Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Auraka e Akatakake i ta te Atua i Topiri

Auraka e Akatakake i ta te Atua i Topiri

Auraka e Akatakake i ta te Atua i Topiri

“E teianei, kare atura raua i te toko rua, kua kopapa okotai ra. E ta te Atua i topiri ra, auraka te tangata e akataka ke atu.”​—MATAIO 19:6.

1, 2. Eaa ra i tau ei ki te Tuatua Tapu e e tika tikai kia tapapa atu e ka tupu mai te au manamanata i tetai au taime ki nga tokorua akaipoipo?

E AKAMANAKO ana e kua papa koe i te akamata i tetai tere mamao na runga i te motoka. E au manamanata ainei taau ka aro atu i runga i te mataara? E neneva tikai i te manako anga e kare te reira e tupu mai! Ei akatauanga, penei ka taeria mai koe e te reva kino, te anoanoia ra kia aere marie e kia akaoro matakite ua koe. I tetai tuatau, ka tupu mai te manamanata ki te matini kare e rauka ia koe i te maani, te umuumuia ra kia tapu koe i te pae i te mataara e kia kimi i tetai tauturu. Ka akariro ainei taua au turanga ra kia taopenga koe e e tarevake rai i te akamata anga i te tere e kia akaruke koe i te motoka? Kare. Me e mamao te ngai ka aereia, ka tapapa atu koe i te au manamanata e ka kimi i te au mataara i te akono atu i te reira.

2 E tika rai te reira ki te akaipoipo. Ka tupu mai te au manamanata, e e tu kite kore ua no nga tokorua te inangaro ra kia akaipoipoia i te tapapa atu i tetai oraanga mataora ua. I roto ia 1 Korinetia 7:28, te akakite tika maira te Pipiria e ko te au tane e te au vaine ra ‘e pekapeka to ratou i te kopapa nei.’ Eaa ra e ko teia te turanga? Kua akakite poto uaia e, no te mea e aronga apa ua te au tane e te au vaine, e te noo nei tatou i roto i ‘taua tuatau openga kino maata ra.’ (2 Timoteo 3:1; Roma 3:23) No reira, noatu e te noo kapiti ra ma te rotai, ka aro atu nga tokorua manako pae vaerua i te au manamanata te ka tupu mai i tetai au taime.

3. (a) Akapeea te manganui i teianei ao i te akara anga i te akaipoipo? (e) Eaa ra te au Kerititiano ka tauta atu ei kia akono tamou i to ratou akaipoipo?

3 I roto i teianei ao o teia tuatau, me aro atu te au tokorua i te au manamanata, te mea mua ta ratou ka manako koia oki kia akaope i te akaipoipo. I roto i te au enua e manganui, te maata ua atura te kopaeanga. Inara, ka akono te au Kerititiano mou i te au manamanata kare e kimi rapurapu ua i te kopaeanga mei te manamanata. No teaa ra? No te mea te akara ra ratou i te akaipoipo ei mea tapu no ko mai ia Iehova. Te karanga ra a Iesu no runga i te au tokorua akaipoipo e: “Ta te Atua i topiri ra, auraka te tangata e akataka ke atu.” (Mataio 19:6) E tika rai, te akono anga i taua turanga ra kare i te mea mama ua. Ei akatauanga, e akamaroiroi putuputu ana te kopu tangata e tetai ke​—kapitiia mai tetai aronga akatikatika i te akaipoipo​—kare i kite i te au kaveinga Pipiria kia akaatea me kore kia akaruke nga tokorua no runga i te au turanga kare e tau ana ki te Tuatua Tapu. * Inara kua kite te au Kerititiano e e meitaki atu i te akatikatika e te akono tamou i tetai akaipoipo i te akakore viviki atu i te reira. E tika rai, e puapinga tikai e mei te akamata anga kia iki tatou i te rave i te au mea na to Iehova arataa​—kare i tau ki te ako a etai ke.​—Maseli 14:12.

Autu Anga i te Au Manamanata

4, 5. (a) Eaa te au akaaoanga te ka tupu mai i roto i te akaipoipo? (e) Eaa ra te au kaveinga tei kiteaia i roto i te Tuatua a te Atua i tau ei, noatu e ka tupu mai te au manamanata i roto i te akaipoipo?

