Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Manako Maata mei te Nga Puka a Ioela e Amosa

Au Manako Maata mei te Nga Puka a Ioela e Amosa

E Mea Ora te Tuatua a Iehova

Au Manako Maata mei te Nga Puka a Ioela e Amosa

TANA ua rai i akakite mai no runga iaia koia oki ko “Ioela te tamaiti a Petuela.” (Ioela 1:1) I roto i te puka e apai ra i tona ingoa, e iti ua rai ta Ioela tuatua no runga i tetai au mea ke tera ua no tana uaorai karere e ko te taime i reira o tana totou ka tau ua kia tamanakoia e​—mei te mataiti 820 M.T.N., e iva mataiti i muri ake i te riro anga a Uzia ei ariki no Iuda. Eaa ra a Ioela i kore ei i inangaro i te tuatua no runga iaia uaorai? Kare e kore te inangaro ua ra aia i te tuku i te akaketaketaanga ki runga i te karere kare ki te tangata kave karere.

I te tuatau katoa o Uzia, ko Amosa, e tangata no Iuda e e ‘tiaki puakatoro, e te akaputuputu sukamino,’ kua akataoongaia ei peroveta. (Amosa 7:14) Kare i aite kia Ioela, ko tei totou ua i Iuda, kua tonokia ra a Amosa ki te tua tokerau ki te patireia kopu tino ngauru o Iseraela. Mei te mataiti 804 M.T.N. i muri ake i te oki anga te peroveta ki Iuda i oti ei, e kua tataia te puka a Amosa i roto i te reo ngoie ua inara e taka meitaki tikai.

AUE I TAUA RĀ RA E!”​—NO TEAA RA?

(Ioela 1:1–​3:21)

Ta Ioela e kite ra i roto i te orama ko te tamakianga a te anue, te tapaki, e te kararu. Te karangaia ra teia au mea e tamaki ra e “e aronga maata, e te ririnui” e ei “tangata ririnui ra.” (Ioela 1:4; 2:2-7) “Aue i taua rā ra e!” i eva ai a Ioela, “te vaitata maira te rā o Iehova, ei mate ïa oki no ko mai i te Mana-katoatoa e tae mai ei.” (Ioela 1:15) Kua ako a Iehova i te au tangata o Ziona e: “E ariu mai kotou kiaku nei ma to kotou ngakau katoa.” Me akapera ratou, ka ‘tangi mai a Iehova i tona iti-tangata’ e ka akaatea mamao takiri atu i “te nuku i apatokerau”​—i te tamakianga a te manumanu. I mua ake ra ka tae mai ei tona ra maata, ka ‘riringi mai a Iehova i tona vaerua ki rungao i te tangata ravarai’ e ka ‘akakite oki i te mea umere ki runga i te au rangi, e ki raro katoa i te enua.’​—Ioela 2:12, 18-20, 28-31.

Kua akaaoia te pa enua e: “Ka tupaki ana i ta kotou au auri arote ei koke, e ta kotou au matipi tope rakau ra ei korare,” e e akateateamamao no te tamaki. Kua akaueia ratou “kia aere mai oki ki runga i te o o Iehosaphata,” te ngai e akavaia ai ratou e e akapouia ai. “E tika ra Iuda i te noo anga e tuatau ua atu.”​—Ioela 3:10, 12, 20.

Pauia te Au Uianga Tuatua Tapu:

1:15; 2:1, 11, 31; 3:14—Eaa ra “te rā o Iehova”? Te ra o Iehova ko te tuatau ia e rave ei a Iehova i tana akavaanga ki rungao i tona au enemi, te ka taopenga mai ki to ratou akapouanga kareka ra, ki te ora no te aronga akamori mou. Ei akaraanga, kua tae tika mai taua ra ra ki rungao i to Babulonia i taito i te mataiti 539 M.T.N. i tona akavi angaia e to Madai e to Peresia. (Isaia 13:1, 6) Te vaitata katoa maira tetai “rā o Iehova,” e rave ei aia i tana uaorai akavaanga tu-Atua ki rungao ia “Babulonia maata”​—te patireia akonoanga pikikaa o te ao nei.​—Apokalupo 18:1-4, 21.

2:1-10, 28—Akapeea te totou no runga i te tamakianga a te au manumanu i te akatupuia anga? Kare e rekoti i roto i te Pipiria no tetai tamakianga a te au manumanu i te enua o Kanaana tei aite roa te kino mei tei akatakaia mai i roto i te puka a Ioela. No reira, ko te tamakianga ta Ioela e akataka maira e akatutuanga ua ia i te taime i akamata ai a Iehova i te riringi mai i tona vaerua i te mataiti 33 T.N. ki rungao i te au pipi mua a Karaiti e kua akamata ratou i te tutu aere i te karere tei riro ei tamamae i te au arataki akonoanga pikikaa. (Angaanga 2:1, 14-21; 5:27-33) E tikaanga meitaki tikai to tatou kia piri ki roto i tetai angaanga mei te reira i teia tuatau.

