Skip to content

Al lo konteni

Montre Lanmour ek Respe par kontrol ou Lalang

Montre Lanmour ek Respe par kontrol ou Lalang

Montre Lanmour ek Respe par kontrol ou Lalang

“Fodre ki sak mari i kontan son madanm parey son prop lekor e ki sak madanm i respekte son mari.”—EFEZYEN 5:33.

1, 2. Ki kestyon enportan tou sa ki’n marye i devret demann zot lekor, e akoz?

FER konmsi ou ganny en kado ki’n byen pakte e i ekrir “Frazil” lo la. Eski ou pou anmenn li nenport fason? Non. Ou pou pran bokou prekosyon pour pa andomaz li. Be ki nou pou dir lo maryaz, ki en kado?

2 Naomi, ki ti en vev Izraelit ti dir avek de zenn madanm, Orpa ek Rit: “Fotespere Zeova i donn zot en kado, e zot trouv en landrwa repo sakenn dan lakaz zot msye.” (Rit 1:3-9) Konsernan en bon madanm, Labib i annan sa pour dir: “Lakaz ek larises i en leritaz sorti kot bann papa, me en madanm ki pridan i sorti kot Zeova.” (Proverb 19:14) Si ou’n marye, ou bezwen vwar ou madanm oubyen msye konman en kado sorti kot Bondye. Eski ou pe pran byen swen avek sa kado ki Bondye in donn ou?

3. Ki konsey Pol ki byen pour bann msye ek madanm swiv?

3 Ler i ti ekrir bann Kretyen dan premye syek, zapot Pol ti dir: “Fodre ki sak mari i kontan son madanm parey son prop lekor e ki sak madanm i respekte son mari.” (Efezyen 5:33) Annou vwar ki mannyer bann msye ek madanm i kapab swiv sa konsey dan lafason ki zot koz avek kanmarad.

Fer Atansyon sa “Fleo aktif”

4. Ki mannyer lalang i kapab annan en bon oubyen move lefe?

4 Zak ti ekrir dan Labib ki lalang i “en fleo aktif, ranpli avek pwazon vyolan.” (Zak 3:8) I ti byen konnen ki si nou pa kontrol nou lalang i kapab fer bokou fraka. San dout, i ti konn byen sa proverb dan Labib ki dir ki bann parol san reflesir i parey “bann kou lepe.” De lot kote, sa menm proverb i dir ki “lalang bann dimoun ki saz i en gerizon.” (Proverb 12:18) Nou parol i kapab fer en tre gro lefe lo lezot. I kapab blese, oubyen i kapab geri. Ki lefe ou parol i annan lo ou msye oubyen ou madanm? Si ou demann li, ki larepons ou pou gannyen?

5, 6. Ki bann fakter ki fer li difisil pour serten kontrol zot lalang?

5 Si bann parol blesant in trouv en plas dan ou maryaz, ou kapab fer keksoz pour sanz sa sitiasyon. Me i pou demann bokou zefor. Akoz? Premyerman, nou bezwen lit avek nou lenperfeksyon. Pese ki nou’n erite i annan en move lefe lo fason ki nou vwar kanmarad e koz avek kanmarad. Zak ti ekrir: “Si en dimoun pa komet lerer dan sa ki i dir i en dimoun parfe ki kapab met en labrid avek son lekor an antye.”—Zak 3:2.

6 Apard ki lenperfeksyon imen, lanvironnman ki nou’n grandi ladan i zwe en rol lo fason ki nou servi nou lalang. Serten dimoun in grandi dan bann lakour kot paran pa ti pare pour ekout lezot, ti napa kontrol lo zot lekor, e kriyel. (2 Timote 3:1-3) Souvan bann zanfan ki grandi dan en tel lanvironnman i demontre sa bann menm tre dan zot personnalite ler zot vin adilt. Me ni lenperfeksyon, ni en move lanfans, pa devret vin en leskiz pour koz dan en move fason. Selman, ler nou konsyan sa bann fakter, i ed nou konpran akoz pour serten i pli difisil pour kontrol zot lalang pour pa dir bann parol blesant.

