Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Eiaha e faataa ê atu i ta te Atua i taati

Eiaha e faataa ê atu i ta te Atua i taati

Eiaha e faataa ê atu i ta te Atua i taati

“E ere atura raua i te toopiti, hoê râ. E ta te Atua i taati ra, eiaha te taata e faataa ê atu.”—MATAIO 19:6.

1, 2. No te aha ia au i te mau Papai e mea tano atoa ˈi ia manaˈo e e roohia te mau hoa faaipoipo i te fifi i te tahi taime?

 AHIRI oe i ineine no te hoê tere roa na nia i te hoê pereoo uira, e faaû anei ïa oe i te tahi mau fifi i te roaraa o te tere? E mea maamaa ia manaˈo e eita! Ei hiˈoraa, e roohia paha oe i te vero, e mea titauhia ia haamǎrû e ia faahoro ma te vai ara. E nehenehe paha te matini pereoo e ino e aita roa oe i ite i te tataî, mea titauhia paha ia tapea oe i te pae purumu e ia imi i te tauturu. No teie mau huru tupuraa, e faaoti anei oe e ua hape oe i te haamata i teie tere e e faarue oe i to oe pereoo uira? Eita. Ia tere atea oe, e manaˈo ïa oe i te mau fifi o te tupu mai paha e ma te paari e imi oe i te mau ravea no te faaruru atu.

2 Hoê â huru no te faaipoiporaa. E tupu mai iho â te mau fifi, e e mea maamaa râ ia manaˈo e e oaoa noa na hoa e opua ra e faaipoipo. I roto i te Korinetia 1, 7:28, te faaite roa nei te Bibilia e “e ati” te mau tane e te mau vahine faaipoipo “i te tino nei.” No te aha ïa? Ma te haapoto noa, no te mea e tane e e vahine tia ore ïa e te ora nei tatou i “te mau taime ati rahi faaruru atâ.” (Timoteo 2, 3:1, MN; Roma 3:23) No reira, e faaû atoa na hoa faaipoipo o te tano hoi te tahi i te tahi e o te mǎtaˈu i te Atua i te mau fifi i te tahi taime.

3. (a) Eaha te manaˈo o te rahiraa i roto i teie nei ao no nia i te faaipoiporaa? (b) No te aha e tutava ˈi te mau Kerisetiano i te faaea faaipoipo noa?

3 I roto i te ao o teie nei tau, ia peapea vetahi mau hoa faaipoipo, e ohie noa ratou i te manaˈo e faataa. I roto e rave rahi fenua, ua maraa roa te numera o te mau faataaraa. Area râ, e faatitiaifaro te mau Kerisetiano mau i te fifi ma te ore e imi oioi i te faataa. No te aha? No te mea te faariro nei ratou i te faaipoiporaa ei ô moˈa no ǒ mai ia Iehova. Ua parau Iesu no nia i te mau hoa faaipoipo: “E ta te Atua i taati ra, eiaha te taata e faataa ê atu.” (Mataio 19:6) Parau mau, e ere noa i te mea ohie ia ora ia au i tera ture aveia. Ei hiˈoraa, e pinepine te fetii e vetahi ê—vetahi feia aˈo i te hoa faaipoipo—tei ore e farii i te mau faaueraa tumu bibilia i te turai i te mau hoa faaipoipo ia faataa ê aore ra ia faataa no te mau tumu tu ore i te mau Papai. * Ua ite râ te mau Kerisetiano e e mea maitai aˈe ia tataî e ia faaea faaipoipo noa eiaha râ ia faataa oioi. No reira, e mea faufaa roa ia faaoti tatou i te haamataraa iho â e rave i te mau mea mai ia Iehova te huru—eiaha râ ia au i te aˈoraa a vetahi ê.—Maseli 14:12.

Te faarururaa i te mau fifi

4, 5. (a) Eaha te mau haafifiraa e fa mai i roto i te hoê faaipoiporaa? (b) No te aha e ohipa mau ai te mau faaueraa tumu o te Parau a te Atua, noa ˈtu te mau fifi e tupu mai i roto i te hoê faaipoiporaa?

4 I te tahi mau taime, e titauhia iho â te tahi tauturu taa ê no te mau faaipoiporaa atoa. I te rahiraa o te taime, e mau peapea rii te faaafarohia. I roto râ i te tahi atu mau faaipoiporaa, e mau haafifiraa uˈana o te haapeapea i te niu o te taairaa. I te tahi taime, e ani paha outou i te tauturu a te hoê matahiapo Kerisetiano faaipoipo aravihi. Aita râ teie tupuraa e faaite ra e aita to outou faaipoiporaa i manuïa. Te haapapu noa ra te reira i te faufaaraa ia pee maite outou i te mau faaueraa tumu bibilia ma te imi i te mau ravea.

