Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

!Yu Save Yusum Laef Blong Yu Long Wan Samting We i Rili Impoten!

!Yu Save Yusum Laef Blong Yu Long Wan Samting We i Rili Impoten!

!Yu Save Yusum Laef Blong Yu Long Wan Samting We i Rili Impoten!

PLANTE man oli spenem ful laef blong olgeta blong traem kasem mane mo ol samting we mane i save pem. Sam man oli spenem ful laef blong olgeta blong traem kasem haenem. Mo sam narafala man maet oli gat gudhan blong mekem samting ale oli spenem ful taem blong olgeta blong kamgud moa long samting ya. Mo i gat sam man bakegen we oli yusum laef blong olgeta blong halpem olgeta we oli gat nid. Be plante long olgeta ya oli no save se oli laef blong kasem wanem mo from wanem oli stap long wol.

?Olsem wanem long yu? ?Yu yu tingbaot finis se from wanem yu laef? I gud yu tekem smoltaem blong tingbaot sam samting we ol man long wol oli stap ronem, mo traem faenemaot sipos ol samting ya oli rili mekem man i glad long laef blong hem no nogat. ?Wanem samting we i rili impoten mo we yu save yusum laef blong yu blong mekem?

Mane Mo Pleplei i Gat Ples Blong Hem

Long Prija 7:12, Baebol i talem se: “Mane i save givhan blong mekem laef blong yu i gud, be waes tu i save mekem samting ya, mo hem i save go moa. Hem i save mekem we laef blong yu bambae i stap gud olwe.” Yes mane i gat wok blong hem. Yumi nidim mane blong laef, antap moa sipos yumi gat wan famle blong lukaot long hem.—1 Timoti 5:8.

I gat plante samting long laef we yu save pem wetem mane mo we i save mekem yu yu harem gud. Jisas Kraes, we hem i stanemap Kristin Skul, i no gat ples blong ledaon, be wanwan taem hem i bin harem gud blong kakae ol gudfala kakae, mo dring gudfala waen. Mo hem i no sem blong werem klos we praes blong hem i antap.—Matiu 8:20; Jon 2:1-11; 19:23, 24.

Be hemia i no min se Jisas i laef nomo blong gat gudtaem. Nogat. Hem i luksave wanem samting i moa impoten. Hem i se: “Maet man i gat plante samting blong hem, be stamba blong prapa laef blong man i no stap long ol samting ya.” Nao hem i talem parabol blong wan rijman we garen blong hem i karem fulap kakae, ale rijman ya i tingting olsem se: “?Bambae mi mekem olsem wanem? Ol haos blong mi oli no moa naf nao blong mi save putum ol kakae ya i stap gud long hem. . . . Bambae mi mas tekemaot ol haos ya, mo mi mas wokem sam narafala haos bakegen we oli bigwan moa. Nao mi save putum ol kakae ya i stap gud insaed, wetem ol narafala samting tu we mi mi gat. Nao bambae mi save talem se, ‘!Man! !Mi mi wan laki man! Naoia mi gat plante samting we mi save yusum long plante yia. I stat naoia, mi save spel, mi save kakae, mi save dring, we mi gat hapi taem olwe nomo.’ ” ?Wanem nao i no stret long tingting blong man ya? Parabol blong Jisas i gohed i se: “God i talem long [rijman ya] se, ‘Yu yu no gat hed. Long naet ya nomo, bambae mi tekemaot laef blong yu. ?Nao hu man bambae i tekem ol samting ya we yu yu hivimap rere i stap?’ ” Nating se man ya i hivimap plante kakae olsem wanem, be taem hem i ded, hem i no moa save harem gud long ol sas samting ya blong hem. Taswe Jisas i finisim stori ya wetem wan lesen long ol man we oli stap lesin long hem, hem i se: “Bambae i mas olsem nomo long olgeta man we oli stap hivimap plante samting we oli blong olgeta nomo, be long fes blong God oli no rijman nating.”—Luk 12:13-21.