4 Ko te tikaanga te anoanoia ra e te au akaipoipo ravarai te manako tau mei tetai tuatau ki tetai tuatau. Te maataanga o te taime, ka o mai te akatikatika anga i te au pekapeka rikiriki ua. Inara, i roto i tetai au akaipoipo, penei e aka tikai te au akaaoanga pakari te akakoko maira i te tango o te pirianga. I tetai au taime, penei te anoanoia ra koe kia pati atu i te tauturu mei te tangata pakari Kerititiano kite tei akaipoipoia. Inara, kare te aiteanga o teia au turanga nei e e puapinga kore ua toou akaipoipo. Te akakite ua maira te reira i te puapinga i te aru vaitata anga i te au kaveinga Pipiria e te kimi anga i te au pauanga.

5 Ko Tei Anga mai i te au tangata ravarai e Tei Akamata i te akanoonoo anga no te akaipoipo, e kite meitaki atu a Iehova i tetai ua atu e eaa ta tatou e anoano ra kia akatupu autuia tetai pirianga akaipoipo. Te uianga i reira e, Ka akarongo ainei tatou ki te akoanga tei kiteaia i roto i tana Tuatua e ka akono ainei i te reira? Ka puapinga tikaiia tatou me rave tatou i te reira. Kua akakite a Iehova ki tona iti tangata i taito ra e: “Angairi koe i akarongo mai ki te au akauenga naku! kua riro ïa toou au mei te vai taʼe ra; e taau tuatua-tika mei te ngaru moana ra.” (Isaia 48:18) Na te aru anga i te au akauenga tei akanooia i roto i te Pipiria ka akatupu mai i te autu anga ki te akaipoipo. Ka akamanako ana tatou na mua i te akoanga ta te Pipiria i oronga ki te au tane.

“E Aroa Atu Kotou i ta Kotou Au Vaine”

6. Eaa te akoanga Tuatua Tapu no te au tane?

6 Te vai ra i roto i te reta a te apotetoro ko Paulo ki to Ephesia te akauenga taka meitaki no te au tane. Kua tata a Paulo e: “E te au tane ra, e aroa atu kotou i ta kotou au vaine, mei te Mesia katoa i aroa i te ekalesia, e kua oronga iaia uaorai ei oko; E aroa katoa te au tane i ta ratou uaorai au vaine e tikaʼi, mei to ratou uaorai kopapa; ko tei aroa i tana uaorai vaine, kua aroa aia iaia uaorai. Kare ua e tangata e makitakita i tona uaorai kopapa e teia noaʼi oki; kareka e angai e te akaperepere marie; mei ta te Atu i te ekalesia nei: E aroa ra te tangata katoa i tana uaorai vaine mei te aroa iaia uaorai.”​—Ephesia 5:25, 28, 29, 33.

7. (a) Eaa te tuanga puapinga maata o te tango no tetai akaipoipo Kerititiano? (e) Akapeea te au tane i te aroa atu anga i ta ratou au vaine?

7 Kare a Paulo i uriuri manako ana i te au manamanata ravarai e manakoia ra te ka tupu mai i rotopu i tetai tane e tetai vaine. Mari ra, te aere tika ra aia ki te tumu maata na te akataka anga e eaa te tuanga puapinga maata o te tango no te akaipoipo Kerititiano ravarai​—te aroa. Te tikaanga, e itu taime te taikuia mai anga te aroa i roto i te au irava i runga akenei. E akara katoa ana, e te akakite ra a Paulo ki te au tane e: “E aroa atu kotou i ta kotou au vaine.” Kare e ekokoanga, kua kite a Paulo e te akainangaro anga ra e mama ua ake ia i te akamou anga i te inangaro. E puapinga tikai teia i teia “tuatau openga,” i te mea e te ‘akaperepere ra te manganui ia ratou uaorai’ e “ei akaatikau koreromotu ra.” (2 Timoteo 3:1-3) E manganui te au akaipoipo i teia tuatau te akakinoia ra e taua au tu tau kore, inara kare tetai tane aroa e tuku i te au tu noinoi o teianei ao kia akakeu i tona manako e te au angaanga.​—Roma 12:2.

Akapeea Koe i te Akono Anga i te Au Anoano o Taau Vaine?

8, 9. Na roto i teea au tu te akono ra te tane Kerititiano i te au anoano o tana vaine?