‘Rezet Medizans’

7. Ki Pyer ti oule dir ler i ti konsey bann Kretyen pour “rezet . . . tou medizans”?

7 Nenport rezon ki fer nou servi bann parol blesant dan maryaz, parol blesant i kapab pe endik en mank lanmour ek respe pour nou konzwen. Pyer i annan rezon alor pour konsey bann Kretyen pour “rezet . . . tou medizans.” (1 Pyer 2:1) Sa mo Grek ki’n ganny tradwir “medizans” i vedir “parol lensilt.” I donn lide ‘tap dimoun avek parol.’ Pa sa i byen dekrir lefe en lalang ki napa kontrol!

8, 9. Ki i kapab arive ler nou servi parol lensilt e akoz bann koup marye i devret evite fer sa?

8 Bokou dimoun pa vwar parol blesant konman en keksoz ki sitan grav. Me annou vwar ki i arive ler en msye oubyen en madanm i servi parol blesant. Si enn i dir kanmarad “boufon,” “parese,” oubyen “egois,” sa i kapab vedir ki personnalite sa dimoun i kapab ganny rezimen dan en sel mo. Deplis en mo ki imilye sa dimoun! Pa sa i en mank lanmour? E ki nou pou dir lo bann egzazerasyon konsernan defo nou konzwen? Bann parol parey “Ou toultan an retar” oubyen “Zanmen ou ekout mwan ou.” Pa nou pe egzazere ler nou dir sa? Deplis, sa i kapab fer nou konzwen defann son lekor e la en dispit so i konmanse.—Zak 3:5.

9 Pas letan ensilte kanmarad i met en presyon lo sa relasyon maryaz, e i kapab annan bann konsekans grav osi. Proverb 25:24 i dir: ‘Vomye ou reste anler lo twa lakaz ki dan en lakaz avek en madanm ki pe dispit zanmen fini.’ Byensir sa i aplik pour en msye ki kontan dispit osi. Avek letan, bann parol blesant ki enn oubyen lot i dir kanmarad i afekte zot relasyon. Petet sa msye oubyen sa madanm i kapab santi ki son konzwen pa kontan li oubyen menm i pa merit lanmour son konzwen. I kler alor ki i enportan pour met en kontrol avek nou lalang. Me ki mannyer nou kapab fer sa?

‘Met en Labrid avek nou Lalang’

10. Akoz i enportan pour kontrol nou lalang?

10 Zak 3:8 i dir: “Personn pa kapab dont lalang.” Me en dimoun lo en seval i servi en labrid pour kontrol mouvman sa seval. Alors, nou osi nou devret fer nou mye pour met en labrid avek nou lalang. “En dimoun ki krwar i relizye, si i pa met en labrid avek son lalang, i pe anbet son lekor. Son larelizyon i pa vo nanryen.” (Zak 1:26; 3:2, 3) Sa i montre ki lafason ki nou servi nou lalang i serye. I pa zis afekte ou relasyon avek ou konzwen, me i afekte ou relasyon avek Zeova.—1 Pyer 3:7.

11. Ki mannyer i posib pour anpes en dezakor vin en gro dispit?

11 Nou montre nou saz ler nou veye ki nou dir avek nou konzwen. Si en sitiasyon difisil i devlope, sey apez tansyon. Annou vwar en sitiasyon ki ti leve dan lavi Izaak ek son madanm, Rebeka, dan Zenez 27:46–28:4. “Rebeka ti kontinyen dir Izaak: ‘Mon’n ay mon lavi akoz sa bann fiy Et. Si Zakob i pran en madanm parmi bann fiy Et parey sa bann parmi bann fiy sa pei, akfer mon pou viv?’” Napa okenn lendikasyon ki Izaak ti reazir dan en move fason. Okontrer, i ti anvoy zot garson Zakob rod en madanm ki annan lakrent pour Bondye, ki pa pou donn Rebeka en latet fer mal. Meton en dezakor i leve ant en msye ek son madanm. Pour anpes en pti dezakor vin en gro dispit, dan plas dir “ou” zot kapab dir “mwan.” Par egzanp olye dir, “Ou pa zanmen pas letan avek mwan!” akoz ou pa dir, “Mon swete nou ti kapab pas plis letan ansanm”? Konsantre lo sa problenm, pa zis sa dimoun. Reziste sa tandans pour rode lekel ki tor. Parey Romen 14:19 i dir: “Annou rod sa bann keksoz ki prodwi lape, e rann nou for ansanm dan lafwa.”

