SALAMUN, koji je u drevno doba bio kralj Izraela, ‘izgovorio je tri tisuće priča’, odnosno mudrih izreka (1. Kraljevima 4:32). Jesu li nam njegove mudre riječi dostupne? Da, jesu. U biblijskoj knjizi Priče Salamunove, koja je dovršena oko 717. pr. n. e., zabilježene su mnoge Salamunove izreke. Samo se dva posljednja poglavlja pripisuju drugim piscima — Jakejevom sinu Aguru i kralju Lamuelu. Doduše, neki smatraju da je “Lamuel” zapravo Salamunovo drugo ime.

Nadahnute izreke sakupljene u Pričama Salamunovim imaju dvostruku namjenu — “da se poznaje mudrost i stega” (Priče Salamunove 1:2). Izreke nam pomažu da steknemo mudrost, odnosno da vidimo stvari u pravom svjetlu i da koristimo svoje znanje pri rješavanju problema. One ujedno omogućavaju da ‘upoznamo stegu’, odnosno služe nam kao pouka, moralni vodič i odgajatelj. Budemo li razmišljali o tim mudrim izrekama i primjenjivali ih u životu, to se može pozitivno odraziti na našu nutrinu, učiniti nas sretnijima i uspješnima (Hebrejima 4:12).

“Prava mudrost glasno uzvikuje na ulici”, kaže Salamun (Priče Salamunove 1:20, NS). Zašto bismo trebali poslušati njen glasan i jasan zov? Drugo poglavlje navodi mnoge koristi od stjecanja mudrosti. Treće poglavlje otkriva kako možemo biti prisni s Jehovom. Salamun zatim kaže: “Mudrost je glavna, pribavi mudrost, i za sve imanje svoje pribavi razum. Drži se stege i ne puštaj” (Priče Salamunove 4:7, 13).

Što će nam pomoći da se odupiremo nemoralnosti svijeta? Odgovor se nalazi u 5. poglavlju Priča Salamunovih: Koristi sposobnost prosuđivanja i prepoznaj zavodljive metode ovog svijeta. Razmišljaj i o visokoj cijeni spolnog nemorala. Iduće poglavlje upozorava na postupke i stavove koji ugrožavaju naš odnos s Jehovom. Sedmo je poglavlje naročito korisno jer razotkriva lukave postupke nemoralne osobe. U 8. su poglavlju vrijednost i privlačnost mudrosti prikazane na vrlo dojmljiv način. Deveto poglavlje, koje je  svojevrstan poticajan zaključak prethodnim izrekama, na vrlo zanimljiv i slikovit način motivira nas da stječemo mudrost.

Odgovori na biblijska pitanja:

1:7; 9:10 (St) — Što znače riječi da je strah Jehovin “početak spoznaje” i ‘početak mudrosti’? Bez straha od Jehove nema prave spoznaje, jer je on Stvoritelj svega i Autor Svetoga pisma (Rimljanima 1:20; 2. Timoteju 3:16, 17). On je Izvor sveg pravog znanja. Stoga takvo znanje možemo steći samo ako imamo strahopoštovanje prema Jehovi. A budući da je znanje neophodno da bismo imali mudrost, može se reći da je strah pred Bogom ujedno početak mudrosti. Osim toga, osoba koja nema straha pred Jehovom, koliko god znanja imala, neće ga koristiti na slavu svog Stvoritelja.

5:3 — Zašto se u izvornom tekstu bludnicu naziva “tuđinkom”? Priče Salamunove 2:16, 17 za ženu ‘tuđinku’ kažu da “zaboravlja savez Boga svojega”. Svakoga tko je obožavao lažne bogove ili nije poštivao Mojsijev zakon, već se prema njemu odnosio kao stranac, što je vrijedilo i za bludnicu, nazivalo se tuđincem odnosno tuđinkom (Jeremija 2:25; 3:13).

7:1, 2 — Što je sve obuhvaćeno izrazima “riječi moje” i “zapovijedi moje”? Osim biblijskih učenja, njima su obuhvaćena i obiteljska pravila koja roditelji postavljaju za dobrobit svih članova obitelji. Djeca i mladi trebaju se držati tih pravila, kao i biblijskih učenja koja im prenose njihovi roditelji.

8:30 (NS) — Tko je “vješt graditelj”? Mudrost sebe slikovito naziva vještim graditeljem, kao da je osoba. Ta personifikacija nije samo pjesničko sredstvo kojim se opisuju svojstva mudrosti, već se njome ujedno ukazuje na Božjeg prvorođenog Sina, Isusa Krista, u vrijeme dok je živio na nebu kao duhovno stvorenje. Davno prije nego što se rodio kao čovjek na Zemlji, Bog ga je ‘stvorio u početku svojeg stvaralačkog puta’ (Priče Salamunove 8:22, NS). On je kao “vješt graditelj” aktivno radio sa svojim Ocem tijekom stvaranja svega što postoji (Kološanima 1:15-17).