5 Ei Atua Poiete i te taata e ei Tumu no te faanahoraa o te faaipoiporaa, e mea ite aˈe Iehova i te tahi atu taata atoa eaha te titauhia ia manuïa te taairaa o te hoê faaipoiporaa. Teie te uiraa, E faaroo anei tatou i te aˈoraa e vai ra i roto i ta ˈna Parau e e auraro anei tatou i te reira? E maitai-mau-hia tatou ia na reira anaˈe. Ua na ô Iehova i to ˈna nunaa i tahito ra e: “Ahiri oe i faaroo mai i te mau faaue na ˈu e; ua riro ïa to oe maitai mai te pape pue ra; e ta oe utua mai te are moana ra.” (Isaia 48:18) E nehenehe te peeraa i te mau aratairaa o te Bibilia e haamanuïa i te hoê faaipoiporaa. E hiˈopoa na mua tatou i te aˈoraa o te Bibilia no te mau tane.

“A tamau i te here i ta outou mau vahine”

6. Eaha te aˈoraa o te Bibilia no te mau tane?

6 Te vai ra i roto i te rata a te aposetolo Paulo i to Ephesia te mau aratairaa maramarama maitai no te mau tane faaipoipo. Ua papai Paulo: “E te mau tane ra, [a tamau i te here] i ta outou mau vahine, mai te Mesia atoa i [here] i te ekalesia, e ua horoa ia ˈna iho ei taui. E [here] atoa te mau tane i ta ratou iho mau vahine e tia ˈi mai ta ratou i aroha i to ratou iho tino ra. O tei [here] i tana iho vahine ua [here] ïa ia ˈna iho. Aore roa hoi e taata i riri i to ˈna iho tino, area e faaamu, e te faaherehere maite [aore ra poihere], mai ta te Fatu i te ekalesia nei. E [here] râ te taata atoa i tana iho vahine, mai te aroha ia ˈna ihora.”—Ephesia 5:25, 28, 29, 33MN.

7. (a) Eaha ïa te riro mai ei tuhaa faufaa roa no te niu o te hoê faaipoiporaa Kerisetiano? (b) E nafea te mau tane e tamau ai i te here i ta ratou iho vahine?

7 Aita Paulo i tauaparau no nia i te mau huru fifi atoa o te tupu mai paha i rotopu i te hoê tane e vahine faaipoipo. Te faataa nei râ o ˈna i te tumu ma te faaite papu eaha te tuhaa faufaa roa no te niu o te mau faaipoiporaa Kerisetiano atoa, oia hoi te here. Te mea mau, ua faahitihia te here e ono taime i roto i te mau irava i nia nei. A tapao atoa na e te parau nei Paulo i te mau tane e: “[A tamau i te here] i ta outou mau vahine.” Papu roa, ua farii Paulo e e mea ohie aˈe ia haamata i te here maori râ ia tamau noa i te here. Mai te reira iho â i teie “anotau hopea,” a riro ai e rave rahi ei “miimii” e “e tahemo parau au.” (Timoteo 2, 3:1-3) I teie nei mahana, te vavahi nei teie mau huru iino e rave rahi faaipoiporaa, eita râ te hoê tane here e vaiiho i te mau huru miimii o te ao nei ia haafifi i to ˈna manaˈo e ta ˈna mau ohipa.—Roma 12:2.

E nafea oe e hamani maitai ai i ta oe iho vahine?

8, 9. E nafea te hoê tane faaipoipo Kerisetiano e hamani maitai ai i ta ˈna iho vahine?

8 Mai te peu e e tane faaipoipo Kerisetiano, e nafea oe e patoi ai i te mau umeraa miimii e e here mau ai i ta oe iho vahine? I roto i ta ˈna mau parau i to Ephesia i faahiti-aˈena-hia, ua faaite Paulo e e mea tia ia rave oe e piti mea—e hamani maitai i ta oe vahine e e poihere ia ˈna mai ia oe i haapao i to oe iho tino. E nafea oe e hamani maitai ai i ta oe iho vahine? O te pae materia te tahi, oia hoi te haamâharaa i te mau hinaaro pae tino o ta oe vahine. Ua papai Paulo ia Timoteo: “O te taata hoi aore i hamani maitai i to ˈna ihora, e rahi atu â i to ˈna ihora utuafare, ua faarue ïa oia i te parau, e e rahi atu ïa to ˈna ino i to te taata mau ore ra.”—Timoteo 1, 5:8.

