Go na content

Go na table of contents

A Kownukondre fu Gado—A moro bun Kownukondre

A Kownukondre fu Gado—A moro bun Kownukondre

YESUS KRESTES ben leri den bakaman fu en: „Fu dati ede un musu begi so: ’Wi Tata na hemel, meki yu nen kon santa. Meki yu kownukondre kon. Meki yu wani pasa na grontapu soleki fa a e pasa na hemel’” (Mateyus 6:9, 10). A begi disi di furu sma sabi leki a Wi Tata Begi, e tyari kon na krin san a Kownukondre fu Gado o du.

Nanga yepi fu a Kownukondre, a nen fu Gado o kon santa. Di Satan nanga libisma opo densrefi teige Gado, dan den gi en porinen, ma a Kownukondre sa krin Gado nen. A sani disi de tumusi prenspari. Ala mekisani di abi frustan kan de koloku te den e si a nen fu Gado leki wan santa sani, èn te den e agri taki Gado abi a reti fu tiri.—Openbaring 4:11.

Boiti dati, a Kownukondre seti fu ’meki Gado en wani pasa na grontapu soleki fa a e pasa na hemel’. San na a wani fu Gado? A wani taki a banti di a ben abi nanga libisma kon bun baka, bika Adam ben meki a banti disi kon pori. Yehovah, A Moro Heiwan fu hemel nanga grontapu, sa gebroiki a Kownukondre tu fu du san a abi na prakseri, namku fu meki wan paradijs na grontapu pe bun sma kan libi fu têgo na tapu. Iya, a Kownukondre fu Gado sa tyari wan kaba kon na ala takru bakapisi fu a fosi sondu, èn a sa meki a lobi-ati prakseri di a abi gi grontapu, kon tru (1 Yohanes 3:8). Fu taki en leti, a moro prenspari boskopu na ini Bijbel abi fu du nanga a Kownukondre disi èn nanga den sani di a sa du.

Fu san ede a Kownukondre bun moro ala trawan?

A Kownukondre fu Gado na wan trutru tirimakti di abi bun furu makti. A profeiti Danièl meki wi kon sabi pikinso o bigi a makti de di a Kownukondre disi abi. Langa ten bifo, a ben taki a profeititori disi: „A Gado fu hemel sa opo wan kownukondre di . . . sa broko ala den kownukondre [fu libisma] na pisipisi èn a sa tyari wan kaba kon na den.” Boiti dati, tra fasi leki libisma tirimakti di bigin tiri èn di kon na wan kaba na ini a ten di pasa, a Kownukondre fu Gado „noiti no sa kisi pori” (Danièl 2:44). Ma dati a no ala. Na ala fasi a Kownukondre disi bun moro leki iniwan libisma tirimakti.

A Kownukondre fu Gado abi a moro bun Kownu.

Luku suma na a Kownu disi. Na ini ’wan dren èn na ini den fisyun’ di Danièl ben kisi, a si a Tiriman fu Gado en Kownukondre leki „wan sma di gersi wan manpikin fu libisma”. Sma ben tyari a Tiriman disi na fesi na Almakti Gado èn a ben kisi ’makti fu tiri, grani, èn sosrefi wan kownukondre’ te ten di no skotu (Danièl 7:1, 13, 14). A manpikin fu libisma, na Yesus Krestes, a Mesias (Mateyus 16:13-17). Yehovah Gado ben poti en eigi Manpikin, Yesus, leki Kownu fu En Kownukondre. Di Yesus ben de na grontapu, a ben taigi den ogri-ati Fariseiman: „A kownukondre fu Gado de na un mindri”. Disi ben wani taki dati a sma di ben o tron Kownu fu a Kownukondre, ben de na den mindri.—Lukas 17:21.

Sortu tiriman na grontapu kan tiri so bun leki Yesus? Yesus sori kaba taki a de regtfardiki dorodoro, taki sma kan frutrow na en tapu, èn taki a de wan Fesiman di e firi gi trawan. Den Evangelietori e sori wi taki a ben de wan man di no ben e draidrai fu handri, taki a ben abi switifasi, èn taki a ben abi dipi firi gi sma (Mateyus 4:23; Markus 1:40, 41; 6:31-34; Lukas 7:11-17). Boiti dati, fu di Yesus kisi wan opobaka èn a e libi now na ini hemel, meki a no kan dede moro, èn a no abi nowan fu den swakifasi di libisma abi.—Yesaya 9:6, 7.

