Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te feia apî—a tapi i te mau fa o te faahanahana i te Atua

Te feia apî—a tapi i te mau fa o te faahanahana i te Atua

Te feia apî—a tapi i te mau fa o te faahanahana i te Atua

‘E haamataro hua oe i te paieti [ei fa na oe].’—TIMOTEO 1, 4:7MN.

1, 2. (a) No te aha Paulo i haapopou ai ia Timoteo? (b) E nafea te feia apî i teie mahana e ‘haamataro hua ˈi ratou i te paieti ei fa na ratou’?

 “AITA . . . a ˈu e taata mai ia ˈna atoa te aau, i te haapao mau i ta outou na. . . . Mai ta te tamaiti haapaoraa i te metua ra, o ta ˈna ïa haapaoraa ia ˈu i te ohipa i te evanelia nei.” (Philipi 2:20, 22) Ua papai te aposetolo Paulo i teie haapopouraa mahanahana i roto i ta ˈna rata i te mau Kerisetiano o te senekele matamua i Philipi. O vai ta ˈna e faahiti ra? O Timoteo, to ˈna hoa ratere apî aˈe. Ua mahanahana mau â te aau o Timoteo i teie haapapuraa o to Paulo here e tiaturi ia ˈna!

2 E mea faufaa roa te feia apî mǎtaˈu i te Atua mai ia Timoteo i roto i te nunaa o Iehova. (Salamo 110:3) I teie mahana, tei roto i te faanahonahoraa a te Atua e rave rahi taurearea o te tavini nei ei pionie, mitionare, taata patu tauturu e ei melo o te Betela. Te haapopou-rahi-atoa-hia nei te feia o te apiti nei ma te itoito rahi i te mau ohipa a te amuiraa a haapao ai ratou i te tahi atu â mau hopoia. E fanaˈo tera feia apî i te oaoa mau i te tapiraa i te mau fa o te faahanahana ia Iehova, to tatou Metua i te raˈi. Te ‘haamataro hua mau nei ratou i te paieti [ei fa na] ratou.’—Timoteo 1, 4:7, 8MN.

3. Eaha te mau uiraa e hiˈopoahia i roto i teie tumu parau?

3 Ei taata apî, te titau ra anei oe i te mau fa pae varua taa ê? Ihea e ite ai oe i te tauturu e te faaitoitoraa no te reira? E nafea e nehenehe ai oe e patoi i te mau umeraa a teie ao nounou taoˈa? E nehenehe oe e ooti i teihea mau haamaitairaa ia tapi oe i te mau fa o te faahanahana i te Atua? E imi tatou i te mau pahonoraa i teie mau uiraa ma te hiˈopoa i te oraraa e te toroa o Timoteo.

Te huru oraraa o Timoteo

4. A faaite poto noa i te huru oraraa Kerisetiano o Timoteo.

4 Ua paari Timoteo i Lusetera, e oire rii no te mataeinaa Roma o Galatia. E taurearea paha o ˈna a faaroo ai oia i te parau no te Kerisetianoraa i to Paulo pororaa i Lusetera i te area matahiti 47 T.T. Aita i maoro, e roo maitai to Timoteo i te mau taeae Kerisetiano no taua vahi ra. Ia hoˈi mai Paulo i Lusetera e piti matahiti i muri aˈe e ia faaroo o ˈna i te haereraa i mua o Timoteo, ua rave Paulo ia ˈna no te tavini ei hoa mitionare. (Ohipa 14:5-20; 16:1-3) A paari mai ai Timoteo, ua pûpûhia ˈtu te mau hopoia rahi roa ˈˈe, e ua tonohia oia no te ohipa faufaa e faaitoito i te mau taeae. Ia Paulo i papai ia Timoteo mai te fare tapearaa i Roma i te area matahiti 65 T.T., te tavini ra Timoteo ei matahiapo Kerisetiano i Ephesia.

