi 1-41; (2) Psalmi 42-72; (3) Psalmi 73-89; (4) Psalmi 90-106 i (5) Psalmi 107-150. Ovaj članak govori o prvoj zbirci. Osim tri psalma, svi psalmi u ovom delu pripisuju se Davidu, kralju drevnog Izraela. Ne zna se ko je napisao 1, 10. i 33. psalam.

„BOG JE MOJ STENA MOJA“

(Psalam 1:1–24:10)

Nakon što se u 1. psalmu kaže da je srećan čovek kome je omileo Jehovin zakon, već u 2. psalmu se govori o Kraljevstvu. a Glavna nit koja se provlači kroz ovu zbirku psalama jesu molbe upućene Bogu. Na primer, 3, 4, 5, 7, 12, 13. i 17. psalam u stvari su molbe za izbavljenje od neprijatelja. U 8. psalmu, Jehovino veličanstvo se stavlja nasuprot čovekovoj neznatnosti.

Opisujući Jehovu kao Zaštitnika svog naroda, David je rekao: „Bog je moj stena moja. On je utočište moje“ (Psalam 18:2NW). U 19. psalmu, upućena je hvala Jehovi kao Stvoritelju i Zakonodavcu, u 20. psalmu kao Izbavitelju, a u 21. psalmu kao Izbavitelju kralja koga je pomazao. U 23. psalmu je opisan kao Veliki Pastir, dok je u 24. psalmu opisan kao slavni Kralj.

Odgovori na biblijska pitanja:

2:1, 2 — O kojim ’zaludnim stvarima‘ (DK) narodi razmišljaju? Glavna briga ljudskih vladavina jeste da se održe na vlasti, i upravo to je ’zaludna stvar‘. To je zaludno, to jest isprazno, jer je njihova zamisao unapred osuđena na propast. Mogu li se narodi zaista nadati uspehu kada se suprotstavljaju ’Jehovi i pomazaniku njegovom‘?

2:7 — Šta je ’Jehovina zapovest‘? To je savez za Kraljevstvo, koji je Jehova sklopio sa svojim voljenim sinom, Isusom Hristom (Luka 22:28, 29).

2:12 — Kako vladari mogu ’poljubiti sina‘ (NW)? U biblijska vremena, poljubac je bio izraz prijateljstva i vernosti. To je bio način izražavanja dobrodošlice. Kraljevima zemlje je rečeno da poljube Sina, to jest da mu izraze dobrodošlicu kao Mesijanskom Kralju.

3:1 — Zbog čega neki psalmi imaju uvod? U uvodu se ponekad ukazuje na pisca ili se pružaju informacije o okolnostima pod kojima je psalam sastavljen, kao što je slučaj sa 3. psalmom. U nekim naslovima se objašnjava svrha određene pesme ili način na koji se koristila (4. i 5. psalam) ili se daju uputstva za muzičko izvođenje (6. psalam).

3:3 — Šta znači reč „Sela“? Smatra se da se ovaj izraz odnosi na pauzu u pesmi koja je služila za tiho razmišljanje, bilo da se pevalo uz pratnju muzike ili bez nje. Trebalo je da pauza doprinese tome da upravo izrečena misao ili osećanje bude još upečatljivije. Nije potrebno čitati ovu reč prilikom javnog čitanja Psalama.

11:3 — Kakvi su temelji raskopani? To su temelji na kojima počiva samo ljudsko društvo — zakon, red i pravda. Kada su oni uzdrmani, u društvu vlada nered i nema pravde. U takvim okolnostima, pravednik mora potpuno da se uzda u Boga (Psalam 11:4-7).

21:4 — Šta vredi zapaziti kada je u pitanju „venac [’kruna‘, NW] od žeženoga zlata“? Ne kaže se da li je to bila prava kruna ili simbol slave koju je David imao zbog mnogih pobeda. U svakom slučaju, ovaj stih proročanski ukazuje na kraljevsku krunu koju je Isus dobio od Jehove 1914. To što je kruna od zlata pokazuje da je njegova vladavina najbolja.

22:2, 3 — Zašto se David osećao kao da ga je Jehova napustio? David je bio pod takvim pritiskom od strane svojih neprijatelja da mu je ’srce kao vosak postalo i rastopilo se u njemu‘ (Psalam 22:15). Možda mu je izgledalo kao da ga je Jehova napustio. Isus se isto tako osećao kada je bio pribijen na stub (Matej 27:46). Davidove reči odražavaju ljudsku reakciju na očajnu situaciju u kojoj se našao. Ipak, iz njegove molitve koja je zapisana u Psalmu 22:17-22 jasno je da David nije izgubio veru u Boga.