Yesus nanga den sma di e tiri makandra nanga en, e tiri komoto fu wan moro bun presi.

Di Danièl kisi wan fisyun na ini en dren, dan a si sosrefi taki ’a kownukondre nanga a makti fu tiri . . . ben gi na a pipel di de den santawan’ (Danièl 7:27). Yesus no e tiri en wawan. Tra sma o tiri makandra nanga en leki kownu, èn den o dini leki priester (Openbaring 5:9, 10; 20:6). Na apostel Yohanes ben taki fu den sma dati: „Mi si a Pikin Skapu e tanapu na tapu Sionbergi, makandra nanga wan hondro fotenti na fo dusun sma . . . di bai puru fu grontapu.”—Openbaring 14:1-3.

A Pikin Skapu na Yesus Krestes di poti leki Kownu fu a Kownukondre (Yohanes 1:29; Openbaring 22:3). A Sionbergi abi fu du nanga hemel (Hebrewsma 12:22). * Yesus nanga den 144.000 sma di e tiri makandra nanga en, e tiri komoto fu hemel. Dati na wan tumusi bun presi fu pe den e tiri! Fu di den de na hemel, meki den e si sani moro bun. Fu di „Gado kownukondre” de na hemel, meki Bijbel e kari en sosrefi „a kownukondre fu hemel” (Lukas 8:10; Mateyus 13:11). Nowan fetisani, nowan bom srefi, kan doro drape fu puru a hemel tirimakti disi na pasi. Nowan sma man wini a Kownukondre disi, èn a sa du san Yehovah wani.—Hebrewsma 12:28.

Wi kan frutrow den wan di e teki presi na grontapu gi a Kownukondre fu Gado.

Fa wi du sabi disi? Psalm 45:16 e taki: „Yu sa poti . . . granman na heri grontapu.” „Yu” na ini a profeititori disi abi fu du nanga a Manpikin fu Gado (Psalm 45:6, 7; Hebrewsma 1:7, 8). Sobun, Yesus Krestes srefi sa poti den granman leki sma di e teki presi gi a Kownukondre. Wi kan de seiker taki den sma disi sa gi yesi na den komando fu Krestes. Srefi na ini a ten disi, yu abi mansma di doro den markitiki fu dini leki owruman na ini a Kresten gemeente, èn den e leri fu no „basi” den brada nanga sisa fu den, ma fu kibri den, fu gi den deki-ati, èn fu trowstu den.—Mateyus 20:25-28; Yesaya 32:2.

A Kownukondre abi regtfardiki borgu.

Gado e si den sma disi leki sma di no abi fowtu èn leki sma di de opregti (Odo 2:21, 22). Bijbel e taki: „Den safri-atisma srefi sa abi grontapu leki a gudu fu den, èn trutru den sa feni switi prisiri na ini vrede di sa de pasa marki” (Psalm 37:11). Den borgu fu a Kownukondre na safri-atisma, di de klariklari fu teki leri, èn den abi sakafasi. Den sma disi e poti yeye afersi na a fosi presi na ini den libi (Mateyus 5:3). Den wani du san reti, èn den e gi yesi na a tiri di den e kisi fu Gado.

A Kownukondre fu Gado abi den moro bun wet.

Den wet nanga den gronprakseri fu a Kownukondre e komoto fu Yehovah srefi. Na presi taki den wet nanga den gronprakseri disi de leki wan hebi gi wi, den e tyari wini kon gi wi (Psalm 19:7-11). Furu sma e kisi wini kaba fu di den e libi akruderi den regtfardiki markitiki fu Yehovah. Fu eksempre, te masra, wefi, nanga pikin e gi yesi na den rai na ini Bijbel, dan dati e meki taki a e go moro bun nanga na osofamiri-libi (Efeisesma 5:33–6:3). Te wi e gi yesi na a komando di e taki dati wi musu ’abi lobi leki wan krosi na wi skin’, dan wi e kisi wan moro bun banti nanga trawan (Kolosesma 3:13, 14). Te wi e libi akruderi Bijbel gronprakseri, dan wi kan kon kisi a gwenti tu fu wroko bun èn fu tan abi a yoisti denki fu moni (Odo 13:4; 1 Timoteyus 6:9, 10). Te wi e luku bun fu no dringi sopi pasa marki, fu no du hurudu, fu no smoko, èn fu no gebroiki drugs, dan dati e yepi wi fu tan gosontu.—Odo 7:21-23; 23:29, 30; 2 Korentesma 7:1.

