Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Patireia o te Atua—E Teitei Rava Atu i te Au Turanga Ravarai

Patireia o te Atua—E Teitei Rava Atu i te Au Turanga Ravarai

Patireia o te Atua​—E Teitei Rava Atu i te Au Turanga Ravarai

KUA apii a Iesu Karaiti i tana au pipi e: “Na ko kotou kia pure: ‘E to matou Metua i te au rangi ra, kia akatapuia toou ingoa. Kia tae mai toou patireia. Kia tupu toou anoano mei to te rangi ra, ki runga katoa i te enua nei.’” (Mataio 6:9, 10NW) Te akataka maira teia pure, tei matauia e te manganui e ko te Pure a te Atu, i te akakoroanga o te Patireia o te Atua.

Ka akatapuia te ingoa o te Atua na roto i te Patireia. Ka akakore katoatoa te reira i te au turanga akangateitei kore tei tupu mai no te meameaau a Satani raua ko te tangata. E puapinga tikai teia. Tei runga te mataora o te au mea ora kite i te akara mou anga ratou i te akatapu i te ingoa o te Atua e te ariki puareinga anga i tona tikaanga kia tutara.​—Apokalupo 4:11.

Pera katoa, kua akanooia te Patireia “kia tupu [to te Atua] anoano mei to te rangi ra, ki runga katoa i te enua nei.” E eaa i reira taua anoano ra? Kia akatupu akaou i te pirianga i rotopu i te Atua e te tangata ravarai, i ngaro ia Adamu ra. Ka akatupu katoa te Patireia i te akakoroanga o Iehova, te Ngateitei i te Ao Katoa e Pini ua Ake, kia akanoo i tetai parataito i runga i te enua, te ngai e rekareka ai te au tangata meitaki i te oraanga mutu kore. Ae, na te Patireia o te Atua e akakore i te au kino ravarai tei raveia ana no te ara mua, e ka akatupu i to te Atua akakoroanga aroa no te enua nei ei mea tika tikai. (1 Ioane 3:8) Ko te tika, ko teia Patireia e tana ka akatupu mai, ko te karere maata ia o te Pipiria.

Teitei i Teea Au Turanga?

E kavamani tika tikai te Patireia o te Atua ma te mana maata. Kua oronga mai te peroveta ko Daniela i tetai akara anga poto kia kite tatou e mei teaa te ririnui i te reira. I te tuatau taito, kua akakite aia: “E akatupu ei te Atua no te rangi i tetai basileia . . . e akapueurikiriki e e akapou i taua au basileia [a te tangata] katoa ra.” Tei maata atu, ei tuke anga ki te au kavamani a te tangata nei, te ka tu mai e ka ngaro atu i te aerenga o te tuatua enua ra, “kore rava [te Patireia o te Atua] e akakoreia.” (Daniela 2:44) Kare ko tera ua. I te au tu ravarai, e teitei rava atu teia Patireia i tetai kavamani a te tangata.

E Ariki teitei rava atu to te Patireia o te Atua. E akamanako ana e koai taua Ariki ra. I roto i ‘te moe e te orama’ tei orongaia kiaia, kua kite atu a Daniela i te Tutara o te Patireia o te Atua mei “te Tamaiti a te tangata ra” tei akavaitata mai ki mua i te Atua Mana Katoatoa e kua orongaia te “mana, e te kakā, e te basileia” mutu kore. (Daniela 7:1, 13, 14) Ko taua Tamaiti a te tangata ra kare e ko tetai tangata ke atu mari ra ko Iesu Karaiti​—te Mesia. (Mataio 16:13-17) Kua iki te Atua ko Iehova i tana uaorai Tamaiti, ia Iesu, kia riro mai ei Ariki no Tona Patireia. Iaia i te enua nei, kua tuatua a Iesu ki te au Pharisea kino e: “Te basileia o te Atua, tei roto ïa ia kotou nei,” te aite anga ra tei rotopu aia, te Ariki no te tuatau ki mua o taua Patireia ra ia ratou.​—Luka 17:21.

Koai i roto i te au tangata te aite ra ki to Iesu au tu ei Tutara? Kua akapapu takere mai a Iesu iaia ei Arataki tika tikai, irinakiia e te tangi aroa. Kua akatutu mai te Evangeria iaia ei tangata rave angaanga pera katoa ei tangata tu maanaana e te manako oonu. (Mataio 4:23; Mareko 1:40, 41; 6:31-34; Luka 7:11-17) Pera katoa, no te mea e kua akatuia mai a Iesu ki te rangi, kare aia i raro ake i te mate e tetai atu au kotinga anga o te tangata.​—Isaia 9:5, 6.

