Skip to content

Skip to table of contents

Langa Fakalaumālie ʻi he “Fale Maká”

Langa Fakalaumālie ʻi he “Fale Maká”

Langa Fakalaumālie ʻi he “Fale Maká”

Ko e hingoa ʻo e fonua ʻAfilika ko ení ʻoku ʻuhingá ko e “Fale Maka.” Ko ha fonua ia ʻa ia ʻoku ʻiloa koeʻuhi ko e Vaitō Vikatōlia pea mo e lahi ʻo e meʻamoʻui kaivao kehekehe aí. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi langa motuʻa lahi taha ko e faʻu ʻe he tangatá, ʻi he fakatonga ʻo e Sāhalá. Ko ha manafa kalānite ʻoku kolosi atu ʻi hono loto-mālié. Ko e ʻea māfana lelei ʻi he manafa ko iá ʻoku faʻu ai ha funga fonua moʻui mo maʻuiʻui. Ko Simipāpuē eni, ʻoku nofoʻi ʻe he kakai ʻe toko 12 miliona nai.

KO E hā ʻoku ui ai ko e Fale Maká? ʻI he 1867, ko e tokotaha tulimanu mo fakatotolo ko Adam Renders naʻá ne ʻilo ai ha ngaahi fale maka lalahi ʻokú ne kāpui ʻa e ʻeka laka hake he 1,800. Kuó ne fononga holo ʻi he pota vao ʻo ʻAfiliká, ʻa ia ko e ngaahi ʻapi aí naʻe meimei langa ʻaki ʻa e pelepela, ʻakau mo e saafa. Kuó ne fou mai leva eni ʻi he ngaahi toetoenga maka ʻo ha fuʻu kolo lahi, ʻa ia ʻoku ui he taimí ni ko Fuʻu Simipāpuē.

Ko e ngaahi toetoenga ko ení ʻoku tuʻu ia ʻi he fakatonga pē ʻo e feituʻu ʻoku ʻiloa he taimí ni ko Masvingo. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi ʻaá ʻoku laka hake he mita ʻe 9 hono māʻolungá, ko e ngaahi maka kalānite ʻoku fehilihiliʻi kae ʻikai simaʻi. ʻI loto ʻi he ngaahi toetoengá, ʻoku ʻi ai ha taua faikehe hangē ha kouní, ko hono māʻolungá ʻoku aʻu ki he mita nai ʻe 11 mei ha tuʻuʻanga ʻoku mita ʻe ono hono fālahí. Ko e taumuʻa tonu ʻo e fale lahi ko ení ʻoku teʻeki pē ke ʻiloʻi. Ko e ngaahi toetoengá ʻoku lau hono taimí ki he senituli hono valu T.S., ka ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni ko e feituʻú ni naʻe nofoʻi ia ʻi he taʻu ʻe laui ngeau ki muʻa ai.

ʻI he 1980 ko e fonua naʻe ʻiloa he taimi ko iá ko Lotesia naʻe hoko ia ʻo tauʻatāina mei Pilitānia pea naʻe toe fakahingoa ko Simipāpuē. Ko e kakai aí ʻoku kau ai ʻa e ongo kulupu fakamatakali lalahi—ko e kau Soná, ʻa ia ko e konga lahi ange ia ʻo e kakaí, pea mo e kau Nepelé. Ko e kakaí ʻoku anga-talitali kakai, ʻo hangē pē ko ia kuo faʻa fakatokangaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau ngāue fakaʻevangeliō fale ki he falé. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻa mo e ki muʻa ke ʻiloʻi pe ko hai ʻa e tokotaha ʻaʻahí, ko ʻene tukituki pē ʻi he matapaá kuo fai ange leva ha fakaafe ke “Hū mai” mo e “Kātaki ʻo tangutu.” ʻOku maʻu ʻe he kau Simipāpuē tokolahi ʻa e ʻapasia loloto ki he Tohi Tapú pea ʻoku nau faʻa vilitaki ke tangutu ʻenau fānaú ʻo fanongo lolotonga ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki Fakatohitapú.