Pouka za nas:

1:1. Ne treba da se družimo sa onima koji ne vole Jehovu (1. Korinćanima 15:33).

1:2. Ne smemo dozvoliti da prođe dan a da nismo razmišljali o duhovnim stvarima (Matej 4:4).

4:4 (NW). Kada smo ljuti, mudro je da ćutimo kako ne bismo rekli nešto zbog čega ćemo kasnije zažaliti (Efešanima 4:26).

4:6. Naše duhovne žrtve su ’žrtve pravedne‘ samo ako ih prinosimo sa ispravnim motivima i ako je naše ponašanje u skladu s Jehovinim zahtevima.

6:6. Šta bi mogao biti bolji razlog zbog kog bismo želeli da živimo? (Psalam 115:17).

9:13. Jehova će ’osvetiti krv‘ tako što će kazniti one koji snose krivicu za krv. On pamti ’jauk nevoljnika‘.

15:2, 3; 24:3-5. Prave Božje sluge moraju govoriti istinu i čuvati se lažnih zakletvi i klevete.

15:4. Treba da učinimo sve što možemo kako bismo održali svaku svoju reč, čak i kada je to veoma teško, osim ako shvatimo da smo obećali nešto što se kosi s Biblijom.

15:5. Kao Jehovine sluge, treba da se čuvamo zloupotrebe novca.

17:14, 15. ’Ljudi ovog sveta‘ posvećeni su tome da obezbede sebi dobar život, podignu porodicu i ostave nasledstvo. Davidova glavna briga u životu bila je da stekne dobro ime kod Boga kako bi ’gledao njegovo lice‘, to jest imao njegovu naklonost. Prilikom ’buđenja‘, to jest kada mu se otvore oči u vezi s Jehovinim obećanjima, David se ’siti Njegove prilike‘, to jest raduje se što oseća Jehovino prisustvo. Zar ne bi trebalo da i mi poput Davida usredsredimo svoje srce na sticanje duhovnog blaga?

19:2-7. Ako stvarstvo, koje niti govori niti razmišlja, slavi Jehovu, zar ne treba da to još više činimo mi koji možemo da razmišljamo, govorimo i obožavamo? (Otkrivenje 4:11).

19:8-12. Kako su Jehovini zahtevi dobri za nas!

19:13, 14. Pogreške i ohola dela spadaju u grehe kojih se treba čuvati.

19:14. Ne treba samo da pazimo šta radimo već i šta govorimo i o čemu razmišljamo.

„TI SI ME PODRŽAO ZBOG ČISTOTE [„BESPREKORNOSTI“, NW] MOJE“

(Psalam 25:1–41:14)

U prva dva psalma iz ove zbirke David izražava iskrenu želju i snažnu odlučnost da ostane besprekoran. „A ja ću živeti besprekorno“, rekao je u pesmi (Psalam 26:11NW). Kada je u molitvi tražio oproštaj za svoje grehe, priznao je: „Dok ja ćutah sasahnuše kosti moje od mog uzdisanja po vas dan“ (Psalam 32:3). David uverava one koji su verni Jehovi: „Oči Jehovine su nad pravednima, uši njegove čuju jauk njihov“ (Psalam 34:16).

Savet dat u 37. psalmu bio je veoma dragocen za Izraelce, a dragocen je i za nas koji živimo u ’poslednjim danima‘ ovog sveta (2. Timoteju 3:1-5). U Psalmu 40:8, 9 nalazi se proročanstvo o Isusu Hristu: „Evo me, ja idem, kao što je pisano za mene na čelu knjige. Izvršiću, Bože moj, ja volju tvoju, zakon tvoj je u mom srcu.“ U poslednjem psalmu u ovoj zbirci nalazi se Davidova molba za Jehovinu pomoć u burnim godinama koje su usledile nakon greha sa Vitsavejom. Rekao je: „Ti si me podržao zbog čistote [„besprekornosti“] moje“ (Psalam 41:13).

Odgovori na biblijska pitanja:

26:6 — Kako mi, poput Davida, figurativno govoreći obilazimo Jehovin oltar? Oltar predstavlja Jehovinu volju da prihvati žrtvu Isusa Hrista kao otkup za čovečanstvo (Jevrejima 8:5; 10:5-10). Mi obilazimo Jehovin oltar tako što pokazujemo veru u tu žrtvu.

29:3-9 — Šta je slikovito prikazano time što je Jehovin glas upoređen s grmljavinom koja izaziva strahopoštovanje? Kratko i jasno: Jehovina ogromna moć!

