Skip to content

Al lo konteni

Bann Pwen enteresan dan Liv Proverb

Bann Pwen enteresan dan Liv Proverb

Parol Zeova i vivan

Bann Pwen enteresan dan Liv Proverb

LERWA SALOMON dan ansyen Izrael ti “kapab resit trwa mil proverb.” (1 Lerwa 4:32) Eski nou annan akse avek son bann parol saz? Byensir. Liv Proverb dan Labib, ki ti fini ganny ekrir ver lannen 717 A.N.L., in rikord bokou bann proverb Salomon. Zis sa de dernyen sapit ki’n ganny ekrir par de lezot dimoun. Enn par Agour garson Yake, lot par Lemyel ki ti en Lerwa. Me serten dimoun i krwar ki Lemyel i en lot non pour Salomon.

Sa bann parol enspire dan liv Proverb i annan de lobzektif—“pour en dimoun konn lasazes ek disiplin.” (Proverb 1:2) Zot ed nou ganny lasazes, ki en abilite pour vwar keksoz byen e aplik konnesans pour rezourd nou bann problenm. I osi disiplin nou oubyen form nou lo sa ki byen ek sa ki mal. Si nou port latansyon lo sa bann proverb e ekout son bann konsey, i kapab fer lefe lo nou leker, kontribye pour fer nou ere, e reisi dan lavi.—Ebre 4:12.

‘DEVLOP LASAZES E TYONBO DISIPLIN’

(Proverb 1:1–9:18)

Salomon i dir: “Vre lasazes i kontinyen kriy for dan semen.” (Proverb 1:20) Akoz nou devret ekout son lavwa for e kler? Sapit 2 i fer sit plizyer byenfe ki nou gannyen ler nou annan lasazes. Sapit 3 i diskite ki mannyer nou kapab vin byen pros avek Zeova. Apre Salomon i dir: “Lasazes i keksoz prensipal. Devlop lasazes; e ansanm avek tou sa ki ou devlope, devlop konprenezon. Tyonbo disiplin, pa les li ale.”—Proverb 4:7, 13.

Kwa ki pou ed nou reziste bann tandans imoral sa lemonn? Senkyenm sapit Proverb i reponn: Servi nou abilite pour reflesir, e rekonnet bann fason ki sa lemonn i atir nou. Mazin osi konman nou pey ser ler nou komet imoralite seksyel. Lot sapit i averti nou kont bann pratik ek latitid ki met an danze nou relasyon avek Zeova. Setyenm sapit i dekrir ki mannyer en dimoun imoral i azir. Sapit 8 i dekrir labote lasazes ek son valer dan en fason tre enteresan. Nevyenm sapit i en konklizyon tre ankourazan lo bann proverb ki’n ganny diskite ziska sa sapit. I ganny prezante konman en legzanp enteresan ki motiv nou pour rod lasazes.

Larepons pour bann Kestyon lo Labib:

1:7; 9:10—Ki mannyer lakrent pour Zeova i “konmansman konnesans” e “konmansman lasazes”? San lakrent pour Zeova, napa konnesans, akoz Zeova i Kreater tou keksoz ek Loter Labib. (Romen 1:20; 2 Timote 3:16, 17) Tou vre konnesans i sorti kot li. Alors, konnesans i konmans avek lakrent ek respe profon pour Zeova. Lakrent pour Bondye i konmansman lasazes akoz si napa konnesans, napa lasazes. Deplis, en dimoun ki napa lakrent pour Zeova pa pou servi konnesans ki i annan pour onor son Kreater.

5:3—Akoz en prostitye i ganny apele “en fanm etranze”? Proverb 2:16, 17 i dekrir en “fanm etranze” konman en dimoun “ki’n bliy lalyans son Bondye.” Nenport dimoun, enkli en prostitye, ki ti ador bann fo bondye oubyen ki ti fer li en etranze anver Lalwa Moiz, ti ganny apele en etranze.—Zeremi 2:25; 3:13.

7:1, 2—Kwa ki enplike dan “mon parol” ek “mon komannman”? Apard ki bann lansennyman Labib, sa i enplik bann lareg ki bann paran i etablir pour byennet zot fanmiy. Bann zanfan i bezwen obeir sa bann lareg e osi bann lansennyman Labib ki zot gannyen avek zot paran.

8:30—Lekel sa “zouvriye abil”? Lasazes ki pe koze, i dir ki i en zouvriye abil. Sa pa zis en stil ekrir pour dekrir bann karakteristik lasazes, me dan en fason senbolik i pe refer avek premye Garson Bondye avan i ti vin lo later konman en imen. Depi byen lontan avan i ti vin lo later, i ti ganny ‘kree konman konmansman semen Bondye.’ (Proverb 8:22) I ti travay konman “en zouvriye abil” avek son Papa pour kree tou keksoz.—Kolosyen 1:15-17.