Ko Hono ʻOatu ha Pōpoaki Fakatupu Langa Hake ʻo e Fakafiemālie

Ko e “ʻeitisí” mo e “laʻalaʻaá” ko e ongo foʻi lea ia ʻoku faʻa toutou ngāueʻaki ʻi he mītiá ʻi he taimi ʻoku lave ai ki Simipāpueé. Ko e mafola ʻa e ʻeitisí ʻoku ʻi ai ʻene uesia lahi ʻa e kakaí pea mo e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo e ngaahi fonua ʻi he konga ʻo ʻAfilika ʻi he fakatonga ʻo Sāhalá. ʻI hení, ko e talatala ki falemahakí ʻoku faʻa felāveʻi pē mo e HIV. Kuo maumauʻi ʻe he mahakí ni ʻa e moʻui fakafāmili ʻa e tokolahi.

Ke tokoni ki he kakai ʻi Simipāpueé, ʻoku femoʻuekina ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono talaki ko e ʻalunga lelei taha ʻi he moʻuí ʻa e ʻalunga ʻoku tataki ʻe he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻomai ʻi he Tohi Tapú. Hangē ko ení, ʻoku akoʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e meʻaʻofa fakaʻotua ʻo e vā fakaefehokotaki fakasinó ʻoku totonu ke fai pē ia ʻi loto he nofo malí, ʻa ia ko e fakasōtomá ʻoku taʻefakahōifua ia ki he ʻOtuá, pea ko e huhu totó mo hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi faitoʻo kona tapu fakafiefiá ʻoku tapui ia ʻe he lao ʻa Sihová. (Ngāue 15:​28, 29; Loma 1:​24-27; 1 Kolinito 7:​2-5; 2 Kolinito 6:19 [7:​1PM]) ʻOku toe fakamafola foki ʻe he Kau Fakamoʻoní ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki makatuʻunga leleí, ʻo fakamamafaʻi ko e kahaʻu ofi maí, ʻe toʻo ai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e mahamahaki kotoa pē.—Aisea 33:24.

Tokonaki ʻa e Tokoni ki he Fakatamakí

Kuo uesia lahi ʻe he laʻalaʻaá ʻa Simipāpuē ʻi he hongofuluʻi taʻu kuo maliu atú. Kuo pongia ʻa e fanga monumanu kaivaó ʻi he fiekaiá mo e mahahuʻá. Kuo laulaui kilu ʻa e mate ʻa e fanga pulú. Kuo fakaʻauha ʻe he afí ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi vaotā ʻakau papá. Kuo mate ʻa e fānau mo e kau taʻumotuʻa tokolahi ko e fasimanavá. Naʻa mo e ngaahi vai ʻo e fuʻu Vaitafe Samipesí ʻoku holo hifo ia ki he lēvolo ʻoku uesia ai ʻa e ngāue ʻa e ngaahi fuʻu fale ʻuhila fakalele vaí.

ʻI he fakafeangai ki he maumau peheé, kuo fokotuʻu ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ngaahi kōmiti tokoni fakatamaki ʻe valu ʻi he ngaahi konga kehekehe ʻo e fonuá. Naʻe ʻaʻahi ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí ki he ngaahi fakatahaʻangá ke fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu totonú. Ko e fakamatala ko ení naʻe toe ʻoatu ia ki he kōmiti tokoni fakatamaki feʻungamālié. Naʻe fakamatala ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻe taha: “Laka hake he taʻu ʻe nima he kuohilí, kuo mau tufa ai ʻa e koane laka hake he toni ʻe laui afe, toni ʻe hongofulu ʻo e ika mōmoá, pea mo ha lahi tatau ʻo e piini melié. Naʻe teuteu ʻe homau fanga tokoua fakalaumālié ʻa e toni ʻe ua ʻo e mufushwa [vesitapolo mōmoa]. Naʻa mau toe tufa foki ʻa e ngaahi fatunga vala naʻe foaki mai pea pehē ki he ngaahi tokoni fakapaʻanga naʻe fiemaʻú.” Naʻe fakamatala ha toe ʻovasia fefonongaʻaki ʻe taha: “ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he ngaahi faingataʻa kuo mau aʻusia ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi ngofua naʻe fiemaʻu ʻe Simipāpuē mo Saute ʻAfilika ke ʻomai ai ʻa e ngaahi tokonaki ko ení pea ki he nounou maʻu pē ʻa e lolo naʻe fiemaʻu ke ʻaveʻaki ʻa e ngaahi tokoni ko eni ʻoku mātuʻaki fiemaʻú, ko e meʻa pē ʻe lava ke u fakaʻosiʻakí ko ʻemau lavameʻá ko e toe fakamoʻoni ia ʻo e fakapapauʻi mai ʻe Sīsū ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku mau fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa.”—Mātiu 6:32.