A Kownukondre fu Gado na wan tirimakti di Gado seti. A Kownu, namku a Mesias, Yesus Krestes, nanga ala den sma di o tiri makandra nanga en abi fu gi frantwortu na Gado. Iya, den musu hori densrefi na den regtfardiki wet fu En, èn na den gronprakseri fu en di e sori taki a lobi wi. Den borgu fu a Kownukondre, sosrefi den sma di e teki presi na grontapu gi a Kownukondre disi, e prisiri fu libi akruderi den wet fu Gado. A de krin taki Gado de na a fosi presi na ini a libi fu den tiriman nanga den borgu fu a Kownukondre. Fu dati ede, a Kownukondre disi na trutru wan tirimakti fu Gado. Gado ben seti a Kownukondre nanga wan marki, èn a no de fu taki dati a Kownukondre disi sa doro a marki disi. Ma o ten a Kownukondre fu Gado, di wi sabi sosrefi leki a Mesias Kownukondre, o bigin tiri?

A Kownukondre e bigin tiri

Wan sani di sa yepi wi fu frustan o ten a Kownukondre disi o bigin tiri, na te wi e luku den wortu fu Yesus. A ben taki: „Trakondre sma o masi Yerusalem, teleki a reti ten fu den trakondre sma doro en kaba” (Lukas 21:24). Yerusalem ben de a wan-enkri foto na grontapu di ben abi furu fu du nanga a nen fu Gado (1 Kownu 11:36; Mateyus 5:35). A ben de a mamafoto fu wan kownukondre na grontapu. Gado ben feni a kownukondre dati bun èn a ben e horibaka gi en. A masi di den trakondre sma ben o masi a foto dati, wani taki dati wan pisi ten Gado no ben o tiri en pipel, ma na presi fu dati grontapu tirimakti ben o tiri den. O ten dati ben o pasa?

Yehovah ben taigi a lasti kownu di ben e sidon na tapu a kownusturu fu Yehovah na ini Yerusalem: „Puru na edebanti di de na tapu yu ede, èn puru a kownu-ati . . . seiker a no sa tron fu nowan sma teleki a sma kon di abi a reti na tapu, soleki fa wet e taki, èn mi musu gi en dati” (Esekièl 21:25-27). Den ben o puru a kownu-ati na a ede fu a kownu dati, èn fu wan pisi ten Gado no ben o tiri a pipel fu En. A sani disi pasa na ini 607 b.G.T. di den Babilonsma pori Yerusalem. Na ini a pisi ten di ben o kon baka dati, namku „a reti ten”, Gado no ben o abi wan tirimakti na grontapu di ben o teki presi gi en leki tiriman. Na a kaba fu a ten dati, dan fosi Yehovah ben o gi a makti fu tiri na a sma „di abi a reti na tapu”, namku Yesus Krestes. O langa a pisi ten dati ben o de?

Wan profeititori na ini a Bijbel buku Danièl e taki: ’Un koti a bon trowe èn pori en. Ma un libi a tompu fu en na ini a gron, ma nanga wan banti fu isri èn fu kopro teleki seibi ten pasa’ (Danièl 4:23). Soleki fa wi sa si, dan den „seibi ten” di kari dyaso, langa a srefi leki „a reti ten fu den trakondre sma”.