8 Me e tane Kerititiano koe, akapeea koe i te patoi anga i te au anoano noinoi e te akaari anga i te aroa tika tikai ki taau vaine? I roto i tana au tuatua ki to Ephesia tei taikuia mai i mua akenei, kua akataka mai a Paulo e rua apinga te anoanoia ra kia rave koe​—kia akono i taau vaine, e kia akaperepere iaia mei taau rai e rave ra ki toou uaorai kopapa. Akapeea koe i te akono anga i te au anoano o toou tokorua? Ko tetai mataara koia oki i te pae materia​—i te akono anga i te au anoano i te pae kopapa o taau vaine. Kua tata a Paulo kia Timoteo e: “Ko te tangata oki kare i takinga-meitaki i tona uaorai, e maata ua atu rai i tona uaorai ngutuare, kua akaruke ïa aia i te akarongo, e e maata atu ïa tona kino i to te tangata akarongo kore ra.”​—1 Timoteo 5:8.

9 Inara, e maata atu te o maira i te oronga ua anga i te kai, te kakau, e te ngai noo anga. No teaa ra? No te mea penei e meitaki tikai tetai tane i te oronga anga ki tana vaine i te au anoano i te pae kopapa inara kare e akamerengo ana i tona au anoano i te pae manako e te pae vaerua. E puapinga maata tikai i te akono anga i tona au anoano i roto i teia au manako openga. E tika rai, e maata te au tane Kerititiano te angaanga pakari ra i te akono i te au tumu manako te piri atura ki te putuputuanga. Inara te rave anga i te au apainga teiaa i roto i te putuputuanga kare te aiteanga e kia akangaropoina te tane i te akatupu i tana au apainga tei orongaia mai e te Atua ei upoko no te ngutuare. (1 Timoteo 3:5, 12) I te tuatua anga no runga i teia tumu manako, i tetai au mataiti i topa akenei kua akakite mai teia tianara i te tuatua te aru mai nei e: “Kia tau ra ki tei umuumuia ra i te Puka Tapu, e mea tau kia karangaia e ‘e akamata te tiaki anga ki te ngutuare.’ Me manako kore ua tetai o te aronga pakari i tona ngutuare tangata, ka akakino aia i tona ra taoonga.” * Te taka meitaki ra e, e mea tau kia akono aia i te anoano o tana vaine​—i te pae kopapa, pae manako e, ko te mea puapinga maata roa atu, i te pae vaerua.

Eaa te Aiteanga e kia Akaperepere i Taau Vaine?

10. Akapeea te tane i te akaperepere anga i tana vaine?

10 Me te akaperepere ra koe i taau vaine, te akono ra koe iaia no te mea te inangaro ra koe iaia. E maata te au mataara ka rauka ia koe i te rave i teia. Te mea mua, e akapou meitaki i te tuatau ki toou tokorua. Me ka akangaropoina ua koe i taau vaine i roto i teia turanga nei, penei kare aia e inangaro akaou mai ia koe. E akamanako katoa ana, ko taau e manako ra e ko te tuatau e te manako anga ta taau vaine e anoano ra penei e kare ko te reira tana e anoano ra. Kare e rauka ia koe i te karanga ua e te akaperepere ra koe i toou tokorua. Kia kite rai taau vaine e te akaperepereia ra aia. Kua tata a Paulo e: “Auraka rava e tangata e kimi i tona uaorai meitaki, e kimi ra te tangata ravarai i to etai ke.” (1 Korinetia 10:24) Ei tane aroa, te inangaro ra koe i te akapapu e te marama ra koe i te au anoano tikai o taau vaine.​—Philipi 2:4.

11. Akapeea te pirianga o te tane ki te Atua e te putuputuanga i te akakeu anga i te tu e akono ra aia i tana vaine?

11 Ko tetai mataara i te akaari e te akaperepere koe i taau vaine koia oki na te akono meitaki anga iaia, na roto i te tuatua anga e te angaanga anga. (Maseli 12:18) Kua tata a Paulo ki to Kolosa e: “E te au tane ra, e aroa kotou i ta kotou au vaine ra, auraka e rotoriri atu ia ratou.” (Kolosa 3:19) Kia tau ki tetai tataanga, penei te karangaia ra te tuanga openga o ta Paulo tuatua e “auraka e tuku iaia mei tetai tavini vaine ra” me kore “auraka e akariro iaia ei tavini.” Ko tetai tane kino pakari ra​—i te ngai muna me kore i te ngai tangata​—kare e akaari tikai ra e te akaperepere ra aia i tana vaine. Na te akakino anga i tana vaine, ka akatuke aia i tona pirianga ki te Atua. Kua tata te apotetoro ko Petero ki te au tane e: “E noo [ma ta kotou au vaine] ra ma te kite, i te akangateitei anga i te vaine, i te āriki paruparu ra, e ei atu katoa oki i te aroa ua ra i te ora; kia kore ta kotou pure e topa.” *​—1 Petero 3:7.