31:24 — Šta znači to što Jehova oholima „uvršeno vraća“? Tu se govori o kazni. Jehova vraća pravedniku za njegove nenamerne greške tako što ga ukorava. Međutim, pošto ohola osoba ne napušta svoj krivi put, ona dobija oštru kaznu, i na taj način joj Jehova vraća „uvršeno“, to jest punom merom (Poslovice 11:31; 1. Petrova 4:18).

33:6 — Šta je ’duh‘ Jehovinih usta? To je Božja aktivna sila, to jest sveti duh koji je on koristio prilikom stvaranja materijalnog svemira (Postanje 1:1, 2). Naziva se duhom njegovih usta jer poput moćnog daha može biti poslat veoma daleko da bi izvršio njegovu volju.

35:19 — Zašto se David molio da oni koji ga mrze ne ’namiguju očima‘ (DK)? Kada bi Davidovi neprijatelji namigivali, to bi značilo da se raduju jer su uspeli da ostvare svoje pakosne planove protiv njega. David se molio da se to ne desi.

Pouka za nas:

26:4. Treba da izbegavamo društvo onih koji kriju svoj identitet u čet prostorijama na Internetu, školskih drugova ili kolega na poslu koji se pretvaraju da su nam prijatelji a zapravo imaju podle namere, otpadnika koji se kriju pod maskom iskrenosti i onih koji vode dvostruki život.

26:7, 12; 35:18; 40:10. Treba da javno hvalimo Jehovu na hrišćanskim sastancima.

26:8; 27:4. Da li volimo da idemo na hrišćanske sastanke?

26:11 (NW). Premda je izrazio svoju odlučnost da ostane besprekoran, David se takođe molio za otkup. Dakle, moguće je ostati besprekoran uprkos nesavršenosti.

29:10. Jehova sedi „iznad potopa“, pokazujući tako da svoju moć u potpunosti drži pod kontrolom.

30:6. Jehovina najistaknutija osobina je ljubav, a ne gnev.

32:9. Jehova ne želi da budemo poput mazge ili magarca koji su poslušni samo kada su savladani uzdama ili bičem. On želi da izaberemo da mu služimo zbog toga što razumemo njegovu volju.

33:17-19. Nijedna ljudska vladavina ili organizacija, ma koliko moćna bila, ne može doneti spasenje. Moramo se pouzdati u Jehovu i njegovo Kraljevstvo.

34:11. Ovo je veoma utešno obećanje za one koji stavljaju Kraljevstvo na prvo mesto u životu!

39:2, 3. Kada zli traže neke informacije da bi naneli štetu našim suvernicima, treba da ’zauzdamo usta svoja‘ i da ćutimo.

40:2, 3. Pouzdanje u Jehovu može nam pomoći da se borimo s depresijom i da takoreći izađemo „iz jame propasti, iz dna blatne bare“.

40:6, 13. Ukoliko ne izgubimo iz vida činjenicu da našim blagoslovima „nema broja“, neće nas savladati ni nevolje ni lični nedostaci, ma koliko brojni bili.

„Blagosloven Bog“

Prva zbirka koja se sastoji od 41 psalma zaista je utešna i ohrabrujuća! Bilo da podnosimo iskušenja ili da nas muči griža savesti, možemo crpsti snagu i ohrabrenje iz ovog dela Božje moćne Reči (Jevrejima 4:12). U ovim psalmima nalaze se informacije koje nam pružaju pravo vođstvo u životu. Uvek iznova nas podsećaju na to da nas Jehova neće napustiti bez obzira na poteškoće s kojima se suočavamo.

Prva zbirka psalama završava se rečima: „Blagosloven Bog Izraelov od veka do veka. Amin! Amin!“ (Psalam 41:13). Nakon osmatranja ovih psalama, zar nismo podstaknuti da blagosiljamo, to jest hvalimo Jehovu?

[Fusnota]

a Prvo ispunjenje 2. psalma bilo je u Davidovo vreme.

[Istaknuti tekst na 19. strani]

Ako neživo stvarstvo slavi Jehovu, zar ne treba mi to još više da činimo?

[Slika na 17. strani]

David je sastavio veći deo prve zbirke psalama

[Slika na 18. strani]

Da li znaš u kom psalmu je Jehova opisan kao Veliki Pastir?

[Slika na 20. strani]

Ne dozvolimo da prođe dan a da nismo razmišljali o duhovnim stvarima

[Izvor slike na 17. strani]

Zvezde: Courtesy United States Naval Observatory

[Izvor slike na 19. strani]

Zvezde, 18. i 19. strana: Courtesy United States Naval Observatory

[Izvor slike na 20. strani]

Zvezde: Courtesy United States Naval Observatory