Son leisi, Bijbel e agersi sma, tiriman, èn sosrefi kownukondre nanga bon (Psalm 1:3; Yeremia 17:7, 8; Esekièl kapitel 31). Na agersi bon „ben de fu si te na a moro farawe presi fu heri grontapu” (Danièl 4:11). Sobun, a bon di den ben musu koti trowe èn di den ben poti banti lontu a tompu fu en, e agersi a tirimakti di ben o de „te na a moro farawe presi fu grontapu”, èn a tirimakti disi ben o tiri a heri libisma famiri (Danièl 4:17, 20, 22). Fu dati ede, a bon e prenki a tiri fu Gado di bun moro ala tiri, spesrutu te dati abi fu du nanga grontapu. Yehovah ben e tiri grontapu wan pisi ten nanga yepi fu a kownukondre di a ben seti fu tiri a pipel Israel. Den ben koti na agersi bon trowe, èn den ben poti banti fu isri nanga kopro lontu a tompu fu en, so taki a bon no ben o man gro. Disi ben wani taki dati a kownukondre di Gado ben e gebroiki fu tiri na grontapu, no ben o tiri moro. Dati pasa na ini 607 b.G.T., ma a no ben o tan so fu ala ten. Den banti ben o tan lontu a tompu fu a bon teleki den „seibi ten” ben pasa. Na a kaba fu a pisi ten dati, Yehovah ben o gi a makti fu tiri na a sma di abi reti na tapu, namku Yesus Krestes. A de krin taki „den seibi ten” nanga „a reti ten fu den trakondre sma”, abi fu du nanga a srefi pisi ten.

Bijbel e yepi wi fu kon frustan o langa den „seibi ten” ben o de. A e sori taki 1260 dei na a srefi leki ’wán ten nanga tu ten nanga wan afu ten’. Ala nanga ala dati na dri nanga afu „ten” (Openbaring 12:6, 14). Disi wani taki dati tu tron dri nanga afu ten, noso seibi ten, na 2520 dei.

Te wi e teri 2520 trutru dei, bigin fu 607 b.G.T., dan dati e tyari wi go na 600 b.G.T. Ma den seibi ten ben teki moro langa leki dati. Di Yesus ben taki fu „a reti ten fu den trakondre sma”, dan den seibi ten no ben kon na wan kaba ete. Sobun, den seibi ten abi fu du nanga wan profeititori. Fu dati ede, wi musu teri den dei disi soleki fa Bijbel e sori, namku: „Wán dei gi wán yari” (Numeri 14:34; Esekièl 4:6). Te wi e du dati, dan den seibi ten di grontapu tirimakti ben o tiri grontapu sondro Gado, ala nanga ala na 2520 yari. Te wi e teri 2520 yari, bigin fu 607 b.G.T., dan dati e tyari wi go na 1914 G.T. Dati na a yari di „a reti ten fu den trakondre sma”, noso den seibi ten, kon na wan kaba. Disi wani taki dati Yesus Krestes bigin tiri leki Kownu fu Gado en Kownukondre na ini 1914.

„Meki yu kownukondre kon”

Fu di a de so taki a Mesias Kownukondre seti kaba na ini hemel, dan wi musu tan begi taki a e kon, soleki fa Yesus ben leri wi nanga yepi fu a begi fu en? (Mateyus 6:9, 10) Iya. A fiti fu begi ete taki Gado en Kownukondre kon, èn a de prenspari tu taki wi e du dati. Na ini a ten di e kon, a Kownukondre fu Gado sa tiri heri grontapu.

Den getrow libisma sa kisi bun furu blesi te dati pasa! Bijbel e taki: „Gado srefi o de nanga den. A o figi ala watra puru na den ai, èn dede no sa de moro; nowan sari, noso krei, noso pen no sa de moro. Den fositen sani pasa gowe” (Openbaring 21:3, 4). Na a ten dati, „nowan sma di e libi drape sa taki: ’Mi siki’” (Yesaya 33:24). Den sma di e du a wani fu Gado, sa kisi têgo libi (Yohanes 17:3). Aladi wi e wakti taki den tumusi moi Bijbel profeititori disi èn trawan sosrefi e kontru, meki wi „tan suku a kownukondre nanga [Gado en] regtfardikifasi”.—Mateyus 6:33.

^ paragraaf 10 Kownu David fu owruten Israel, ben feti nanga den Yebusietsma èn a teki a Sionbergi na grontapu abra. A meki a presi disi di ben de wan fortresi fu den sma dati, tron a mamafoto fu a kownukondre fu en (2 Samuel 5:6, 7, 9). A tyari a santa Ark go drape tu (2 Samuel 6:17). Fu di na Ark ben e sori taki Yehovah ben de na mindri den Israelsma, meki den ben e si a Sionbergi leki a presi pe Gado e tan, èn fu dati ede a Sionbergi e prenki hemel heri bun.—Exodus 25:22; Lefitikus 16:2; Psalm 9:11; Openbaring 11:19.

Yehovah poti Yesus Krestes leki Kownu fu En Kownukondre