9 E titauhia ˈtu â râ i te horoa-noa-raa i te maa, te ahu e te tamaru. No te aha? No te mea e nehenehe te hoê tane e horoa rahi i te mau mea materia no ta ˈna vahine ma te ore hoi e haamâha i to ˈna ra mau hinaaro i te pae aau e varua. E mea faufaa roa ia haamâha i teie na hinaaro e piti. Parau mau, e ohipa rahi ta e rave rahi Kerisetiano i te haapaoraa i te mau ohipa a te amuiraa. Tera râ, e ere te auraa e mea teimaha ta ˈna mau hopoia i roto i te amuiraa eiaha ïa te hoê tane e amo i ta ˈna hopoia no ǒ mai i te Atua ra ei upoo no te utuafare. (Timoteo 1, 3:5, 12) No nia i teie tumu parau, tau matahiti i teie nei, ua faˈi teie vea i te parau i muri nei: “Ia au maite i te faaueraa bibilia, e nehenehe e parau e ‘e haamata te ohipa a te hoê tiai i roto i to ˈna utuafare.’ Ia ore te hoê matahiapo e tâuˈa i to ˈna utuafare, e nehenehe to ˈna tiaraa matahiapo e fifi.” * Papu maitai, e mea titau-roa-hia ia hamani maitai oe i ta oe iho vahine—i te pae tino e aau e te mea faufaa roa ˈtu â, i te pae varua.

Eaha te auraa e poihere i ta oe iho vahine?

10. E nafea e poihere ai te hoê tane i ta ˈna iho vahine?

10 Ia poihere oe i ta oe iho vahine, e aupuru maitai oe ia ˈna no te mea ua here oe ia ˈna. E rave rahi ravea ia na reira oe. Na mua, a horoa i te taime e au no to oe hoa faaipoipo. Ia ore oe e haapao i ta oe vahine no nia i tera vahi, e iti mai paha to ˈna here ia oe. A feruri atoa na e o ta oe e manaˈo nei o te taime e te anaanatae hinaarohia e ta oe vahine, e manaˈo ê ïa to ˈna no nia i ta ˈna e hinaaro nei. Aita i ravai noa ia parau e te poihere nei oe i ta oe iho vahine. E mea tia ia manaˈo ta oe vahine e te poihere nei oe ia ˈna. Ua papai Paulo e: “Eiaha roa ei taata e imi i to ˈna anaˈe iho maitai, e imi râ te taata atoa i te maitai o vetahi ê atoa.” (Korinetia 1, 10:24) Ei tane here, te hinaaro nei oe e papu e i teie nei ua taa maitai ia oe te mau hinaaro o ta oe vahine.—Philipi 2:4.

11. E nafea e fifi ai to te tane taairaa e te Atua e te amuiraa i ta ˈna huru raveraa i ta ˈna vahine?

11 Te tahi atu ravea no te faaite e te poihere nei oe i ta oe iho vahine o te aupuru mǎrû ia ˈna, na roto i te parau e te ohipa atoa. (Maseli 12:18) Ua papai Paulo i to Kolosa: “E te mau tane ra, [a tamau i te here i ta] outou mau vahine, e eiaha e iria ˈtu ia ratou.” (Kolosa 3:19; MN) Ia au i te hoê buka, e nehenehe e hurihia na roto i te reo tumu te tuhaa hopea o ta Paulo parau “eiaha e faariro ia ˈna ei tavini vahine” aore ra “eiaha e faatîtî ia ˈna.” Aita roa ˈtu te hoê tane haavî—i te fare anei aore ra i te vahi taata—e faaite nei e te poihere nei o ˈna i ta ˈna iho vahine. Ma te iria ˈtu i ta ˈna vahine, e nehenehe to ˈna taairaa e te Atua e fifi. Ua papai te aposetolo Petero i te mau tane: “E parahi ia ratou ra ma te ite, i te faaturaraa ˈtu i [ta outou mau] vahine, i te farii paruparu ra, e ei fatu atoa hoi i te maitai ra i te ora; ia ore ta outou pure ia mairi.” *Petero 1, 3:7.