5. Ia au i te Timoteo 2, 3:14, 15, eaha na mea e piti i ohipa i nia i te faaotiraa a Timoteo e tapi i te mau fa pae varua?

5 Ua faaoti mau Timoteo e tapi i te mau fa pae varua. Na te aha râ i aratai ia ˈna ia na reira? I roto i te piti o ta ˈna rata ia Timoteo, ua faahiti Paulo e piti mea e titau-roa-hia. “Ia mau maite . . . oe i ta oe i haapii ra, i tei tuuhia ˈtu ia oe ra,” o ta ˈna i papai, “ua ite hoi oe i to oe ite i ite ai oe ra; e mai to tamarii-rii-raa mai â to oe ite i te parau moˈa i papaihia.” (Timoteo 2, 3:14, 15) Na mua, e hiˈopoa anaˈe i te ohiparaa a te tahi mau Kerisetiano i ta Timoteo maitiraa.

Faufaahia i te ohiparaa a te tahi mau taata maitatai

6. Eaha te haamataroraa ta Timoteo i fanaˈo, e ua aha oia?

6 Ua paari Timoteo i roto i te hoê utuafare amaha i te pae faaroo. E Heleni to ˈna metua tane, e e ati Iuda to ˈna metua vahine o Eunike, e to ˈna tupuna vahine o Loidi. (Ohipa 16:1) Ua haapii o Eunike e o Loidi i te pue parau mau o te mau Papai Hebera ia Timoteo mai to ˈna tamarii-rii-raa ra. I muri aˈe i to raua fariiraa i te Kerisetianoraa, aita e feaaraa, ua tauturu raua ia tiaturi mau o ˈna i te mau haapiiraa Kerisetiano. Papu maitai, ua faufaa-roa-hia Timoteo i teie haamataroraa maitai roa. Ua tapao Paulo e: “Te manaˈo atoa nei . . . au i te faaroo haavare ore i roto ia oe na, o tei vai maite i roto i to tupuna vahine ia Loidi i mutaa ihora, e i roto atoa i to metua vahine ia Eunike, e ua ite hoi au e, tei roto atoa ia oe na.”—Timoteo 2, 1:5.

7. E fanaˈo e rave rahi taurearea i teihea haamaitairaa, e nafea ratou e faufaahia ˈi i te reira?

7 I teie mahana, ua faufaahia e rave rahi taurearea i te mau metua e tupuna metua mǎtaˈu i te Atua, mai ia Loidi e o Eunike, o tei ite i te faufaaraa o te mau fa pae varua. Ei hiˈoraa, te haamanaˈo noa nei o Samira i te mau aparauraa maoro e to ˈna na metua i to ˈna apîraa ra. “Ua haapii Mama e o Papa ia ˈu ia farii i te manaˈo o Iehova no nia i te mau mea e ia faariro i te pororaa ei ohipa matamua na ˈu,” o ta ˈna e faataa nei. “Ua faaitoito noa raua ia tapi au i te taviniraa taime taatoa.” Ua farii maitai Samira i te faaitoitoraa a to ˈna na metua e i teie nei te fanaˈo nei oia i te haamaitairaa taa ê ei melo o te utuafare o te Betela i to ˈna fenua. Mai te peu e e faaitoito to outou mau metua ia tiatonu i te mau fa pae varua, a haapao maitai ïa i ta ratou aˈoraa. Te haapeapea mau nei ratou i to outou maitai.—Maseli 1:5.