ʻOku anga-fēfē ʻa e fāinga ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí tonu ʻi he ngāue he ngaahi feituʻu ʻoku uesia ʻe he laʻalaʻaá? ʻOku ʻave ʻe he niʻihi ʻa e meʻakai maʻanautolu pea mo e ngaahi fāmili ʻoku nau nofo mo iá. Ko e taha ʻo kinautolu naʻá ne līpooti mai ko e niʻihi ʻo e fanga tuofāfine Kalisitiané naʻa nau fehuʻia pe ʻoku totonu ke taʻofi ʻenau ngāue fakamalanga ki he ʻaho ko iá koeʻuhi ka nau kau ʻi he tuʻu laine atu ki he tokoni fakapuleʻanga naʻe teuaki ke faí. Naʻa nau fili ke falala kia Sihova ʻaki ʻenau tokangataha ki he ngāue fakamalangá pea sio ki he founga ʻe fakaleleiʻi ai ʻa e palopalemá. Naʻe ʻikai ke tau mai ha tokoni fakapuleʻanga ia ʻi he ʻaho ko iá.

Naʻe fakataimitēpileʻi ha fakataha faka-Kalisitiane ki he ʻaho hono hokó, pea naʻe toe pau ki he fanga tuofāfine ko ení ke nau fai ha fili. Te nau maʻu ʻa e fakatahá, pe te nau ʻalu ʻo tatali ki hono fakatūʻuta ʻa e ngaahi tokoni ki he fakatamakí? ʻI hono fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa totonu ke nau fakamuʻomuʻá, naʻa nau maʻu ʻa e fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá. (Mātiu 6:33) Lolotonga hono hivaʻi ʻa e hiva tukú, ne nau fanongo ki he fakaofiofi mai ʻa ha loli. Naʻe tau mai ʻa e tokoní ʻi ai tonu, fakafou ʻi honau fanga tokoua fakalaumālie ʻi he kōmiti tokoní! Ko e fiefia mo e houngaʻia ʻataʻatā ʻa e Kau Fakamoʻoni faitōnunga naʻa nau maʻu ʻa e fakatahá naʻe hulu fau.

ʻOku Langa Hake ʻa e ʻOfá

Ko e ngaahi tōʻonga anga-ʻofa ki he faʻahinga ʻi tuʻa he fakatahaʻanga Kalisitiané kuo fakaʻatā ai ha ngaahi faingamālie ke fai ha fakamoʻoni lelei. Ko ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻi he feituʻu Masvingo, fakataha mo e niʻihi ʻo e Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá, naʻa nau kau ʻi he ngāue fakaʻevangelioó. Naʻá ne fakatokangaʻi ha kiʻi taʻahine ʻoku tokoto ʻi he veʻe halá. Naʻe ʻilo ʻe he Kau Fakamoʻoní naʻá ne puke lahi,  he naʻe ʻikai te ne lava ʻo lea fakalelei pea ko hono leʻó naʻe tetetete. Ko e hingoa ʻo e kiʻi taʻahiné ko Hamunyari, ʻa ia ʻi he lea faka-Soná ʻoku ʻuhingá ko e “ʻOku ʻIkai Te Ke Mā?” Naʻe toki ʻiloʻi ʻe he fanga tokouá kuo liʻaki ia ʻe he kau mēmipa ʻo hono siasí ʻa ia naʻa nau ō ki ha meʻa fakalotu ʻi he moʻungá. Naʻe tokonaki ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e tokoni anga-ʻofa ki he kiʻi taʻahiné, ʻo ʻave ia ki ha kolo ofi mai.