12. Eaa ta tetai tane Kerititiano ka kite mai mei te tu e akono ra a Iesu i te putuputuanga Kerititiano?

12 Auraka rava e manako e e puapinga kore ua te inangaro o taau vaine. E akapapu atu i toou inangaro kiaia. Kua akanoo mai a Iesu i tetai akaraanga no te au tane Kerititiano i te tu i akono ei aia i te putuputuanga Kerititiano. E tangata maru aia, e takinga meitaki, e te akakore i te ara​—noatu e kua akaari putuputu mai tana au pipi i te au tu tau kore. No reira kua rauka ia Iesu i te karanga ki etai ke e: “E aere mai kotou kiaku nei, . . . te maru nei au, e ngakau akaaka toku, e rauka oki ia kotou te akaangaroianga i to kotou vaerua.” (Mataio 11:28, 29) I te aruanga ia Iesu, ka akono tetai tane Kerititiano i tana vaine mei te tu rai ta Iesu e akono ra i te putuputuanga. Ko te tangata te akaperepere tikai ra i tana vaine, i te akaari anga i teia na roto i te tuatua e te angaanga, ka riro mai ei tumu no te akaangaroianga tikai kiaia.

Te Au Vaine te Akono ra i te Au Kaveinga Pipiria

13. Eaa te au kaveinga te vai ra i roto i te Pipiria te ka tauturu i te au vaine?

13 Te vai katoa ra i roto i te Pipiria te au kaveinga te ka tauturu i te au vaine. Te karanga ra a Ephesia 5:22-24, 33 e: “E te au vaine noo tane ra, e kauraro kotou ki ta kotou uaorai au tane, mei ta kotou e kauraro i te Atu ra. Ko te tane oki te upoko o te vaine, mei te Mesia katoa ra te upoko ïa i te ekalesia; ko te ora oki aia no taua kopapa nona nei. E teianei mei te ekalesia e kauraro i te Mesia nei, koia katoa oki te au vaine ki ta ratou uaorai au tane i te au mea katoa nei. . . . E [“kia akangateitei ma te oonu te vaine,” NW] i tana tane.”

14. Eaa ra e kare te kaveinga Pipiria no te kauraroanga ei mea taakaaka anga ki te au vaine?

14 E akara ana i te tuatua pakari ta Paulo i tuku mai ki runga i te kauraroanga e te akangateitei anga. Te akamaaraia ra te vaine kia kauraro iaia uaorai ki tana tane. Te rotai ra teia ki ta te Atua akanoonooanga. Te kauraro ra te au mea ora ravarai i runga i te rangi e i runga i te enua nei ki tetai tangata. Te kauraro katoa ra rai a Iesu ki te Atua ko Iehova. (1 Korinetia 11:3) E tika rai, ko te tane te taangaanga ra i tona taoonga upoko na roto i te mataara tau ka riro mai ei mea ngoie ua no tana vaine kia vai kauraro ua.

15. Eaa ra tetai akoanga no te au vaine tei kiteaia i roto i te Pipiria?

15 Kua akakite katoa a Paulo e ko te vaine ra ‘kia akangateitei ma te oonu i tana tane.’ Kia akaari te vaine Kerititiano i “te ngakau maru e te muteki ua,” kare e akaao ngakau parau atu i tana tane me kore kia rave i tetai aerenga takake. (1 Petero 3:4) Ka angaanga pakari tetai vaine akono tau i te Atua no te oraanga o te ngutuare e ka apai mai i te ngateitei ki tona upoko. (Tito 2:4, 5) Ka tauta aia i te tuatua meitaki no tana tane e no reira kare e rave i tetai apinga te ka akariro i tetai ke kia akangateitei kore iaia. Ka angaanga pakari katoa aia kia puapingaia tana au ikianga.​—Maseli 14:1.

16. Eaa ta te au vaine Kerititiano ka kite mai mei te au akaraanga o Sara raua ko Rebeka?

16 Ko tetai ngakau maru e te muteki ua kare te aiteanga e kare o te vaine Kerititiano ra manako me kore kare e puapinga ana tona au manako. Ko te au vaine akono tau i te Atua i taito ra, mei ia Sara raua ko Rebeka, kua tamata na te akakite anga i to raua manako no runga i te au tumu manako, e te akaari maira te rekoti i roto i te Pipiria e kua akatika a Iehova i ta raua angaanga. (Genese 21:8-12; 27:46–​28:4) Ka rauka katoa i te au vaine Kerititiano i te akakite i to ratou au manako ngakau. Inara, e rave ratou i te reira ma te tu akono meitaki, kare e na roto i te au reo taakaaka anga. Penei ka kite mai ratou e e mea mareka atu e e mea tau atu taua komunikeitianga ra.