8. Mea nafea Timoteo i faufaahia ˈi i te auhoaraa Kerisetiano o te patu?

8 E mea faufaa atoa ia imi outou i te auhoaraa o te patu i rotopu i te autaeaeraa Kerisetiano. Ua matau maitai te mau matahiapo Kerisetiano o ta ˈna iho amuiraa ia Timoteo e to Ikonio atoa fatata hoi e 30 kilometera te atea. (Ohipa 16:1, 2) Ua faahoa maite oia ia Paulo te hoê taata itoito rahi. (Philipi 3:11) Te faaite ra te mau rata a Paulo e ua farii maitai Timoteo i te aˈo e ua ineine i te pee i te mau hiˈoraa o te faaroo. (Korinetia 1, 4:17; Timoteo 1, 4:6, 12-16) Ua papai Paulo e: “Ua ite hua . . . oe i ta ˈu i haapii ra, e to ˈu haerea, e ta ˈu i titau, e [to ˈu faaroo], e te mǎrû, e te aroha, e te faaoromai.” (Timoteo 2, 3:10; MN) Ua pee maite ïa Timoteo i te hiˈoraa o Paulo. Mai te peu e e haafatata ˈtu outou mai te reira te huru i te mau taata puai i te pae varua i roto i te amuiraa, e tauturuhia outou ia faatupu i te mau fa pae varua papu.—Timoteo 2, 2:20-22.

A haapii “i te mau parau moˈa i papaihia”

9. Hau atu i te maitiraa i te amuimuiraa maitai, e mea tia ia aha outou no te ‘haamataro hua i te paieti ei fa na outou’?

9 Na roto noa anei i te maitiraa i te amuimuiraa maitai e naea ˈi te mau fa pae varua? Aita. Mai ia Timoteo, e titauhia ia hiˈopoa maite outou i “te mau parau moˈa i papaihia.” Aita paha outou i au rahi i te haapii, a haamanaˈo râ e e mea tia ia ‘haamataro hua Timoteo iho i te paieti [ei fa na ˈna].’ E pinepine te maona i te faaineine uˈana e rave rahi avaˈe ia naea ta ratou mau fa. E titau atoa te tapiraa i te mau fa pae varua i te haapaeraa e te tutava-uˈana-raa. (Timoteo 1, 4:7, 8, 10; MN) ‘E nafea râ,’ o ta outou e ui mai paha, ‘te haapiiraa i te Bibilia e tauturu ai ia naea ta ˈu mau fa?’ E hiˈopoa anaˈe e toru ravea.

10, 11. No te aha te mau Papai e turai ai ia naea ia outou te mau fa pae varua? A horoa i te hoê faahiˈoraa.

10 A tahi, e faatupu mai te mau Papai i te hinaaro tano. E faaite te reira i te huru faahiahia o to tatou Metua i te raˈi, te ohipa hau ê o to ˈna here ia tatou, e te mau haamaitairaa mure ore no ta ˈna mau tavini haapao maitai. (Amosa 3:7; Ioane 3:16; Roma 15:4) A tupu ai to outou ite no nia ia Iehova i te rahi, e na reira atoa ˈi to outou here ia ˈna e to outou hinaaro e pûpû i to outou ora no ˈna.

11 E rave rahi taurearea Kerisetiano te parau ra e e mea faufaa roa ta ratou iho haapiiraa bibilia tamau no te tauturu ia farii ratou iho i te parau mau. Ei hiˈoraa, ua paari o Adele i roto i te hoê utuafare Kerisetiano tera râ aita roa oia i haamau i te tahi noa ˈˈe fa pae varua. “E afai to ˈu na metua ia ˈu i te Piha a te Basileia,” o ta ˈna ïa e faatia nei, “aita râ vau i haapii iho â ia ˈu iho aore ra i faaroo aˈe i te mau putuputuraa.” I muri aˈe i te bapetizoraa to ˈna tuaana, ua haamata Adele i te haapao maite atu â i te parau mau. “Ua haamata vau i te taio i te Bibilia taatoa. E taio rii au e i muri iho e tapao vau i te hoê manaˈo no nia i ta ˈu i taio iho nei. Te vai noa nei â ia ˈu nei ta ˈu mau tapaopaoraa. Ua taio faahope au i te Bibilia i te roaraa hoê matahiti.” Ei faahopearaa, ua hinaaro Adele e pûpû i to ˈna ora no Iehova. Noa ˈtu te hoê maˈi haaparuparu ino mau, i teie nei e pionie aore ra taata poro evanelia taime taatoa oia.