2:32—Eaa te aiteanga kia “kapiki i te ingoa o Iehova”? Te aiteanga o te kapiki i te ingoa o te Atua koia oki kia kite i taua ingoa ra, kia akangateitei oonu i te reira, e kia irinaki ki runga e kia irinaki ki roto i te pu o taua ingoa ra.​—Roma 10:13, 14.

3:14—Eaa “te o e akatakaiaʼi ra”? E ngai akatutu ua te reira no te rave anga i te au akavaanga a te Atua. I te tuatau o te ariki o Iuda ko Iehosaphata, te aiteanga o tona ingoa “Ko Iehova te Akava,” kua akaora mai te Atua ia Iuda mei te au pa enua i vao mai na te akaoripu ua anga i to ratou au nuku vaeau. No reira kua kapiki katoaia taua ngai ra e ko “te o o Iehosaphata.” (Ioela 3:2, 12) I to tatou nei tuatau, te akaaite maira te reira i tetai ngai akatutu e takatakaiia ai te au pa enua mei te vine te tu i roto i te taomianga vine.​—Apokalupo 19:15.

Au Apiianga no Tatou:

1:13, 14. Ko te tataraara e te ariki mou tikai e ko Iehova te Atua mou e mea puapinga roa te reira ki te rauka anga mai o te ora.

2:12, 13. Ko te tataraara mou tikai ka anoanoia kia tae te ngakau. Te kapiti maira te reira i te ‘aae anga i to tatou ngakau,’ kare i te ‘aae anga i te kakau’ na vao atu.

2:28-32. Ko te tangata ua “tei kapiki i te ingoa o Iehova, e ora ïa” a “taua rā maata e te rikarika o Iehova ra.” Kare aiteia ta tatou akameitakianga i te mea te riringi ua maira Iehova i tona vaerua ki rungao i te tangata ravarai e te piri nei te au tangata ou e te pakari, te tane e te vaine, ki te angaanga totou, koia oki, te akakite anga i “te peu takake a te Atua”! (Angaanga 2:11) I te ra o Iehova e vaitata maira, kare ainei te mea tau kia maata ua atu ta tatou “tuatua tapu e te akono i te Atua”?​—2 Petero 3:10-12.

3:4-8, 19. Kua totou a Ioela e ka akautungaia te au pa enua i vao mai ia Iuda no te takinga kino i to te Atua iti tangata ikiia. Tika atu rai ki taua au tuatua totou ra, kua takoreia te oire maata o Turia e te ariki o Babulonia ko Nebukanesa. I muri mai, i te peke anga taua enua oire ra kia Alekanedero te Tangata Rongonui, manotini ua atu o tona au vaeau e te au tangata papanunui tei tamateia e e 30,000 o tona au tangata tei okoia ei au tuikaa. Kua kite katoa to Philiseti i taua tu ra i te rima o Alekanedero e te aronga i mono mai iaia. Tae ki te a o te anere mataiti M.T.N., kua vai tanea ua a Edoma. (Malaki 1:3) Ka akaketaketa teia au totou tei akatupuia i to tatou akarongo i roto ia Iehova ko Tei Akatupu i tana au taputou. Te akaari katoa maira te reira e eaa ta Iehova ka rave ki te au pa enua e takinokino ra i tona aronga akamori i teia tuatau.

3:16-21. “E ngaueue oki te au rangi e te enua,” e ka kite te au pa enua i ta Iehova au akavaanga rikarika. “E riro rā Iehova ei akapuanga no tona ra iti-tangata,” i te oronga anga i te oraanga no ratou i raro ake i te au turanga parataito. Kare ainei i te mea tau kia akavaitata uao tatou kiaia ma te ngaueue kore, i tona ra e rave ei tana akavaanga ki runga i teia ao kino e vaitata maira?

‘E AKATEATEAMAMAO I TE ARAVEI ANGA I TO ATUA’

(Amosa 1:1–​9:15)

E karere ta Amosa no te au pa enua enemi i vao mai ia Iseraela e no Iuda e Iseraela. E akapouanga te openga no Arama, Philiseti, Turia, Edoma, e Moabi, no ta ratou akonoanga viivii i to te Atua iti tangata. Te au tangata o Iuda ka akapouia ratou “no te mea kua akaviivii ratou i te ture a Iehova.” (Amosa 2:4) Peea i reira te patireia tino ngauru o Iseraela? Te kapiti maira tana au ara i te aru anga i te putaua na roto i te tu noinoi, te akaturi, e te angaanga akangateitei kore i te au peroveta o te Atua. Kua akamatakite a Amosa ia ratou e ka ‘tutaki katoa atu Iehova i te au atarau i Betela’ e “e ta i te are paroro, e te are akaū katoa ra.”​—Amosa 3:14, 15.

