Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“I Tataia kia Kite Tatou”

“I Tataia kia Kite Tatou”

“I Tataia kia Kite Tatou”

“KIA akapapa tini i te buka ra, kare e akaeaanga.” (Koheleta 12:12) Kua riro te maata o te au mea neneiia e rauka nei i teia tuatau ei akatupu kia tika taua au tuatua ra i teia tuatau mei to te taime rai i tataia ai. Akapeea i reira, e rauka ai i tetai tangata matakite i te iki i te mea tau nona kia akamanako?

I te kimi anga e ko teea puka ta ratou e manako ra i te tatau, e maata te aronga tatau e inangaro ana kia kite no runga i te tangata tata. Penei ka kapiti atu te aronga nenei i tetai parakarapa meangiti no runga i te ingoa oire o te tangata tata, tona au pepa apii, e tetai papa no tana au puka i tata ana. E mea puapinga kia akatakaia koai te tangata tata, mei tei kiteaia i te au anere mataiti i mua ana e, e taangaanga ana te au vaine tata i tetai ingoa tane maani ua, kia kore te aronga ka tatau e akavaavaa i te puka no te mea na te vaine i tata.

Te mea taitaia ra, mei tei taikuia i roto i te atikara i mua ake, te kopae ra tetai aronga i te au Tuatua Tapu Epera no te mea kua irinaki ratou e ko te Atua e akaariia maira i roto i reira e atua kino tikai ko tei takore ua i tona au enemi ma te tangi kore. * Ka akamanako ana tatou i ta te au Tuatua Tapu Epera e te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano uaorai e akakite maira kia tatou no runga i Tei Tata i te Pipiria.

No Runga i Tei Tata i te Pipiria

Kia tau ki te au Tuatua Tapu Epera, kua akakite te Atua ki te iti tangata Iseraela e: “No te mea, ko Iehova au, kare au e tu ke ke.” (Malaki 3:6) Mei tetai 500 mataiti i muri mai, kua tata te tangata tata Pipiria ko Iakobo e: “Kare rava e tu ke ke iaia ra, kare oki e tu ke anga e ngai mea ngiti ua ake.” (Iakobo 1:17) Eaa ra i reira tetai aronga i manako ei e, e tuke rai te Atua e akaariia maira i roto i te au Tuatua Tapu Epera mei te Atua o te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano?

Ko te pauanga koia oki i roto i te au tu tuke ke o te Pipiria, e tuke tuke te au tu o to te Atua tu peretana e akaariia maira. I te puka anake ua o Genese, te akatakaia maira aia e kua “ongoongo rava akera tona ngakau,” e ei “Pu o te rangi e te enua,” e ei “Akava i to te ao katoa nei.” (Genese 6:6; 14:22; 18:25) Te tuatua ra ainei teia au akatakaanga tu ke ke i taua Atua rai? Papu roa e ae.

Ei akatutuanga: Penei kua kite meitakiia tetai akava ki te aronga i tu ana ki mua iaia i roto i te akavaanga ei tangata turu ngaueue kore i te ture. Ki tana tamariki ra i tetai tua, penei e metua tane akaperepere aia e te oronga ua. Ki tona au oa piri mou penei e tangata oaoa ua aia e te kangakanga. Te akava, te metua tane, e te oa, ko taua tangata okotai rai ia. Tera ua kua kiteaia mai te au tu ke ke o tona tu i roto i te au turanga tuke tuke.

Mei te reira rai, te au Tuatua Tapu Epera i te akataka anga mai ia Iehova ei “Atua takinga-meitaki, e te aroa ua, e te akakoromaki maata, e te meitaki maata, e te tuatua-mou.” Inara kua kite katoa tatou e “kare rava aia e tuku ua atu kia kore e akautungaia.” (Exodo 34:6, 7NW) Te akaata maira taua nga tu e rua ra i te aiteanga o to te Atua ingoa. Te aiteanga tikai o te ingoa “Iehova” koia oki “Ka Akariro Aia kia Tupu.” Koia oki, ka rave te Atua i tetai ua atu mea tei anoanoia ei akatupu i tana au taputou. (Exodo 3:13-15) Inara ko taua Atua okotai rai aia. Kua akakite a Iesu e: “Ko to tatou Atua ra ko Iehova, okotai oki Iehova.”​—Mareko 12:29.