12. Eaha ta te hoê tane Kerisetiano e nehenehe e haapii mai i te huru raveraa a Iesu i te amuiraa Kerisetiano?

12 Eiaha roa e manaˈo e e here noa mai ta oe vahine ia oe. A haapapu atu e e tamau noa oe i te here ia ˈna. Ua vaiiho mai Iesu i te hoê hiˈoraa no te mau tane Kerisetiano i ta ˈna huru raveraa i te amuiraa Kerisetiano. Noa ˈtu e ua faaite pinepine ta ˈna mau pǐpǐ i te mau huru iino ua riro noa Iesu ei taata mǎrû e te maitai ma te faaore i ta ratou mau hapa. A nehenehe ai Iesu i te parau atu: “E haere mai outou ia ˈu nei, . . . te mǎrû nei hoi au e te haehaa o te aau: e e [tamahanahanahia to outou nephe].” (Mataio 11:28, 29; MN) Ma te pee ia Iesu, e aupuru te hoê tane Kerisetiano i ta ˈna vahine mai ia Iesu i rave i te amuiraa. E riro te hoê tane o te poihere mau i ta ˈna vahine na roto i te parau e te ohipa, ei tamahanahanaraa mau.

Te mau vahine faaipoipo e ora ra ia au i te mau faaueraa tumu bibilia

13. Eaha te mau faaueraa tumu bibilia o te nehenehe e tauturu i te mau vahine faaipoipo?

13 Te vai atoa ra te mau faaueraa tumu bibilia o te nehenehe e tauturu i te mau vahine faaipoipo. Te na ô nei te Ephesia 5:22-24, 33 (MN) e: “E te mau vahine ra, e auraro outou i ta outou ihora mau tane, mai ta tatou i auraro i te Fatu ra. O te tane hoi to te vahine ra upoo, mai te Mesia atoa ra ei upoo ïa no te ekalesia, e o te ora hoi oia o te tino ra. E teie nei, mai te ekalesia e auraro i te Mesia nei, ia na reira atoa te mau vahine i ta ratou iho mau tane i te mau mea atoa nei. . . . E te vahine ra ia [faatura maite] oia i tana tane.”

14. No te aha e ere ai te faaueraa tumu bibilia o te auraro i te faahaehaaraa i te mau vahine?

14 A tapao na e te haafaufaa ra Paulo i te auraro e te tura. Ia haamanaˈo te vahine i te auraro i ta ˈna ihora tane. E au maite te reira i te faanahoraa a te Atua. E auraro te mau mea ora atoa to te raˈi e to te fenua i te tahi taata. Te auraro atoa nei Iesu ia Iehova te Atua. (Korinetia 1, 11:3) Oia mau, te hoê tane o te faaohipa maitai ra i to ˈna tiaraa upoo e ohie aˈe ta ˈna vahine i te auraro noa ia ˈna.

15. Eaha vetahi mau aˈoraa bibilia no te mau vahine faaipoipo?

15 Ua parau atoa Paulo e te hoê vahine ra ‘ia faatura maite oia i tana tane.’ Ia faaite te hoê vahine faaipoipo Kerisetiano i te “aau mǎrû e te mamahu,” eiaha râ o ˈna e aa ˈtu i te tiaraa upoo o ta ˈna tane aore ra e faatere o ˈna ia ˈna iho. (Petero 1, 3:4) E haa puai te hoê vahine paieti no te maitai o to ˈna utuafare ma te faahanahana ˈtu i to ˈna upoo. (Tito 2:4, 5) E tutava ïa o ˈna i te paraparau maitai no nia i ta ˈna tane e eita o ˈna e rave i te hoê noa ˈˈe mea a faatura ore atu ai vetahi ê i ta ˈna tane. E haa maite atoa oia ia manuïa te mau faaotiraa a ta ˈna tane.—Maseli 14:1.

16. Eaha ta te mau vahine faaipoipo Kerisetiano e nehenehe e haapii mai i na hiˈoraa o Sara e o Rebeka?

16 E ere te auraa e te riroraa ei vahine aau mǎrû e te mamahu aita ïa ta te hoê vahine Kerisetiano e hiˈoraa no nia i te mau mea e aore ra e mea faufaa ore to ˈna manaˈo. Ua faaoti atoa te mau vahine paieti i tahito ra, mai ia Sara e Rebeka, i ta paraparau atu no nia i ta raua haapeapearaa i te mau mea, e te faaite nei te mau papai o te Bibilia e ua farii Iehova i ta raua ohipa. (Genese 21:8-12; 27:46–28:4) E nehenehe atoa te mau vahine faaipoipo Kerisetiano e faaite atu i to ratou mau manaˈo hohonu. Ia na reira râ ratou ma te faatura, eiaha ei parau faaino. I reira ïa e tâuˈa-maitai-hia ˈi tera parau.