9:17 — Što je ‘ukradena voda’ i zašto je “slatka”? Budući da Biblija uživanje u bračnoj intimi uspoređuje s pijenjem osvježavajuće izvorske vode, ‘ukradena voda’ predstavlja potajne nemoralne spolne odnose (Priče Salamunove 9:17). Mogućnost da “krađu” nitko ne otkrije čini tu vodu naizgled ‘slatkom’.

Pouke za nas:

1:10-14 Čuvajmo se da nas grešnici svojim obećanjima o bogaćenju ne namame na zle postupke.

3:3 Neka nam dobrota i istinoljubivost budu istinski važne u životu. Neka se te osobine jasno vide kao da su skupocjena ogrlica oko našeg vrata. Upišimo ih na svom srcu — neka postanu sastavni dio naše osobnosti.

4:18 Poznavanje duhovnih istina postupno postaje sve veće. Da bismo ostali u svjetlu, moramo ostati ponizni i biti spremni prihvaćati vodstvo.

5:8 Moramo biti daleko od svega što potiče na nemoral, bilo da dolazi preko glazbe, zabave, Interneta, knjiga ili časopisa.

5:21 Bi li onaj tko voli Jehovu, pravog Boga, dao svoj dobar odnos s njime u zamjenu za nekoliko trenutaka užitka? Naravno da ne bi! Najsnažniji poticaj da ostanemo moralno čisti je spoznaja da Jehova vidi što radimo i da nas smatra odgovornima za naše postupke.

6:1-5 Ovi nas reci jako dobro savjetuju da ne jamčimo nepromišljeno za druge kad su u pitanju financijske obaveze. Ako nakon pažljivijeg razmišljanja shvatimo da smo nerazborito postupili, trebamo bez oklijevanja ‘navaliti na bližnjega svojega’ upornim molbama i učiniti sve što možemo da ispravimo situaciju.

6:16-19 Ovdje se navodi sedam grijeha koji obuhvaćaju gotovo svaku vrstu neispravnog ponašanja. Trebamo ih naučiti mrziti.

 6:20-24 Biblijski odgoj djeci može biti zaštita od zamki kao što je spolni nemoral. Roditelji ne bi smjeli zanemariti poučavanje o takvim temama.

7:4 Trebamo zavoljeti mudrost i razboritost.

Preostali dio Salamunovih mudrih izreka sačinjavaju sažete pojedinačne izreke. Iznesene uglavnom kao misli suprotnog i sličnog značenja te kao usporedbe, one prenose snažne pouke o ponašanju, govoru i stavovima.

Od 10. do 24. poglavlja ističe se koliko je važno imati strahopoštovanje prema Jehovi. Izreke u 25. do 29. poglavlju prepisali su “ljudi Ezehije kralja Judina” (Priče Salamunove 25:1). One nas uče da se trebamo oslanjati na Jehovu, a sadrže i druge pouke od životne važnosti.

Odgovori na biblijska pitanja:

10:6 (NS) — Kako “usta zlih kriju nasilje”? To bi moglo značiti da zli ljudi slatkorječivim govorom prikrivaju svoje zle namjere da naštete drugima. No, isto tako, budući da su zli ljudi općenito omraženi, izreka možda poručuje da takvi ljudi kod drugih nailaze na neprijateljstvo i da zato budu ušutkani, što je smisao izražen u Daničićevom prijevodu.

10:10 — Kako onaj tko “namiguje okom” nanosi bol? “Čovjek nevaljao” možda neće samo ‘hoditi sa zlim ustima’ već će i pokušati prikriti svoje motive nekim gestama i pokretima, naprimjer ‘namigujući očima’ (Priče Salamunove 6:12, 13). Takva vrsta prijevare može nedužnoj osobi prouzročiti mnogo duševne boli.

10:29 — Što je ‘Jehovin put’? U ovom slučaju radi se o načinu na koji se Jehova ophodi s čovječanstvom, a ne o životnom putu kojim bismo trebali ići. Na temelju Božjeg postupanja s ljudima jasno se vidi da čestite očekuje sigurnost, a zle propast.

11:31 — U kom se smislu zlom čovjeku i grešniku “plaća” više nego pravedniku? U ovom kontekstu plaćanje zapravo označava kaznu. Kad pravednik pogriješi, “plaća” su mu ukor i opomena. S druge strane, zla osoba griješi namjerno te se ne želi promijeniti i činiti dobro. Ona zato zaslužuje i prima težu kaznu.

12:23 — Što znači ‘pokrivati znanje’? ‘Pokrivati’, odnosno skrivati, znanje ne znači da ga netko čuva samo za sebe. To znači neupadljivo pokazivati znanje, a ne se njime razmetati i hvalisati.