ʻI he kolo ko iá, naʻe ʻiloʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa Hamunyari, ko ia naʻa nau kole ange ki hono kāingá ke nau ōmai ʻo ʻave ia. ʻI he fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoní, naʻe fakamatala ʻa e kakai he koló: “Ko e lotu moʻoní eni. Ko e ʻofa eni ʻoku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau Kalisitiané.” (Sione 13:35) Ki muʻa ke nau mavahé, naʻe ʻoange ʻe he fanga tokouá kia Hamunyari ʻa e kiʻi tuleki ko e Te Ke Saiʻia ke ʻIlo Lahi Ange ki he Tohi Tapú?  *

ʻI he uike hono hokó naʻe ngāue ʻa e ʻovasia fefonongaʻakí ʻi he fakatahaʻanga ʻi he feituʻu naʻe nofo ai ʻa Hamunyari. Naʻá ne fie ʻilo pe kuó ne aʻu lelei ki ʻapi. Naʻe fiefia ʻaupito ʻa e fāmilí kotoa ke sio kiate ia mo e fanga tokoua fakalotofonuá. Naʻe fakamatala ʻene ongo mātuʻá: “Ko kimoutolu ʻoku mou fai ʻa e lotu moʻoní. Naʻa mou fakahaofi ʻa e moʻui ʻo ʻemau kiʻi taʻahiné, ʻa ia naʻe tuku ke mate ʻi he halá.” Kuo nau ʻeke ange ki he kau mēmipa ʻo hono siasí: “Naʻe ʻikai te mou mā, ʻo hangē ko e meʻa ʻoku fakahuʻunga ki ai e hingoa Hamunyari, ke tuku ia ke ne mate?” Naʻe kamataʻi ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e ngaahi fetalanoaʻaki Fakatohitapu pea nau tuku ʻa e ngaahi tohi makatuʻunga Fakatohitapu ʻi he fāmili ʻo Hamunyari ʻa ia naʻa nau fakaafeʻi ʻa e fanga tokouá ke nau foki ange pea fai ha ako Tohi Tapu mo kinautolu. Ko e kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fāmilí ʻa ia naʻa nau fakafepakiʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní kuo liliu ʻenau fakakaukaú. Ko e taha ʻo kinautolu, ko e mali ia ʻo e tokoua lahi ʻo Hamunyari, ko ha taki ia ʻo ha siasi ʻi he feituʻú. Naʻá ne tali ha ako Tohi Tapu.

Ko Hono Langa ʻa e Ngaahi Fale Faiʻanga Lotu

Naʻe tohi ha tokotaha-faʻu maau ne fakamānavaʻi ʻo e kuohilí: “Elohimi e, . . . ʻOku fie inu ki he ʻAfiona hoku laumalie ni, . . . ʻi he fonua momoa mo fieinu he honge vai.” (Sāme 63:1) He moʻoni ē ko e tuʻungá ni ki he kakai tokolahi ʻi Simipāpueé! ʻI he tuʻunga fakaesinó kuo nau kātekina ʻa e laʻalaʻā, ka ʻi he tuʻunga fakalaumālié ʻoku nau fieinua ki he ʻOtuá pea mo ʻene leleí. ʻOku lava ke ke fakatokangaʻi eni mei he ngaahi ola ʻo e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiane ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he hoko ʻa Simipāpuē ʻo tauʻatāina ʻi he 1980, ko e Kau Fakamoʻoni nai ʻe toko 10,000 naʻa nau ngāue ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻe 476. ʻI he taimi ní, hili mei ai ha taʻu ʻe 27, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni longomoʻuí kuo liunga tolu honau tokolahí pea ko e fika ʻo e ngaahi fakatahaʻangá ʻoku meimei liunga ua ia.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ko ení ʻoku ʻi ai tonu honau feituʻu faiʻanga lotu. ʻI Sanuali 2001, ko e fakatahaʻanga pē ʻe 98 ʻi he ngaahi fakatahaʻanga laka hake he 800 ʻi Simipāpuē ʻoku ʻi ai honau fale faiʻanga lotú—ko ha Fale Fakatahaʻanga—ke nau fakataha ai. Ko e lahi ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ko ení ʻoku fai ʻenau ngaahi fakatahá ʻi he ngaahi lalo ʻakaú pe ʻi he fanga kiʻi fale fakaʻofa ʻoku langa ʻaki ʻa e ʻakau, ʻo vali ʻa e holisí ʻaki ʻa e pelepela pea ʻato ʻaki ʻa e sāfá.