Te ohipa a te faaauraa

17, 18. Eaha te tahi mau ravea e nehenehe ai te mau tane e vahine faaipoipo e patoi atu i ta Satani mau tamataraa no te vavahi i te taairaa o te faaipoiporaa?

17 Te faaipoiporaa o te hoê ïa faaauraa no te oraraa taatoa. No reira, ia hinaaro mau ïa te tane e te vahine ia manuïa to raua faaipoiporaa. Ia ore e aparau ma te faaite roa i to ˈna manaˈo e faarahi te mau fifi i te inoino a riro mai ai ei mea teimaha roa. Mea pinepine roa e faaea na hoa faaipoipo i te aparau ia fifi anaˈe e o te inoino ïa te tupu mai. Ua opua roa vetahi mau vahine faaipoipo e imi i te hoê ravea ia motu te taairaa ma te faahinaaro i te hoê taata i rapaeau i te faaipoiporaa. Ua faaara Iesu e: “O te hiˈo noa ˈtu i te vetahi ê ra vahine ei faatupu i te hinaaro, ua faaturi ïa ia ˈna i to ˈna ihora aau.”—Mataio 5:28.

18 Ua aˈo te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano atoa, e te mau Kerisetiano faaipoipo atoa ïa: “E ia riri outou ra, eiaha ia harahia; eiaha ia mairi te mahana i to outou ririraa. Eiaha hoi e tuu i ta te [D]iabolo ra vahi ia ô mai.” (Ephesia 4:26, 27) Te tamata nei to tatou enemi rahi o Satani i te haafaufaa i te aimârôraa o te tupu mai paha i rotopu i te mau Kerisetiano. Eiaha ia vaiiho ia ˈna ia manuïa mai! Ia tupu mai te mau fifi, a imi eaha ta te Bibilia e parau nei no nia i to Iehova manaˈo i teie mau mea, ma te rave i te mau papai niuhia i nia i te Bibilia. A tauaparau ma te mǎrû e te haavare ore no nia i teie mau aimârôraa. A faaau maite i ta outou i ite no nia i te mau ture aveia a Iehova e ta outou e rave nei i teie nei no te faaohipa i te reira. (Iakobo 1:22-25) No nia i te faaipoiporaa, a opua papu, ei na hoa faaipoipo, e tamau i te haere e te Atua, e eiaha roa e vaiiho i te hoê taata aore ra i te hoê mea ia faataa ê atu i ta te Atua i taati!—Mika 6:8.

[Nota i raro i te api]

^ A hiˈo i te tumu parau tarenihia “Divorce et séparation” i roto i te Réveillez-vous! o te 8 no Fepuare 2002, api 10, neneihia e te mau Ite no Iehova.

^ A hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Me 1989, api 21.

^ No te faaî i te mau titauraa no te mau haamaitairaa taa ê i roto i te amuiraa Kerisetiano, eiaha te hoê tane ia riro mai ei “taata momoto”—ei taata o te tupai ia vetahi ê aore ra o te vaha ˈtu ia ratou. Te parau nei hoi Te Pare tiairaa o te 1 no Tetepa 1990, api 17 e: “Eita te hoê [tane] e faaî i te mau titauraa . . . mai te peu e e haerea paieti to ˈna i rapae au . . . e te faatere ra o ˈna ma te haavî i to ˈna utuafare.”—Timoteo 1, 3:2-5, 12.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• No te aha e nehenehe atoa ˈi te mau faaipoiporaa Kerisetiano e faaruru i te mau fifi?

• E nafea te hoê tane faaipoipo e hamani maitai ai i ta ˈna vahine e e faaite ai e te poihere nei oia ia ˈna?

• Eaha ta te hoê vahine faaipoipo e nehenehe e rave no te faaite e te faatura maite nei oia i ta ˈna iho tane?

• E nafea te hoê tane e vahine faaipoipo e nehenehe ai e haapaari i ta raua faaauraa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 24]

Ia hamani maitai te hoê tane faaipoipo i ta ˈna vahine, eiaha noa i te pae materia i te pae varua atoa râ e tia ˈi

[Hohoˈa i te api 25]

E riro te hoê tane o te poihere nei i ta ˈna iho vahine ei tamahanahanaraa

[Hohoˈa i te api 26]

E faaite te mau vahine faaipoipo Kerisetiano i to ratou mau manaˈo hohonu ma te faatura