12, 13. (a) E tauturu te haapiiraa i te Bibilia ia rave te hoê taurearea i teihea mau tauiraa, e e nafea? (b) A horoa te mau hiˈoraa o te paari aravihi e vai ra i roto i te Parau a te Atua.

12 Te piti, e tauturu te Bibilia ia rave outou i te mau tauiraa titauhia i to outou huru. Ua parau Paulo ia Timoteo e “te mau parau moˈa i papaihia” e “mea faufaa ei haapiiraa, ei faahaparaa, ei faatitiaifaroraa i te mau mea, ei aˈoraa ma te parau-tia ra, ia aravihi roa te taata no te Atua, ia ineine roa no te mau ohipa maitatai atoa ra.” (Timoteo 2, 3:16, 17, MN) Ma te feruri maite noa i te mau mea taaihia i te Parau a te Atua e ma te faaohipa i te mau faaueraa tumu bibilia, e vaiiho ïa outou i te varua o te Atua ia haamaitai i to outou huru. E faatupu te reira i te mau huru maitatai roa, mai te haehaa, te tuutuu ore, te itoito, e te here mau i te mau hoa Kerisetiano. (Timoteo 1, 4:15) Tei ia Timoteo ra teie mau huru maitatai, e ua riro ïa oia ei taeae faufaa roa no Paulo e no te mau amuiraa ta ˈna i tavini.—Philipi 2:20-22.

13 Te toru, te vai nei i roto i te Parau a te Atua te paari aravihi. (Salamo 1:1-3; 19:7; Timoteo 2, 2:7; 3:15) E tauturu te reira ia maiti maitai outou i to outou mau hoa, i te mau faaanaanataeraa tano, e ia faaruru i te mau faaotiraa fifi rau. (Genese 34:1, 2; Salamo 119:37; Korinetia 1, 7:36) E mea faufaa roa i teie nei ia rave i te mau faaotiraa paari ia naea te mau fa pae varua.

‘A rohi hua i te rohiraa maitai’

14. No te aha e ere ai te tapiraa i te mau fa pae varua i te haerea ohie roa ˈˈe?

14 O te haerea paari roa ˈˈe ia tuu na mua i te mau fa o te faahanahana ia Iehova e ere roa ˈtu râ i te mea ohie roa ˈˈe. Ia maiti outou i te hoê toroa, ei hiˈoraa, e faaruru paha outou i te faaheporaa rahi a te fetii, te hoa, e te mau orometua haapii manaˈo maitai o te tiaturi e ua riro te haapiiraa teitei e te hoê toroa moni maitai ei ravea no te manuïaraa e te oaoaraa mau. (Roma 12:2) Mai ia Timoteo, e titauhia ia ‘rohi hua oe i te rohiraa maitai i te faaroo no te tapea maite i te ora mure ore’ o ta Iehova e pûpû nei na outou.—Timoteo 1, 6:12; MN; Timoteo 2, 3:12.

15. Ua faaruru paha Timoteo i teihea patoiraa?

15 Ia patoi te mau melo tiaturi ore o te utuafare i ta outou maitiraa, e tamataraa fifi taa ê mau te reira. Ua faaruru paha o Timoteo i teie huru patoiraa. Ia au i te hoê buka, “no roto mai” te utuafare o Timoteo “i te pǔpǔ taata ite e te ona.” Ua manaˈo paha to ˈna metua tane e e titau Timoteo i te haapiiraa teitei e e tamau oia i te tapihooraa a te utuafare. * A feruri na i te huru o te metua tane o Timoteo i te iteraa e mea au aˈe na Timoteo te mau ati e te ohipa mitionare papu ore e o Paulo!