Te Tuanga no te Koreromotu

17, 18. Eaa ra tetai au mataara ka rauka i te au tane e te au vaine i te patoi atu i te au tauta anga a Satani te akakore ra i te pirianga akaipoipo?

17 E akanoonooanga roa te tuatau no te akaipoipo. No reira, ka inangaro tika tikai te tane e te vaine i te akameitaki mai i te akaipoipo. Me kare e komunikeiti meitaki ana te tuku ra i te au manamanata kia tupu ua atu e ka kino pakari atu. E maata ua atu te au taime, kua akamutu ua te nga tokorua akaipoipo i te komunikeiti me tupu mai te au manamanata, i te akamoupuku anga. Kua kimi katoa tetai au tokorua i te akaope i te pirianga, penei i te akatupu anga i tetai manako akainangaro i vao mai i te akaipoipo. Kua akamatakite a Iesu e: “Ko tei akara ua atu i te vaine ei akatupu i te inangaro, kua akaturi takere ïa aia i taua vaine ra i tona uaorai ngakau.”​—Mataio 5:28.

18 Kua ako te apotetoro ko Paulo i te au Kerititiano ravarai, te kapiti maira i te au Kerititiano tei akaipoipoia e: “Kia riri kotou ra, auraka kia araia: auraka e topa te rā i to kotou riri anga: Auraka e tuku i ta te diabolo ngai kia o mai.” (Ephesia 4:26, 27) Te tauta ra to tatou enemi maata, ko Satani, i te akatupu i te au manamanata i rotopu i te au Kerititiano. Auraka ra e tuku iaia kia autu! Me tupu mai te au manamanata, e akara e eaa ta te Pipiria e karanga ra no runga i to Iehova manako no runga i te au tumu manako, na te taangaanga anga i te au puka tei akatumuia ki runga i te Pipiria. E uriuri manako i te au manamanata ma te maru e te tika tikai. E arai i tetai ua atu manamanata i taau i kite mai no runga i ta Iehova au turanga e eaa tikai taau ka rave i te taangaanga anga i te reira. (Iakobo 1:22-25) No runga i toou akaipoipo, e tauta kia aaere ua atu oki ma te Atua ei nga tokorua, e auraka e tuku i tetai ua atu tangata me kore i tetai ua atu apinga kia akatakake i tana i topiri ra!​—Mika 6:8.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 3 E akara i te pia “Divorce and Separation” i roto i te Awake! o Peperuare 8, 2002, kapi 10, neneiia e te Au Kite o Iehova.

^ para. 9 E akara i Te Punanga Tiaki, Aukute 15, 1989, kapi 20.

^ para. 11 Kia tau no te au akameitakianga i roto i te putuputuanga Kerititiano, eiaa tetai tangata e riro mai “ei tangata momoto”​—koia oki, kare aia e ko tetai tei moto atu i etai ke me kore tei tuatua akakino atu ia ratou. No reira, te akakite maira te itiu o Te Punanga Tiaki, o Tepetema 1, 1990, i te kapi 25 e: “Kare te tangata e tau tikai me ka akono aia kia tika ki ta te Atua i etai ngai ke mari ra e tangi kore e te takinga kino katoa oki i tona ngutuare.”​—1 Timoteo 3:2-5, 12.

Maara Ainei ia Koe?

• No teaa ra te au akaipoipoanga Kerititiano katoa ka aro atu ei i te au manamanata?

• Akapeea te tane i te akono anga i te au anoano o tana vaine e te akaari anga e te akaperepere ra aia iaia?

• Eaa ta tetai vaine ka rave i te akaari anga e te akangateitei oonu ra aia i tana tane?

• Akapeea te tane e te vaine i te akaketaketa anga i ta raua koreromotu?

[Au Uianga Apii]

[Tutu i te kapi 20]

E riro te tane ei tangata akono meitaki, kare i te pae materia ua mari ra i te pae vaerua katoa

[Tutu i te kapi 21]

Te tangata te akaperepere ra i tana vaine e tumuanga no te akaangaroianga ki tana vaine

[Tutu i te kapi 23]

E akakite te au vaine Kerititiano i to ratou au manako ngakau na roto i te tu ngateitei