Rezet ‘tou move Santiman, Iritasyon, Lakoler’

12. Pour kapab kontrol nou lalang, lo kwa nou devret priye, e akoz?

12 Kontrol nou lalang i enplik plis ki zis vey sa ki nou dir. Apre tou, sa ki nou dir i sorti dan leker pa zis dan labous. Zezi ti dir: “En zonm bon i tir dibyen dan kof son bon leker, tandis ki en zonm move i tir dimal dan kof son move leker. Labous i koz sa ki debord dan leker.” (Lik 6:45) Alors pour kontrol ou lalang, petet ou bezwen priye parey David: “Bondye, kree dan mwan en leker pir, e met dan mwan en nouvo lespri, enn ki ferm.”—Psonm 51:10.

13. Ki mannyer move santiman, iritasyon ek lakoler i kapab fer sorti bann parol lensilt?

13 Pol ti sipliy bann Efezyen pour evit pa zis bann parol blesant me osi sa bann santiman ki fer nou dir zot. I ti ekrir: “Debaras zot avek tou move santiman, tou iritasyon, tou lakoler. Fer disparet tou kriye ek lensilt. Evite annan okenn santiman mesanste.” (Efezyen 4:31) Remarke ki avan mansyonn “kriye ek lensilt,” Pol i mansyonn ‘move santiman, iritasyon ek lakoler.’ Se sa lakoler ki bwi anndan nou, ki fini par eksploze avek bann parol blesant. Alors demann ou lekor: ‘Eski mon gard rankin oubyen lakoler dan mon leker? Eski mon annan tandans pran bann gran lakoler?’ (Proverb 29:22) Si i leka, priy Bondye pour ed ou sirmont sa bann tandans e kontrol ou pour anpes ou lakoler eksploze. Psonm 4:4 i dir: “Zot kapab nerve, me pa fer pese. Koz dan zot leker lo zot lili, e reste trankil.” Si ou santi ou lakoler pe monte e ou per pangar ou perdi kontrol, swiv sa konsey dan Proverb 17:14: “Avan ki dispit i eklate, sorti ale.” Kit sa landrwa tanporerman ziska ki nepli annan danze.

14. Ki mannyer rankin i kapab afekte en maryaz?

14 I pa toultan fasil pour kontrol nou lakoler ek iritasyon, sirtou ler zot sorti dan sa ki Pol i apel “move santiman.” Sa mo Grek ki Pol ti servi i donn lide en “latitid rankinen ki pa oule rekonsilye” ek en ‘rankin ki rapel tou lemal’ ki en dimoun i fer. Parfwa sa msye ouswa madanm i kapab gard en mekontantman pour en bon pe letan ki vin konman en gro baryer dan zot relasyon. Mekontantman i vin evidan akoz en problenm ki pa ankor vreman ganny rezourd. Me gard rankin pour en keksoz mal ki’n ganny fer dan lepase pa abouti dan nanryen. Sa ki’n arive i’n arive, e enn fwa ki ou’n pardonnen, ou bezwen les pase. Lanmour “pa gard rankin.”—1 Korentyen 13:4, 5.

15. Kwa ki pou ed bann ki’n abitye koz brit pour sanz zot fason koze?

15 Be si dan ou fanmiy kot ou’n grandi, zot ti abitye koz brit avek kanmarad e aprezan ou’n ganny sa labitid pour koz koumsa? Ou kapab sanze. Dan plizyer laspe ou lavi, ou’n deza met serten limit ki ou fer ou mye pour pa depase. Kote ou pou met limit an sa ki konsern ou parol? Eski ou pou arete avan ou parol i bles lezot? Petet ou pou anvi adopte sa prensip dan Efezyen 4:29 konman ou limit: “Pa les bann move parol sorti dan zot labous.” Pour fer sa, nou bezwen ‘abandonn nou vye natir avek son bann move labitid. Pran natir nouvo: natir zonm nouvo ki tou letan son kreater, Bondye, pe renouvle dan vre konnesans pour nou resanble li parfetman.’—Kolosyen 3:9, 10.