Te tutara nei a Iesu e tona au ariki mei tetai turanga teitei rava atu. I roto i tana orama moemoea, kua kite katoa a Daniela e “te basileia e te mana . . . ka orongaia ïa ki te au tangata ra ki te aronga tapu.” (Daniela 7:27) Kare ko Iesu anake ua te tutara ra. E aronga ke atu tei te pae iaia te tutara ra ei au ariki e te tavini ra ei au kau taunga. (Apokalupo 5:9, 10; 20:6) No runga ia ratou, kua tata te apotetoro ko Ioane: “Akara atura au, e i na, te tu ua ra te Punua-mamoe ki runga i te maunga ra i Siona, ma te tangata katoa i vaitata iaia okotai anere e a ngauru ma a i te tausani . . . i okoia no roto i teianei ao.”​—Apokalupo 14:1-3.

Ko Iesu Karaiti te Punua Mamoe i roto i tona taoonga Patireia. (Ioane 1:29; Apokalupo 22:3) Ko te rangi teia Maunga Ziona. * (Ebera 12:22) Te tutara nei a Iesu e tona au ariki e 144,000 i te rangi. E turanga teitei tikai i te tutara anga! Ia ratou i te rangi, e ngai atea ta ratou e akara aere ra. No te mea tei te rangi tona ngai noo anga, kua kapiki katoaia “te basileia o te Atua” ra ko “te patireia o te au rangi.” (Luka 8:10; Mataio 13:11NW) Kare te apinga tamaki, kare katoa te tamaki nukiria, e itae e e akapueurikiriki i taua kavamani i te rangi. Kare teia e takoreia e ka akatupuia to Iehova akakoroanga no te reira.​—Ebera 12:28.

E au komono irinakiia to te Patireia o te Atua i runga i te enua. Akapeea tatou i kite ei i teia? Te akakite maira a Salamo 45:16 e: “Ko taau ïa e akaariki i te pa enua katoa.” “Ko taau” i roto i teia totou ko te Tamaiti a te Atua. (Salamo 45:6, 7; Ebera 1:7, 8) No reira, na Iesu Karaiti e iki i te au komono ariki. Te papu ra ia tatou e ka rave tiratiratu ratou i tana akauenga. Pera katoa i teia tuatau, kua apiiia te au tane tau te tavini ra ei aronga pakari i roto i te putuputuanga Kerititiano, e auraka e “tutara” ki rungao i to ratou au taeake irinaki, mari ra kia paruru, kia akaanga i te roi, e kia akapumaana ia ratou.​—Mataio 20:25-28; Isaia 32:2.

E au tangata tika to te Patireia. E aronga apa kore e te tiratiratu ratou i roto i nga mata o te Atua. (Maseli 2:21, 22) “Te aronga maru ra, ka noo ïa i te enua,” i karanga ai te Pipiria, “e ka rekareka ratou i te maata o te au ra.” (Salamo 37:11) E aronga maru te au tangata o te Patireia​—ngoie i te apii e te akaaka. Te au tumu i te pae vaerua ta ratou e manako maata ra. (Mataio 5:3) Te inangaro ra ratou i te rave i te tika e te aru ra i te aratakianga a te Atua.

Kua akaaereia te Patireia o te Atua e te au ture teitei rava atu. No ko mai i te Atua ia Iehova te au ture e te au kaveinga te akaaere ra i te Patireia. Kare i kotinga tau kore ua ia tatou, te puapingaia nei tatou e te reira. (Salamo 19:7-11) Kua puapinga takereia te au tangata e manganui i te akono anga i te au umuumuanga tika a Iehova. Ei akaraanga, te akameitakiia nei to tatou oraanga na te akarongo anga ki te ako Pipiria no te au tane, te au vaine, e te tamariki. (Ephesia 5:33–​6:3) Me akono tatou i te akauenga kia ‘kakau ia tatou uaorai ki te aroa,’ ka meitaki mai to tatou pirianga ki etai ke. (Kolosa 3:13, 14) Ia tatou e rave ra i te au kaveinga Tuatua Tapu, ka tatanu katoa tatou i te au peu no te angaanga meitaki anga e te manako tau no runga i te moni. (Maseli 13:4; 1 Timoteo 6:9, 10) Na te kopae anga i te kona anga i te kava, te ainga tau kore, te kai avaava, e te apinga akakona e tauturu ia tatou kia paruru ia to tatou oraanga kopapa.​—Maseli 7:21-23; 23:29, 30; 2 Korinetia 7:1.