9:17—Ki sa “delo vole,” e akoz i “dou”? Labib i konpar sa plezir ki lentimite seksyel dan maryaz i anmennen avek ler en dimoun i bwar en bon ver delo fre sorti dan en pi. Alors delo vole i reprezant bann relasyon imoral ki ganny fer an sekre. (Proverb 5:15-17) I dou akoz sa lide pour fer en keksoz san ganny dekouver i paret gou.

Leson pour nou:

1:10-14. Nou pa devret les bann peser anbet nou pour swiv zot move semen an lesanz pour keksoz materyel.

3:3. Nou devret atas en gran valer avek labonte leker ek fidelite, e fer zot vizib pour lezot vwar zis parey nou ti pou fer avek en kolye ki annan bokou valer. Nou osi bezwen fer sa bann kalite grave dan nou leker, e fer zot vin en par esansyel dan nou lavi.

4:18. Konnesans spirityel i vin ptit-a-pti. Pour reste dan lalimyer, nou bezwen kontinyen demontre limilite ek ladouser.

5:8. Nou devret reste lwen avek bann lenfliyans imoral ki vin swa atraver lanmizik, divertisman, Internet, oubyen liv ek magazin.

5:21. Eski en dimoun ki kontan Zeova pou sanz son bon relasyon avek sa vre Bondye pour en pti moman plezir? Be ditou! Pli bon rezon pour nou reste pir moralman i akoz nou konsyan ki Zeova i vwar sa ki nou fer e i vwar nou responsab pour nou aksyon.

6:1-5. Pa nou ganny bann bon konsey dan sa bann verse kont ‘port garanti’ pour en dimoun oubyen al angaz nou finansyerman pour lezot! Si apre ki nou’n egzamin nou, nou realize ki nou’n fer en keksoz ki pa saz, nou pa devret tarde pour al vwar sa dimoun konsernen e sipliy li e fer tou sa ki nou kapab pour ki keksoz i ava aranze.

6:16-19. Dan sa bann verse i annan set kategori debaz preski tou sort kalite keksoz mal. Nou devret devlop en laenn pour sa bann keksoz.

6:20-24. Ler en dimoun i ganny elve dapre bann prensip Labib, sa i kapab anpes li tonm dan latrap imoralite seksyel. Bann paran pa devret neglizan an sa ki konsern donn sa bon formasyon zot zanfan.

7:4. Nou devret devlop lanmour pour lasazes ek konprenezon.

BANN PROVERB KI KAPAB GID NOU

(Proverb 10:1–29:27)

Larestan proverb Salomon i kourt e direk. Zot ganny prezante prensipalman konman bann konparezon e zot fourni bann bon leson dan lafason ki nou konport nou, koze, ek nou latitid.

Sapit 10 ziska 24 i met lanfaz lo lenportans annan lakrent pour Zeova. Bann proverb dan sapit 25 ziska 29 ti ganny kopye par “bann zonm Izkiya lerwa Zida.” (Proverb 25:1) Sa bann proverb i ansenny nou pour depan lo Zeova ek lezot leson enportan.

Larepons pour bann Kestyon lo Labib:

10:6; not anba lo paz—Ki mannyer ‘labous bann mesan i kouver vyolans’? Petet dan le sans ki bann mesan i kasyet zot move lentansyon pour fer dimal lezot par zot parol dou. Oubyen i kapab ki vi ki an zeneral bann mesan pa ganny trete dan en bon fason, sa move fason ki lezot i tret zot i souvan fer zot reste trankil.

10:10—Ki mannyer “sa enn ki bat son lizye” i fer soufer? “En bon nanryen” pa zis adopte bann “fason koze ki rize” me i osi sey kasyet son lentansyon par fer bann zes, parey “bat son lizye.” (Proverb 6:12, 13) Sa kalite riz i kapab fer soufer son viktim mantalman.

10:29—Ki sa “semen Zeova” la? I pe refer avek fason ki Zeova i azir avek bann imen, pa avek fason ki nou devret viv. Fason ki Bondye i azir avek bann imen i vedir sekirite pour bann ki san repros me destriksyon pour bann mesan.

11:31—Akoz bann mesan i devret ganny rekonpanse plis ki en dimoun drwat? Sa rekonpans la i ganny mezire dapre degre ki en dimoun i ganny disiplinen. Kan en dimoun drwat i fer en fot, i ganny disiplinen konman rekonpans pour son fot. En dimoun mesan i fer pese volonterman e i pa oule fer sa ki byen. Alors i merite ganny en pinisyon sever.

12:23—Ki mannyer en dimoun i “kouver konnesans”? Kouver konnesans pa vedir en dimoun i toultan kasyet son konnesans. Plito i vedir ki i montre li dan en fason diskre, san bezwen atir bokou latansyon lo la par koz labous plen.

14:17—Dan ki fason dimoun i ay en ‘zonm ki servi son abilite pour reflesir’? Sa lekspresyon Ebre ki’n ganny tradwir “abilite pour reflesir” i kapab swa vedir disernman oubyen servi nou lespri pour fer malis lezot. Definitivman dimoun i ay en zonm ki servi son lespri pour fer malis lezot. Me zot osi ay en zonm ki annan disernman, ki servi son abilite pour reflesir e swazir pour “pa fer parti lemonn.”—Zan 15:19.