“Konversasyon konfidansyel” i neseser

16. Akoz ler en koup pa koz avek kanmarad i afekte zot lavi maryaz?

16 Ler en msye oubyen en madanm i deside pour pa koz avek kanmarad, zot pa akonpli nanryen. Okontrer sa i pli afekte zot lavi maryaz. Petet zot pa pe fer li pour pini kanmarad, me akoz zot telman fristre oubyen dekouraze. Me pa koz avek kanmarad i zis kree plis tansyon e i pa kontribye pour rezourd sa problenm. En madanm ti dekrir li koumsa: “Ler nou rekonmans koz avek kanmarad, nou pa zanmen diskit sa problenm.”

17. Ki bann Kretyen ki pe ganny problenm dan zot maryaz i devret fer?

17 Ler dezakor i kontinyen persiste ant en koup marye, napa solisyon fasil. Proverb 15:22 i dir: “Bann plan pa pou reisi kan napa konversasyon konfidansyel, me letan i annan en kantite konseye keksoz i marse.” Ou bezwen asize zot de ou konzwen e diskit zot problenm. Fer bokou zefor pour ekout ou konzwen avek en lespri ek leker ouver. Si i paret enposib pour fer sa, akoz ou pa rod led bann ansyen dan kongregasyon? Zot konn byen Labib e zot annan bokou leksperyans lo konman pour aplik son bann prensip. Sa bann ansyen i parey “en landrwa kasyet kont divan e en landrwa maske kont tanpet lapli.”—Izai 32:2.

Ou kapab ranport Laviktwar

18. Ki lalit ki ganny dekrir dan Romen 7:18-23?

18 Met en labrid avek nou lalang i en lalit. Me kontrol nou aksyon osi i difisil. Pol ti dekrir konman ti difisil pour li: “Mon konnen ki napa naryen ki bon dan mwan, setadir, dan mon natir. Menm si mon oule fer sa ki byen, mon pa kapab fer li. Mon pa fer sa ki byen ki mon anvi fer, me mon fer sa ki mal, ki mon pa anvi fer. Ensi, si mon fer sa ki mon pa oule, alor i nepli mwan ki pe azir me pese ki reste dan mwan.” Akoz “lalwa pese ki dan” nou, nou tant pour mal servi nou lalang ek lezot parti nou lekor. (Romen 7:18-23) Me nou bezwen konbat sa tandans e nou pou ranport laviktwar avek led Bondye.

19, 20. Ki mannyer legzanp Zezi i kapab ed bann msye ek madanm met en labrid avek zot lalang?

19 Dan en relasyon kot i annan lanmour ek respe, nou pa kapab koz san reflesir e dan en fason brit avek kanmarad. Mazin legzanp ki Zezi Kri in kite dan sa domenn. I pa ti zanmen ensilte son bann disip. Menm sa zour swar avan son lanmor, ler son bann zapot ti pe dispit lo lekel ki pli enportan parmi zot, Garson Bondye pa ti reprimann zot. (Lik 22:24-27) Labib i donn sa konsey: “Zot, bann mari, kontan zot madanm parey Kris in kontan [kongregasyon] e in donn son lavi pour li.”—Efezyen 5:25.

20 Me en madanm, ki i devret fer li? I devret “respekte son mari.” (Efezyen 5:33) Eski en madanm ki respekte son mari pou kriy avek li e koz brit avek li? Pol ti ekrir: “Mon oule ki zot konpran ki Kris i sef tou zonm, ki en mari i sef son madanm e Bondye i sef Kris.” (1 Korentyen 11:3) Bann madanm i devret soumet avek zot sef zis parey Kris i soumet avek son Sef. (Kolosyen 3:18) Kantmenm napa okenn imen enparfe ki kapab imit Zezi dan en fason parfe, ler bann msye ek madanm i sey fer zot mye pour ‘swiv son legzanp,’ zot pou reisi byen servi zot lalang.—1 Pyer 2:21.

Ki ou’n aprann?

• Ki mannyer en lalang ki napa kontrol i kapab afekte en maryaz?

• Akoz i difisil met en labrid avek nou lalang?

• Kwa ki pou ed nou kontrol nou lalang?

• Ki ou devret fer ler ou rankontre problenm dan ou maryaz?

[Kestyon]