Ko e ola ʻo e ngaahi tokoni loto-fiefoakí mo e ngāue pole tōtōivi ʻa honau fetokouaʻaki Kalisitiane ʻi māmani lahí, ko e Kau Fakamoʻoni ʻi Simipāpueé kuo nau kamataʻi ha polokalama ʻoku fakafaingamālieʻi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga lahi ange ke nau maʻu ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga iiki kae taau. Ko e Kau Fakamoʻoni tokolahi mei muli ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi pōtoʻi fakaelangá kuo nau fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ke nau ō ai ki Simipāpuē ʻo ngāue fakataha mo e kau ngāue pole he feituʻú. Ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni he feituʻú naʻá ne tohi: “ʻOku mau fakamālō loto-moʻoni atu ki he kotoa ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mei he ngaahi fonua lahi ʻaupito kuo nau ō mai ki Simipāpueé ni ke tokoni ki hono langa ha ngaahi Fale Fakatahaʻanga fakaʻofoʻofa. Pea ʻoku mau fakamālō atu ki he kotoa ʻo e toenga ʻo kimoutolú ki homou ngaahi tokoni ki he Paʻanga Fale Fakatahaʻangá ʻa ia ʻoku ʻai ai ke malava ʻa e ngāué ni.”

ʻI he konga fakahahake ʻo e fonuá, naʻe fakataha ʻa e fanga tokouá ʻi ha fuʻu ʻakau baobab ʻi he taʻu ʻe 50. ʻI hono tala ange ki he kau mātuʻa Kalisitiané ʻe langa moʻoni ha fale faiʻanga lotú, naʻe laka hake he toko tahá ʻa e faʻahinga ʻo kinautolu naʻe ʻikai lava ʻo taʻotaʻofi honau loʻimatá. ʻI ha fakatahaʻanga ofi mai, naʻe pehē ai ʻe ha tokotaha mātuʻa taʻu 91: “Kuó u tangi kia Sihova ʻi ha taimi fuoloa ke hoko ha meʻa peheni!”

ʻOku fai ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻo kau ki he vave ʻo hono langa ʻa e ngaahi fale fakaʻofoʻofa ko ení. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha mamata ʻe taha: “ʻOku mou langa he lolotonga e ʻahó, ka ʻoku pau pē ʻoku langa ʻe he ʻOtuá ʻi he poʻulí!” ʻOku toe fakatokangaʻi foki ʻa e fāʻūtaha mo e fiefia ʻa e kau ngāué. Aʻu mai ki he ʻahó ni, laka hake ʻi he ngaahi Fale Fakatahaʻanga foʻou ʻe 350 kuo ʻosi kakato ʻi he fonuá kotoa. ʻOku fakaʻatā heni ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻe 534 ke nau fakataha ʻi he ngaahi Fale Fakatahaʻanga mālohi naʻe langa ʻaki ʻa e piliki.

ʻOku hokohoko atu ʻa e langa fakalaumālie mātuʻaki mahuʻingá ʻi Simipāpuē. ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he meʻa kuo ʻosi lavaʻí, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fakamālōʻiaʻi ʻa Sihova, ʻa e matavai ʻo e ngaahi tāpuaki peheé. ʻIo, “ka ʻikai langa ʻe Sihova ʻa e fale, ko e ongosia ʻa e kau langa ko e kulanoa pe.”—Sāme 127:1.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu, sio ki he tohi)

SIMIPĀPUĒ

HALALE

Masvingo

Fuʻu Simipāpuē

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Taua hangē ha kouní

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Fale Fakatahaʻanga foʻou, Fakatahaʻanga Concession

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Mēmipa ʻo e Fakatahaʻanga Lyndale ʻi tuʻa ʻi honau Fale Fakatahaʻanga foʻoú

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 9]

Toetoenga sitepu: ©Chris van der Merwe/AAI Fotostock/age fotostock; taua ʻi lotó: ©Ingrid van den Berg/AAI Fotostock/age fotostock