Ko te Patireia o te Atua e kavamani akatapuia e te Atua. Tei runga i tona Ariki​—te Mesia, ko Iesu Karaiti​—e tona au tutara ariki katoatoa te apainga ki te Atua kia mou i Tana au ture tau e te au kaveinga aroa. Te rekareka nei te au tangata o te Patireia, kapiti mai te au komono i te enua nei, i te akono anga i te au ture a te Atua. Tei rotopu te Atua i te au oraanga o te au tutara e te au tangata o te Patireia. No reira, e tutara teokaratiki mou te Patireia​—e tutara na te Atua. Papu tikai ka autu i te akatupuanga i te akakoroanga i akanooia ai te reira. Inara i naea te Patireia o te Atua, tei kitea katoaia e ko te Patireia Mesia, i akamata ai i te tutara?

Kua Akamata te Patireia i te Tutara

Ko te taviri e marama ai e i naea te Patireia i akamata ai i te tutara ka kiteaia mai i roto i te au tuatua a Iesu. “E ka takatakaiia a Ierusalema e te au pa enua,” i karanga ai aia, “e tae ua atu ki te tupuanga te au tuatau akatakaia no te au pa enua.” (Luka 21:24NW) Ko Ierusalema anake ua te oire i te ao katoa nei te piri tika atura ki te ingoa o te Atua. (1 Ariki 11:36; Mataio 5:35) E oire maata te reira no tetai patireia i te enua nei tei arikiia e te Atua. Ka takatakaiia taua oire ra e te au pa enua e ka tamanamanataia te tutaraanga a te Atua i runga ake i tona iti tangata e te au kavamani o teianei ao. Aea teia e akamata ai?

Kua akakiteia ki te ariki openga tei noo ki runga i te terono o Iehova i Ierusalema e: “Ka apai ke atu i te pare ariki, kiriti i te korona. . . . E ka kore roa ïa te reira, e kia tae mai aia ra te pu tikai ra; e naku e oronga atu nona.” (Ezekiela 21:25-27) Ka kiritiia te korona mei te upoko o taua ariki, e ka tamanamanataia te tutaraanga a te Atua i runga ake i Tona au tangata. Kua tupu teia i te mataiti 607 M.T.N. te takoreia anga a Ierusalema e te au Babulonia. I “te au tuatau akatakaia” e aru maira, kare a te Atua kavamani i runga i te enua nei ei mono i tana tutaraanga. I te openga o taua au tuatau ra e oronga ai a Iehova i te mana tutara ki te tangata koia “te pu tikai ra”​—kia Iesu Karaiti. Eaa te roa o taua tuatau ra?

Kua akakite te totou i roto i te puka Pipiria a Daniela: “Ka [“tipu,” NW] ana i te rakau ki raro, ka akakore atu; ka vaoo ra i te tumu i tona aka ki raro i te one, ma te ruru auri oki e te veo . . . e kia itu ua atu tuatau i te na runga anga iaia.” (Daniela 4:23) Ka kite tatou e, aiteite ua te roa o te “itu ua atu tuatau” te taikuia ra i konei ki “te au tuatau akatakaia no te au pa enua.”

I roto i te Pipiria, kua akatutuia mai i tetai au taime te tangata tataki tai, te au tutara, e te au patireia e te au rakau. (Salamo 1:3; Ieremia 17:7, 8; Ezekiela, pene 31) ‘Kitea uaia te rakau akatutu anga e tae ua atu ki te openga o te enua katoa nei.’ (Daniela 4:11) No reira, te tutaraanga te akatutuia maira e te rakau te ka tipuia ki raro e ka ruruia ki te auri ka akatotoaia ki “te openga mai o te enua nei,” te kapitiia maira te katoa anga o te patireia a te tangata. (Daniela 4:17, 20, 22) Te akatutu maira i reira te rakau i te tutaraanga teitei rava atu a te Atua, i tona pirianga tikai ki te enua nei. Kua akakiteia teia tutaraanga no tetai tuatau na roto i te patireia ta Iehova i akanoo ki rungao i te iti tangata o Iseraela. Kua tipuia te rakau akatutu ki raro, e kua tukuia te ruru anga auri e te veo ki rungao i te aka o te rakau kia kore te reira e tupu mai. Te akakite maira teia e ka akamutu te tutaraanga o te Patireia o te Atua i te taangaangaia i runga i te enua mei tei tupu i te mataiti 607 M.T.N.​—inara kare i ope takiri. Ka vai ua rai te rakau i ruruia e pati ua atu te “itu ua atu tuatau.” I te openga o taua tuatau, ka oronga a Iehova i te tutaraanga ki te ariki i ikiia, ko Iesu Karaiti. Taka meitaki e, te tou ra te “itu ua atu tuatau” e “te au tuatau akatakaia no te au pa enua” ki taua tuatau ra.

