ASTRONOMI su uvidjeli da je naš dom, Zemlja, tek sićušna točkica u neizmjernim prostranstvima beskrajnog svemira. Nigdje drugdje u svemiru nije pronađen život. Jedino naš planet ima uvjete koji su za to neophodni.

No to nije sve. Život na prelijepoj zemaljskoj kugli usto je i pravi užitak. Nije li lijepo osjetiti tople zrake Sunca za nekog hladnog dana? Koga od nas ne oduševljava njegov veličanstveni izlazak ili zalazak? Dakako, svrha Sunca nije samo da uljepšava svijet u kojem živimo. Ono je neophodno za naš život.

Zemlja i drugi planeti već nebrojene milijune godina kruže oko Sunca u stabilnim putanjama zahvaljujući njegovoj gravitaciji. A još smo u školi naučili da cijeli Sunčev sustav kruži u orbiti oko središta naše galaksije, Mliječne staze. No Sunce je tek jedna od preko 100 milijardi zvijezda u našoj galaksiji, koje se zajedno kreću oko njenog središta.

Galaksija Mliječna staza nalazi se u skupini od otprilike 35 galaksija. Veće skupine galaksija sastoje se od tisuća galaksija. Sunčev sustav vjerojatno ne bi bio toliko stabilan da se nalazi u većoj i gušćoj skupini galaksija. Guillermo Gonzalez i Jay Wesley Richards u svojoj knjizi The Privileged Planet kažu da su rijetka područja u svemiru u kojima “vladaju toliko pogodni uvjeti za složene životne oblike poput onih koji nastavaju naš planet”.

Je li se život na našem planetu pojavio pukim slučajem? Je li on neočekivani produkt “velikog praska”? Ili se život na prelijepom planetu Zemlji pojavio s određenom svrhom?

Mnogi ljudi došli su do zaključka da je naš zemaljski dom stvoren sa svrhom da netko na njemu živi. * Prije mnogo stoljeća jedan je hebrejski pjesnik o Zemlji i nebu napisao sljedeće: “Kad gledam nebesa tvoja, djelo prstiju tvojih, mjesec i zvijezde koje si načinio — što je čovjek smrtni?” (Psalam 8:3, 4). Ovaj je pjesnik bio uvjeren u to da postoji Stvoritelj. Je li to razuman zaključak u današnje znanstveno doba?