Kua Monoia Ainei te Au Tuatua Tapu Epera?

E mea matauia i teia tuatau i te mono i te au puka apii me rauka mai te kimikimianga ou me kore me taui te tu manako matauia. Kua mono ainei te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano i te au Tuatua Tapu Epera i roto i taua tu ra? Kare.

Naringa a Iesu i akakoro e kia mono te rekoti o tana angaanga orometua e te au tataanga a tana au pipi i te au Tuatua Tapu Epera, papu e ka akakite mai rai aia i teia. Inara, no runga ia Iesu i mua ua ake ka aere ei aia ki te rangi, te akakite ra te papaanga a Luka e: “Akakite maira aia kia raua [e rua nga pipi ana] i te au tuatua katoa nona, i tataia ra, mei ia Mose e tae rava atu ki te au peroveta katoa [i roto i te au Tuatua Tapu Epera].” I muri mai kua mama maira Iesu ki tana au apotetoro tiratiratu e ki etai ke atu. Kua na ko atura te papaanga e: “Kua tuatua maira aia kia ratou, Taku teia i karanga atu kia kotou, ka noo katoaʼi tatou ra e, e tupu rai noku nei te au tuatua i tataia ki roto i te ture a Mose ra, e te au peroveta ra, e i te Salamo ra.” (Luka 24:27, 44) Eaa ra a Iesu ka taangaanga ai i te au Tuatua Tapu Epera i te openga o tana angaanga orometua mei te mea e kare o te reira puapinga?

I muri ake i te akamou angaia te putuputuanga Kerititiano, kua taangaanga atu rai te au pipi a Iesu i te au Tuatua Tapu Epera ei akakite i te au totou kare i akatupuia ake, te au kaveinga mei te Ture a Mose tei apii i tetai au apiianga puapinga, e te au papaanga o te au tavini taito o te Atua tei riro ta ratou au akaraanga meitaki ei akamaroiroi i te au Kerititiano kia vai tiratiratu ua rai. (Angaanga 2:16-21; 1 Korinetia 9:9, 10; Ebera 11:1–​12:1) “Te au tuatua tapu katoa,” i tata ai te apotetoro ko Paulo, “e mea akauruia mai e te Atua, e e mea meitaki.” * (2 Timoteo 3:16) Akapeea te au Tuatua Tapu Epera i puapinga ai i teia tuatau?

Ako no te Au Ra o te Oraanga

Ka akamanako ana i te manamanata o teia tuatau no runga i te akavaavaa iti tangata. I roto i tetai oire Europa Itinga, kua akakite tetai tangata Etiopia e 21 ona mataiti e: “Me inangaro matou i te aere ki tetai ngai, ka akanoo roa matou i tetai pupu. Penei i roto i tetai pupu, kare ratou e takino mai ia matou.” Kua na ko atu rai aia e: “Kare e rauka ia matou te aere ki vao i muri ake i te ora ono i te aiai, na runga tikai i te rerue. Me akara mai te tangata ia matou, ka akara ua mai ratou i to matou kara.” Te akamanako ra ainei te au Tuatua Tapu Epera i teia tu manamanata ngata nei?