Na te Pipiria e tauturu ia tatou kia rauka i te akataka i te roa anga o te “itu ua atu tuatau.” Te akaaiteia nei te 1,260 ra ki “tetai tuatau [okotai tuatau] e nga tuatau [e rua tuatau] e te vaenga o tetai tuatau”​—te katoaanga e toru e te apa “tuatau.” (Apokalupo 12:6, 14) Te aite anga o teia e taki rua taime taua numero, me kore e itu ua atu tuatau, e e 2,520 ra.

Me tare tatou i te 2,520 ra tikai mei te mataiti 607 M.T.N. tae mai tatou ki te mataiti 600 M.T.N. Inara, e roa atu te itu tuatau i te reira. Te aere ua ra rai te reira i to Iesu tuatua anga no “te tuatau akatakaia no te au pa enua.” E totou anga i reira te itu ua atu tuatau. No reira, te anoanoia ra kia aru tatou i te ture a te Tuatua Tapu: “Okotai rā okotai rai ïa mataiti.” (Numero 14:34; Ezekiela 4:6) I roto i taua tu, te tutara anga e itu ua atu tuatau i te enua nei a te au mana o teianei ao mate kore i tamanamanataia e te Atua, e 2,520 mataiti. Te tare anga i te 2,520 mataiti mei te mataiti 607 M.T.N. te apai maira ia tatou ki te mataiti 1914 T.N. Ko tera te mataiti i ope ei “te tuatau akatakaia no te au pa enua,” me kore te itu ua atu tuatau. Ko te aite anga o teia kua tutara mai a Iesu Karaiti ei Ariki no te Patireia o te Atua i te mataiti 1914.

“Kia Tae Mai Toou Patireia”

No te mea e kua akanoo takereia te Patireia Mesia i te rangi, ka pure ua atu ainei tatou kia tae mai te reira, mei ta Iesu i apii mai ana i roto i te pure akaraanga? (Mataio 6:9, 10NW) Ae. Te tau meitaki ra taua patianga e te vai nei rai ei mea puapinga maata. Kare e roa atu ana ka akaari mai te Patireia o te Atua i tona mana ki te enua nei.

Mei teaa atura te au akameitakianga ta te au tangata akarongo mou ka kite me tupu te reira! “E e noo te Atua ki rotopu ia ratou,” i karanga ai te Pipiria, “e nana e orei i te roi-mata katoatoa; e e kore rava te mate, e te aue, e te mii; e te mamae oki, e kore katoa ïa; no te mea kua kore te au mea taito.” (Apokalupo 21:3, 4) I tera taime rai, “kare oki to reira e karanga e, Kua maki au.” (Isaia 33:24) Ka rekareka te aronga te akamareka ra i te Atua i te oraanga mutu kore. (Ioane 17:3) Ia tatou e tapapa atura i te akatupuanga o teia au mea e tetai atu au totou umere a te Pipiria, kia “na mua ra [tatou] i te kimi i te basileia o te Atua, e te tuatua-tika nana ra.”​—Mataio 6:33.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 10 Kua opuia e Davida te ariki o Iseraela taito te punanga ketaketa o te Maunga Ziona i te enua nei mei te ngati Iebusi e kua akariro i te reira ei oire maata nona. (2 Samuela 5:6, 7, 9) Kua apai katoa atu aia i te Aruna tapu ki taua ngai ra. (2 Samuela 6:17) No te mea te kapiti atura te aruna ki te aroaro o Iehova, kua taikuia a Ziona e ko te ngai nooanga o te Atua, te akatutu maira ei akairo tau no te au rangi.​—Exodo 25:22; Levitiku 16:2; Salamo 9:11; Apokalupo 11:19.

[Tataanga i te kapi 4]

Kua iki a Iehova ia Iesu Karaiti ei Ariki no Tona Patireia

[Au Tutu i te kapi 6]

2,520 mataiti

Okotopa 607 ◀ M.T.N. T.N. ▸ Okotopa 1914

606 1⁄4 mataiti 1,913 3⁄4 mataiti

Kua akamata “te au tuatau akatakaia no te au pa enua” i te mataiti 607 M.T.N. e kua ope i te mataiti 1914 T.N.

[Tutu i te kapi 7]

Ka rekareka te au tangata i te enua nei i te au akameitakianga e manganui a te Patireia o te Atua