18:19—Ki mannyer ‘en frer ki en lot in komet en fot kont li i plis ki en lavil for’? Parey en lavil for ki’n ganny atake, sa dimoun i kapab refize fer konsesyon. Sa problenm ant li ek sa enn ki’n fer pese kont li i kapab vin en gro baryer zis parey “bar en latour.”

Leson pour nou:

10:11-14. Pour nou parol batir lezot, nou lespri i bezwen ranpli avek konnesans egzakt, nou leker i devret motive par lanmour, e lasazes i devret determinen kwa ki sorti dan nou labous.

10:19; 12:18; 13:3; 15:28; 17:28. Nou devret reflesir avan koze e evite koz tro bokou.

11:1; 16:11; 20:10, 23. Zeova i oule ki nou onnet dan bann tranzaksyon biznes ki nou fer.

11:4. I bet pour nou tay deryer keksoz materyel e negliz nou letid personnel, renyon, lapriyer, ek predikasyon.

13:4. I pa ase zis pour nou “anvi” en responsabilite dan kongregasyon oubyen “anvi” viv dan nouvo lemonn. Nou bezwen osi travay dir e fer bokou zefor pour merite ganny sa bann keksoz.

13:24; 29:15, 21. En paran ki kontan son zanfan pa gat li oubyen soutir li. Okontrer, en papa oubyen en manman i pran aksyon pour koriz fot son zanfan avan ki i fer li en labitid.

14:10. Nou pa toultan kapab byen eksprim nou santiman pli profon e pa toultan ki lezot osi i konpran nou. Alors, sa rekonfor ki lezot i kapab donn nou i limite. Petet nou bezwen andir serten difikilte par depan selman lo Zeova.

15:7. Nou pa devret dir en dimoun tou sa ki nou konnen en sel kou, zis parey en fermye pa pou senm tou son lagrenn dan zis en landrwa. En dimoun ki saz i senm son konnesans pti gin par pti gin kan i neseser.

15:15; 18:14. Ler nou gard en latitid pozitif i ed nou trouv lazwa, menm dan bann sitiasyon pli penib.

17:24. Nou pa devret fer parey “en bet,” ki son lizye ek lespri i sorti lo en keksoz pour al lo en lot olye konsantre lo bann keksoz enportan. Okontrer nou devret sey konpran pour kapab azir avek lasazes.

23:6-8. Nou devret evite ofer lospitalite ki pa senser.

27:21. Felisitasyon i kapab montre ki vreman nou ete. Si nou annan limilite, felisitasyon pou fer nou admet ki nou drwa Zeova e ankouraz nou pour kontinyen servi li. Si nou mank limilite, felisitasyon pou fer nou santi nou pli siperyer ki lezot.

27:23-27. Sa bann proverb i koz lo bann troupo ek berze pour met lanfaz lo lenportans kontant nou avek en lavi senp e travay dir. Zot devret sirtou fer nou konsyan nesesite pour depan lo Bondye. *

28:5. Si nou “rod Zeova” atraver lapriyer e par etidye son Parol, nou pou “kapab konpran tou keksoz” ki neseser pour servi li dan en fason akseptab.

‘BANN MESAZ TRE ENPORTAN’

(Proverb 30:1–31:31)

Liv Proverb i konklir avek de ‘mesaz tre enportan.’ (Proverb 30:1; 31:1) Mesaz Agour i servi bann konparezon ki fer reflesir pour montre ki nou pa pou zanmen kapab satisfer vorasite e i pa sitan fasil pour detekte fason ki en zonm i lapes en zenn fiy. * I osi averti nou pour pa met nou lo en oter e pa koz avek lakoler.

Dan sa mesaz tre enportan ki Lemyel ti resevwar avek son manman, i annan bon konsey lo konman byen servi diven ek labwason for. I osi annan konsey lo konman pour ziz byen. Deskripsyon en bon madanm i fini avek sa parol: “Donn li fri son lanmen, e les son travay loue li.”—Proverb 31:31.

Ganny lasazes, aksepte disiplin, devlop lakrent pour Bondye, e depan lo Zeova. Pa sa i bann leson tre enportan ki sa bann proverb enspire i ansenny nou! Annou fer bokou zefor pour aplik sa bann konsey e alor eksperyans sa lazwa ki “en zonm ki annan lakrent pour Zeova” i gannyen.—Psonm 112:1.

[Not anba lo paz]

^ par. 13 Vwar Latour Veyer le 1 Out, 1991, paz 31 (Angle/Franse).

^ par. 15 Vwar Latour Veyer le 1 Zilyet, 1992, paz 31 (Angle/Franse).

[Portre lo paz 8]

Tou vre konnesans i sorti kot Zeova

[Portre lo paz 10]

Ki savedir ‘senm konnesans’?