Noatu te au utunga tukeke i tuku keia ana ki runga i te au ngati Iseraela akamori itoro, kua vai marokiakia rai ratou. Kua akakite a Amosa kia ratou e: ‘E akateateamamao i te aravei anga i to Atua.’ (Amosa 4:12) Te aiteanga i te ra o Iehova no te ngati Iseraela, ka apaiia ratou “ei tuikaa e kia topa mai Damaseko,” koia oki ki Asura. (Amosa 5:27) Te aro atura Amosa i te patoianga mei tetai taunga o Betela inara kua vai mataku kore rai aia. “Te openga teia kua tae ki toku ra au tangata ia Iseraela,” i akakite ei a Iehova kia Amosa. “Kare oki au e aere tapaepae akaou na vao ia ratou.” (Amosa 8:2) Kare e rauka ia Teoro me kore i te po, e kare katoa e rauka i te au maunga teitei i te paruru ia ratou mei te au akavaanga a te Atua. (Amosa 9:2, 3) Inara te taputouia maira tetai akaoki akaouanga. “E naku e ruri ke i te tuikaa anga o toku ra au tangata ia Iseraela,” e na ko maira Iehova, “e na ratou e patu i te au oire i pou ra, e na ratou e noo; e na ratou e tanu te kainga vine, e e inu i te wina o te reira; e na ratou e tanu i te kainga, e ka kai oki i te ua o te reira.”​—Amosa 9:14.

Pauia te Au Uianga Tuatua Tapu:

4:1—Koai te akatutuia maira e te “au puakatoro i Basana”? Ko te ngai papa teitei o Basana, i te itinga o te Tai o Galilea, kua kite uaia te reira no tona au katiri manu memeitaki, tei kapiti mai i te puakatoro. Ko te ruperupe o te au mea tutupu i taua ngai ra tetai tumu no te reira. Kua akaaite a Amosa i te au vaine anoano maata i te apinga nui o Samaria ki te au puakatoro o Basana. Kare e ekoko e e maro ana teia au vaine i “to ratou au atu ra,” me kore au tane, kia aru i te au tangata rikiriki ei akapangia i to ratou uaorai kaki apinga nui.

4:6—Eaa te aiteanga o te tuatua “nio mā”? I te mea i taangaangaia i roto i te akaaite anga atu ki te “kai kore,” kare kore te tou ra taua takiato tuatua ra ki te tuatau onge me vai ma ua te nio no te kore kai.

5:5—Na roto i teea tu a Iseraela ka ‘kore ei e kimi ia Betela’? Kua akanoo a Ieroboama i te akamorianga punua puakatoro i Betela. Mei reira mai, te riro anga taua oire ra ei akapuanga maata no te akamorianga pikikaa. Ko Gilagala e Bere-seba katoa tetai nga ngai no te akamorianga apoteiti. E ora mai ei mei te tumatetenga i totouia, ka anoanoia to Iseraela kia akamutu i taua au tere akonoanga ra ki teia au ngai e kia akamata i te kimi ia Iehova.

7:1—No runga i teaa “ta te ariki ra kokoti anga” e tuatua ra? Kare e kore te tuatua ra te reira no runga i te tero tei tukuia e te ariki no te akono anga i tana aronga akaoro oroenua e te manu. Te inangaroia ra kia tutakiia teia tero “i te muatangana o te tupu anga o te ngangaere openga.” I muri ake i reira, ka kokoti ei te tangata i ta ratou au one kai. Inara i mua ake ka rave ei ratou i te reira, kua akapupu maira te au tapaki e kua kai pou takiri atura i ta ratou au one kai e te au ngangaere ke atu.

8:1, 2—Eaa ta te “kete kai para” e akatutu ra? Te akatutu maira te reira e kua vaitata mai te ra o Iehova. E aakiia ana te kai para me vaitata atu ki te openga o te tuatau kokotianga, koia oki, vaitata atu ki te openga o te mataiti tanutanu. I te maani anga a Iehova ia Amosa kia kite i te “kete kai para,” tera te aiteanga te vaitata maira te openga no Iseraela. No reira kua akakite te Atua kia Amosa: “Ko te openga teia kua tae ki toku ra au tangata ia Iseraela kare oki au e aere tapaepae akaou na vao ia ratou.”