Kua akakiteia ki te ngati Iseraela i taito e: “E kia noo tuitarere mai te tangata ke i o ou, i to kotou na enua, auraka kotou e takinga-kino iaia. Kia riro ra te tangata ke e noo i o kotou na mei te tangata tupu katoa ia kotou, e aroa oki koe iaia mei te aroa ia koe uaorai; e tangata ke katoa oki kotou i te enua ra i Aiphiti.” (Levitiku 19:33, 34) Ae, i Iseraela i taito e umuumuanga na taua ture ra kia akamanakoia rai te au manuiri, me kore “te tangata ke,” e kua vaio uaia te reira i roto i te au Tuatua Tapu Epera. Kare ainei koe e akatika e ko te au kaveinga e vai ra i roto i te ture penei ko te tumu ia no te takore anga i te tu akavaavaa iti tangata i teia tuatau?

Noatu kare te reira e oake maira i te akamaramaanga katoatoa no te pae moni, tei roto ra i te au Tuatua Tapu Epera te au akoanga tau tikai no te tu pakari i te akono anga i te moni. Ei akaraanga, i roto ia Maseli 22:7, ka tatau tatou e: “Ko tei o ki roto i te kaiou ra e tavini ia no tana i kaiou atu.” (The Bible in Basic English) E maata te aronga ako no te pae moni i teia tuatau tei akatika e ko te oko puapinga kore ua i te apinga na roto i te kaiou ka taki atu te reira ki te kino i te pae moni.

Kapiti mai, te aruaru anga i te apinga nui noatu eaa te tu​—tei matauia i roto i teia ao noinoi apinga materia​—kua tano tikai te akataka mai anga tetai o te au tangata apinga nui maata roa atu i roto i te tuatua enua, koia te Ariki ko Solomona. Kua tata aia e: “Ko tei inangaro i te ario ra, kare ïa e mareka i te ario; e tei inangaro i te apinga nui ra, kare ia e mareka i te apinga e kia maata ra. E mea puapinga kore katoa te reira ra.” (Koheleta 5:10) E akamatakiteanga pakari tikai tera!

Manakonakoanga no te Tuatau ki Mua

E tai rai tumu tuatua i roto i te katoaanga o te Pipiria: Ko te Patireia i raro ake ia Iesu Karaiti te ravenga no te akatika anga i to te Atua turanga ngateitei e te akatapuanga i Tona ingoa.​—Daniela 2:44; Apokalupo 11:15.

Na roto i te au Tuatua Tapu Epera, ka kite tatou i te au tu ravarai no runga i te oraanga i raro ake i te Patireia o te Atua te ka oronga mai i te pumaana e te ka akapiri vaitata atu ia tatou ki te Atua ko Iehova, te Tumu o taua pumaana ra. Ei akaraanga, kua totou te peroveta ko Isaia e ka tupu te au i rotopu i te manu e te tangata: “Ei reira te luko e noo katoaʼi raua ko te punua mamoe; e te nemera e te punua puaka-nio, e kapiti katoa ïa ki te moe anga; e te punua puakatoro, e te liona ou, e te puakatoro angaiia ra, okotai rai kapiti anga mai; e na tetai tamaiti meangiti e arataki.” (Isaia 11:6-8) E manakonakoanga manea tikai!

E akapeea i reira te aronga e takinoia ra e te tu akavaavaaia no to ratou iti tangata e te pupu eteniki, te maki kino, me kore te au tu i te pae moni kare no ratou te apa? Na roto i te totou te karanga ra te au Tuatua Tapu Epera no runga ia Iesu Karaiti e: “Ko tei putaua ra me kapiki maira, nana ïa e akaora; e tei akaaka ra, e kare ona e tauturu. Ka akaperepere aia i tei apikepike ra e tei putaua, e akaora oki aia i te au vaerua o te aronga ao ra.” (Salamo 72:12, 13) E au taputou tau tikai teia no te mea ka tauturu te reira i te aronga e tuku ra i te akarongo ki roto i te reira i te aro atu anga i te tuatau ki mua ma te manakonakoanga e te irinakianga mou.​—Ebera 11:6.