16. Mea nafea te hoê taurearea i faaruru ai i te patoiraa a te metua?

16 Te faaruru nei te feia apî Kerisetiano i teie mahana i te hoê â mau haafifiraa. Te haamanaˈo ra o Matthew o te tavini nei i te hoê amaa a te mau Ite no Iehova e: “I to ˈu haamataraa i te tavini ei pionie, ua inoino roa to ˈu metua tane. Ua manaˈo oia e ua ‘haamâuˈa’ vau i ta ˈu haapiiraa i te raveraa i te ohipa tamâraa fare ei imiraa na ˈu i ta ˈu taviniraa. E faaooo o ˈna ia ˈu, ma te haamanaˈo i te rahiraa moni e noaa ia ˈu ahiri au i rave i te hoê toroa taime taatoa.” Mea nafea Matthew i faaruru ai i tera patoiraa? “Ua tamau maite au i ta ˈu porotarama taioraa bibilia e ua pure au ma te tuutuu ore, i te mau taime iho râ e mea ohie no ˈu ia riri oioi.” Ua haamaitaihia ta Matthew faaotiraa papu. A mairi ai te taime, ua maitai mai to ˈna taairaa e to ˈna metua tane. Ua haafatata roa ˈtu â o Matthew ia Iehova. “Ua ite au ia Iehova i te aupururaa, te faaitoitoraa ia ˈu, e te parururaa ia ˈu i te mau faaotiraa paari ore,” o ta Matthew i parau. “Ahiri aita vau i tapi i te mau fa pae varua, eita ïa vau e fanaˈo aˈe i teie mau mea.”

A tiatonu noa i te mau fa pae varua

17. E nafea paha vetahi e haaparuparu ai i te feia e opua nei e rave i te taviniraa taime taatoa? (Mataio 16:22)

17 No ǒ atoa mai paha i te mau hoa faaroo te tahi huru haaparuparuraa i to oe tapiraa i te mau fa pae varua. ‘No te aha oe e riro ai ei pionie?’ e ui mai paha vetahi. ‘E nehenehe oe e ora mai te taatoaraa ma te apiti atoa hoi i te ohipa pororaa. A imi i te hoê toroa moni maitai eiaha roa oe ia fifihia i te pae moni.’ E au ra e e manaˈo maitai, tera râ te haamataro ra anei oe i te tapi i te paieti ei fa na oe mai te peu e e pee oe i tera manaˈo?

18, 19. (a) E nafea oe e tiatonu noa ˈi i te mau fa pae varua? (b) A faataa i te mau haapaeraa o ta oe e rave nei no te Basileia ei taurearea.

18 E au ra e hoê â manaˈo to te tahi mau Kerisetiano i te tau o Timoteo. (Timoteo 1, 6:17) No te tauturu ia Timoteo ia tiatonu i te mau fa pae varua, ua faaitoito Paulo ia ˈna i te na ôraa e: “E ore roa tei haere i te tamaˈi ra e haafifi ia ˈna iho i te peu rii no teie nei ao, ia haamauruuru oia i tei maiti ia ˈna ei aito ra.” (Timoteo 2, 2:4) Eita te hoê faehau i te tamaˈi e haataupupu ia ˈna i te mau tapiraa a te huiraatira. E taaihia to ˈna ora e to te tahi atu i to ˈna ineine-noa-raa e rave i te mau faaueraa a to ˈna tomana. Ei faehau i raro aˈe i te Mesia, mea titauhia te manaˈo aueue ore e eiaha ia tafifi i te mau tapiraa taoˈa faufaa ore a ore ai oe e rave faahope roa i ta oe taviniraa faaora.—Mataio 6:24; Timoteo 1, 4:16; Timoteo 2, 4:2, 5.

19 Eiaha e rave i te hoê oraraa ohie ei fa na oe, a faatupu râ i te hoê feruriraa haapae. “Ia ineine oe i te haapae i te mau mea o te faaohie i te oraraa, ei hoê faehau o te Mesia ra o Iesu.” (Timoteo 2, 2:3, The English Bible in Basic English) I to ˈna amuimuiraa e o Paulo, ua haapii Timoteo i te taoˈa rahi o te mauruuru noa ˈtu te mau tupuraa fifi roa ˈˈe. (Philipi 4:11, 12; Timoteo 1, 6:6-8) E nehenehe atoa oe e na reira. Ua ineine anei oe i te rave i te haapaeraa no te Basileia?