Au Apiianga no Tatou:

1:3, 6, 9, 11, 13; 2:1, 4, 6. No tona riri ia Iseraela, ia Iuda, e te au patireia e ono i vao mai ia ratou i karanga ai Iehova e: “E kore ei au e taruri ke i tana utunga.” Kare e ravenga e ora mai ei i ta Iehova akavaanga.​—Amosa 9:2-5.

2:12. Auraka tatou e akaparuparu atu i te au painia angaanga pakari, i te au akaaere tutaka, te au mitinari, me kore i te au mema o te pamiri Betela i te raurau anga ia ratou kia akaruke i ta ratou angaanga tavini tamou ko tei karangaia e ko te tu matauia o te oraanga. Mari ra, e akamaroiroi tatou ia ratou kia rave mou atu rai i ta ratou angaanga meitaki.

3:8. Mei te tangata rai kare e rauka kia kore e mataku me ngunguru mai te riona, kua akakeuia rai a Amosa kia tutu aere, i te akarongo anga ia Iehova e na ko maira e: “Ka aere, ka totou ki toku au tangata.” (Amosa 7:15) Kia riro te mataku i te Atua ei akakeu ia tatou kia riro ei aronga tutu maroiroi i te karere o te Patireia.

3:13-15; 5:11. Ma te tauturu a Iehova, kua rauka ia Amosa te tangata tiaki puakatoro akaaka i te “akakite pu ua atu” ki te iti tangata tei maata te apinganui inara te noo manako kore ua ra. Ka rauka katoa ia Iehova i te akateateamamao ia tatou kia akakite i te karere o te Patireia noatu te ngata o te ngai.

4:6-11; 5:4, 6, 14. Noatu e putuputu ua rai te taime kare te ngati Iseraela i “oki mai” ana kia Iehova, kua raurauia ra ratou kia ‘kimi ia Iehova, e e ora ïa.’ Me ka akakoromaki ua rai a Iehova i te akatika anga i teia akatereanga kino o te au mea nei kia vai ua rai, e mea tau kia ako atu tatou i te aronga i roto i reira kia ariu mai ki te Atua.

5:18, 19. Ko te “inangaro i te rā o Iehova” ma te kore i papa no te reira e neneva tikai. Ko te turanga o te tangata ka akapera, te aite ra rai ki te tangata e oro ra mei te riona e oti taii atu ki te tapa e oti te oro ra mei te tapa i na katia mai ra e te ovi. E mea pakari ia no tatou kia “ara” ua i te pae vaerua e kia vai papa ua.​—Luka 21:36.

7:12-17. Ei ngakau toa to tatou e te mataku kore i te akakite anga i te karere a te Atua.

9:7-10. Kare ua te riro anga ei uanga no te au pateriareka e no te aronga i akaoraia mai mei Aiphiti ei iti tangata ikiia no te Atua, i paruru ana i te au ngati Iseraela akarongo kore mei tetai turanga kino i mua i te Atua mei te ngati Kusa rai. Kare te rauka anga tetai turanga arikiia mai e te Atua papaki tai kore, i akanooia ki runga i to tetai uanga i katiriia mai ei, mari ra ki runga i te ‘mataku iaia e te rave i te tuatua-tika.’​—Angaanga 10:34, 35.

Ta Tatou ka Rave

Te vaitata ua maira te ra e raveia ai te akavaanga tu-Atua ki rungao i to Satani ao. Kua riringi mai te Atua i tona vaerua ki runga i tona aronga akamori, i te akateateamamao ia ratou kia akamatakite i te tangata no runga i tona ra e aere maira. Kare ainei e tau kia piri pu atu tatou i te tauturu anga i etai ke kia kite ia Iehova e kia ‘kapiki i tona ingoa’?​—Ioela 2:31, 32.

“Kia rikarika i te kino,” e ako maira a Amosa, “e kia inangaro i te meitaki, e akatinamou i te tuatua-tau i te ngutupa.” (Amosa 5:15) I te ra o Iehova e vaitata maira, ko te arataa pakari koia oki kia akavaitata atu ki te Atua e kia akatakake mai ia tatou mei teia ao kino e tona au kapitianga viivii. E autu ei i te reira, ka rauka ia tatou kia tamou mai i te au apiianga tei orongaia mai i mua ana mei te nga puka Pipiria o Ioela e Amosa!​—Ebera 4:12.

[Tutu i te kapi 12]

Kua totou a Ioela e: “Te vaitata maira te rā o Iehova!”

[Au Tutu i te kapi 15]

Mei ia Amosa, ei aronga tutu mataku kore e te ngakau toa tatou no te karere a te Atua