No reira rai te apotetoro ko Paulo i akauruia ai kia tata e: “Te au tuatua ravarai oki i tataia i muatangana, i tataia ïa kia kite tatou; kia rauka to tatou tatari anga, i te akakoromaki e te pumaana o te tuatua i tataia ra”! (Roma 15:4) Ae, te riro nei rai te au Tuatua Tapu Epera ei tuanga puapinga no te Tuatua akauruia a te Atua, te Pipiria. E puapinga maata tikai to ratou no tatou i teia tuatau. Te irinaki nei matou e ka tauta pakari koe i te apii maata atu no runga i ta te katoaanga o te Pipiria e apii maira e kia akapiri vaitata atu ki Tei Tata i te reira, ki te Atua ko Iehova.​—Salamo 119:111, 112.

[Au Tataanga Rikiriki i Raro]

^ para. 4 I roto i teia atikara, ka kapiki tatou i te Koreromotu Taito e ko te au Tuatua Tapu Epera. (Akara i te pia “Koreromotu Taito me Kore Au Tuatua Tapu Epera?” i te kapi 6.) E kapiki ua ana te Au Kite o Iehova i te Koreromotu Ou e ko te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano.

^ para. 13 E maata te au kaveinga puapinga maata no teia tuatau e vai ra i roto i te au Tuatua Tapu Epera. Inara, e mea tau kia kiteaia e kare te au Kerititiano i raro i te Ture ta te Atua i oronga ki te iti tangata Iseraela na roto ia Mose.

[Pia i te kapi 6]

KOREROMOTU TAITO ME KORE AU TUATUA TAPU EPERA?

Ka kiteaia te tuatua “koreromotu taito” i roto ia 2 Korinetia 3:14 i roto i te King James Version. I roto i taua urianga ra, kua monoia te kupu “koreromotu” ki te kupu Ereni e di·a·theʹke. Inara, e maata te au urianga ou, mei te New International Version, tei uri i te kupu di·a·theʹke ei “ture” kare ei “koreromotu.” No teaa ra?

Kua akakite te tangata tata tikitinari ko Edward Robinson e: “I te mea e tei roto te ture taito i te au puka a Mose, kua tukuia i reira te kupu [di·a·theʹke] ei mono i te puka o te ture, i te au tataanga a Mose, koia oki ko, te ture.” I roto ia 2 Korinetia 3:14, te tuatua ra te apotetoro ko Paulo no runga i te Ture a Mose, koia oki e tuanga ua te reira no te au Tuatua Tapu no mua ake i te tuatau Kerititiano.

Eaa i reira te tuatua tau tikai no te au puka mua e 39 o te Pipiria Tapu? Kare i karanga ana e kua piro me kore kua taito taua tuanga ra o te Pipiria, kua taiku ra a Iesu Karaiti e tana au pipi i teia au irava e ko “tei tataia ra” e “te tuatua tapu i tataia ra.” (Mataio 21:42; Roma 1:2) No reira kia rotai ki teia au tuatua akauruia, e kapiki ana te Au Kite o Iehova i te Koreromotu Taito e ko te au Tuatua Tapu Epera no te mea i tataia te maataanga o taua tuanga mua ra o te Pipiria i roto i te reo Epera. E kapiki katoa ana ratou i tei karangaia e ko te Koreromotu Ou e, ko te au Tuatua Tapu Ereni, no te mea e reo Ereni tei taangaangaia e te au tangata tei akauruia e te Atua kia tata i te Pipiria.

[Au Tutu i te kapi 4]

Ka rauka ua kia karangaia tetai tangata e e akava ngaueue kore, e metua tane akaperepere, e e oa

[Tutu i te kapi 5]

Kua taangaanga a Iesu i te au Tuatua Tapu Epera i roto i tana angaanga orometua

[Au Tutu i te kapi 7]

Eaa te au kaveinga Pipiria te ka tauturu i tetai tangata kia tuku i te au ikianga tau?