Te mau haamaitairaa i teie nei e a muri aˈe

20, 21. (a) A faataa i vetahi mau haamaitairaa i te tapiraa i te mau fa pae varua. (b) Eaha ta oe e rave papu?

20 Fatata 15 matahiti to Timoteo haa-apipiti-raa e o Paulo. Ua ite mata roa o Timoteo i te haamauraahia te mau amuiraa apî a parare ai te parau apî maitai fatata i te mau vahi atoa o te pae apatoerau no Mediteranea. E oraraa anaanatae mau â to ˈna e te oaoa aˈe ahiri o ˈna i maiti i te hoê oraraa mai to te taatoaraa. Ma te tapi i te mau fa pae varua, e nehenehe atoa oe e ooti mai i te mau haamaitairaa pae varua faufaa roa. E haafatata ˈtu oe ia Iehova e e noaa ia oe te here e te faatura o te mau hoa Kerisetiano. E fanaˈo oe i te oaoaraa mau e noaa mai i te horoaraa ma te pipiri ore eiaha râ te mauiui e te mauruuru ore i te tapiraa i te taoˈa. Te mea faufaa roa ˈtu â, e ‘mau maite ai ia outou te ora mau’—te ora mure ore i roto i te hoê fenua paradaiso.—Timoteo 1, 6:9, 10, 17-19, MN; Ohipa 20:35.

21 Mai te peu e aitâ oe i na reira, te faaitoito mahanahana nei matou ia haamata oe i te haamataro i te paieti ei fa na oe. A haafatata ˈtu i to roto i te amuiraa o te nehenehe e tauturu ia naea ia oe te mau fa pae varua, e a imi i ta ratou aratairaa. A tuu i ta oe iho haapiiraa tamau i te Parau a te Atua i te parahiraa matamua. A patoi papu i te feruriraa nounou taoˈa o teie nei ao. E a haamanaˈo noa e te fafau ra te Atua ‘o tei horoa hua mai i te mau mea atoa nei ei fanaˈoraa na tatou’ ia oe e e nehenehe oe e fanaˈo i te mau haamaitairaa rahi i teie nei e a muri aˈe atoa mai te peu e e maiti oe i te mau fa o te faahanahana ia ˈna.—Timoteo 1, 6:17MN.

[Nota i raro i te api]

^ Ua haafaufaa rahi te totaiete Heleni i te haapiiraa. Ua papai Plutarque tei ora i to Timoteo tau e: “Ia fanaˈo i te haapiiraa e tumu e e niu ïa no te maitairaa taatoa. . . . O tera, o ta ˈu e parau ra, o te aratai e o te tauturu ia naea te morare maitai roa ˈˈe e te oaoaraa. . . . E mea papu ore e te haihai vetahi atu mau faufaa atoa, e e mâuˈa to tatou haapeapea-roa-raa i te reira.”—Œuvres morales, I, “De l’éducation des enfants.”

Te haamanaˈo ra anei outou

• Ihea e nehenehe ai te feia apî e imi i te tauturu ia naea te mau fa pae varua?

• No te aha e mea faufaa roa ˈi te haapii-maite-raa i te Bibilia?

• E nafea e nehenehe ai te feia apî e patoi i te ohiparaa a te nounou taoˈa o teie nei ao?

• Eaha te mau haamaitairaa e noaa mai i te tapiraa i te mau fa pae varua?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 28]

Ua tapi Timoteo i te mau fa maitatai

[Hohoˈa i te api 29]

Eaha te ohiparaa a te mau taata maitatai o tei tauturu ia Timoteo?

[Hohoˈa i te api 30]

Te tapi ra anei oe i te mau fa pae varua?