14:17 (NS) — Zašto je ‘čovjek koji razmišlja omražen’? Hebrejski izraz preveden riječju “razmišlja” može se odnositi kako na razborito tako i na pakosno razmišljanje. Jasno je da je onaj tko kuje zle planove omražen. Ali isto je i s razboritim čovjekom koji je sposoban dobro prosuđivati te zato odlučuje ‘ne biti dio svijeta’ (Ivan 15:19).

18:19 — U kom je smislu ‘uvrijeđeni brat kao tvrd grad’? Poput utvrđenog grada pod opsadom, uvrijeđena osoba možda ni pod koju cijenu neće htjeti popustiti. Svađe između nje i onoga tko ju je povrijedio lako mogu postati prepreka koja je kao “prijevornica na dvoru”.

 Pouke za nas:

10:11-14 Da bi naše riječi izgrađivale druge, um nam mora biti ispunjen biblijskim istinama, srce motivirano ljubavlju, a naša mudrost bi trebala određivati što će izlaziti iz naših usta.

10:19; 12:18; 13:3; 15:28; 17:28 Neka naših riječi ne bude mnogo i neka budu promišljene.

11:1; 16:11; 20:10, 23 Jehova želi da svoje poslove obavljamo na pošten način.

11:4 Nerazumno je stjecati materijalno bogatstvo na štetu osobnog proučavanja Biblije, prisustvovanja sastancima, molitve i službe propovijedanja.

13:4 Imati želju za većim odgovornostima u skupštini ili za životom u novom svijetu samo po sebi nije dovoljno. Moramo ujedno biti marljivi i svojski se truditi da udovoljimo zahtjevima koji su pred nas postavljeni.

13:24; 29:15, 21 Roditelj koji voli svoje dijete neće ga razmaziti niti će olako gledati na njegove mane. Naprotiv, otac ili majka trebaju poduzimati neke odgojne mjere kako bi iskorijenili takve mane prije nego što se duboko ukorijene.

14:10 Budući da se najskriveniji osjećaji ne mogu uvijek jasno izraziti riječima niti ih drugi uvijek mogu razumjeti, možda nam nečija utjeha neće mnogo pomoći. Neke poteškoće morat ćemo podnijeti oslanjajući se isključivo na Jehovu.

15:7 Osobu kojoj prenosimo istinu ne bismo trebali odjedanput obasuti svime što znamo, jer ni zemljoradnik ne baca sve sjeme na jedno mjesto. Mudra osoba ‘sije znanje’ svaki put pomalo i u skladu s potrebama.

15:15; 18:14 Budemo li sačuvali pozitivan, optimističan duh, to će nam pomoći da budemo radosni čak i kad se nađemo u teškim okolnostima.

17:24 Nemojmo biti poput ‘bezumnika’ čije oči i misli lutaju, umjesto da su usredotočene na važne stvari, već težimo razboritosti kako bismo mogli mudro postupati.

23:6-8 Pazimo da naša gostoljubivost ne bude licemjerna.

27:21 Naša reakcija na pohvalu može otkriti kakvi smo. Kad nas pohvala potakne da Jehovi pripišemo zaslugu za svoja postignuća i da mu nastavimo služiti, to je dokaz poniznosti. Ako pohvala u nama pobudi osjećaj nadmoći, to ukazuje na nedostatak poniznosti.

27:23-27 Pomoću primjera iz pastirskog života u ovim se izrekama ističe koliko je vrijedno pronaći zadovoljstvo u jednostavnom načinu života i marljivom radu. One bi nam trebale pomoći da uvidimo koliko je važno oslanjati se na Boga. *

28:5 Ako ‘tražimo Jehovu’ moleći se i proučavajući njegovu Riječ, možemo ‘razumjeti sve’ što treba da bismo mu služili onako kako on želi.

Biblijska knjiga Priče Salamunove završava dvjema skupinama ‘važnih pouka’ (Priče Salamunove 30:1; 31:1; NS). Upečatljivim, intrigantnim usporedbama Agur je slikovito prikazao nezasitnost pohlepe i koliko je teško dokučiti lukave metode kojima muškarac zavodi djevojku. * Također je upozorio na samouzvisivanje i izljeve gnjeva.

Važne pouke koje je Lamuel dobio od svoje majke mudri su savjeti o pijenju vina i drugih opojnih pića te o pravednom suđenju. Opis dobre žene završava izjavom: ‘Podajte joj od ploda ruku njezinih, i neka je hvale djela njezina’ (Priče Salamunove 31:31).

Steci mudrost, prihvati ukor, razvijaj strah pred Jehovom Bogom i oslanjaj se na njega! Nadahnute izreke sadrže zaista dragocjene pouke! Svakako primjenjujmo te savjete, pa ćemo iskusiti sreću kakvu imaju oni ‘koji se boje Jehove’ (Psalam 112:1).