Yes, yumi nidim mane, mo i gat taem tu we pleplei i stret. Be, mane mo pleplei i no ol impoten samting long laef. Man we i rijman long fes blong God—min se hem i gat wan fasin blong laef we God i glad long hem—man ya nao i faenem samting we i rili impoten blong mekem long laef blong hem.

?I Impoten Blong Kasem Gud Nem?

Plante man oli traem kasem gud nem. I no rong blong wantem we ol man oli rimemba yu from gud nem blong yu. Baebol i talem se: “Sipos yu yu gat gud nem long fes blong ol man, hemia i gud moa long yu, i winim we yu putum gudfala senta ya we praes blong hem i antap tumas. Nao dei ya we bambae yu yu ded long hem, bambae hem i bigfala dei moa blong yu i winim dei ya we yu yu bon long hem.”—Prija 7:1.

Taem man i laef longtaem, hem i gat janis blong mekem plante samting we i soemaot se hem i wanem kaen man. Taswe, sipos hem i mekem ol gudfala samting, ol man bambae oli tinghae long hem taem hem i ded, bambae ded blong hem i gud moa i winim taem we hem i bon we hem i no mekem wan samting yet long laef blong hem.

King Solomon nao i raetem buk blong Prija long Baebol. Bigfala brata blong Solomon, nem blong hem Absalom, i wantem gat nem we i hae. Be, ol trifala pikinini boe blong hem, we olgeta nao oli mas mekem laen blong Absalom i gohed, trifala i ded we trifala i yang yet. ?Absalom i mekem wanem? Baebol i talem se: “Hem i . . . putumap wan ston blong mekem memori blong hem long bigfala levelples ya long medel blong ol hil, we nem blong hem ‘Bigfala Levelples blong King.’ Hem i mekem samting ya from we hem i no gat pikinini blong hem blong holem nem blong hem i stap laef. Hem i putum nem blong hem long ston ya.” (2 Samuel 14:27; 18:18) Tede i no gat man i save faenem ston ya we Absalom i bin stanemap. Be ol man we oli stadi Baebol oli lanem we Absalom i wan stronghed man we i girap agensem papa blong hem Deved we i king, from we hem i wantem tekem ples blong papa blong hem.

Plante man tede oli traem mekem sam bigfala samting we bambae i mekem ol man oli rimemba olgeta. Oli wantem we ol man blong wol ya oli tinghae long olgeta. Be i hadwok blong mekem ol man blong wol ya oli glad from we oltaem nomo tingting blong ol man i stap jenis—maet wan taem oli laekem wan stael olsem, be nekis taem oli laekem nara stael. ?Ale wanem i hapen long man we naoia wol i laekem hem? Christopher Lasch i raetem long buk blong hem (The Culture of Narcissism) se: “Tede wol i leftemap yu taem yu yang, yu naes, mo yu niu, be glori we hem i givim long yu i save lus kwiktaem nomo, mo plante man we maet oli pulum ae blong wol finis oli stap wari oltaem se wol bambae i no moa laekem olgeta mo i no moa tingbaot olgeta.” From samting ya, plante man we oli olsem ol sta blong wol ya, oli stap tekem drag, oli stap dring, mo samfala oli kilim olgeta wan i ded. Yes, nem we i hae i blong nating nomo.

?Taswe, gudnem ya we yumi wantem gat, hem i gudnem long lukluk blong hu? Jeova i yusum profet Aesea blong toktok long sam man we oli stap folem Loa blong Jeova i se: “Insaed long haos blong mi mo stonwol blong hem, bambae mi putum wan ston i stap olsem wan memori mo bambae mi raetem nem blong olgeta i stap long ples ya. . . . Bambae mi givim wan nem long olgeta we i stap oltaem, nem ya i neva save lus samtaem.” (Aesea 56:4, 5, NW) From we ol man ya oli obei long God, God i glad long olgeta nao hem i ‘putum wan ston i stap olsem wan memori mo i raetem nem blong olgeta i stap long hem.’ God bambae i rimemba nem blong olgeta “oltaem” we neva nem blong olgeta i save lus samtaem. Hemia nao gud nem we Baebol i pulum ol man blong kasem, hemia wan gud nem long lukluk blong Jeova, we hem i wokem yumi.

Tok ya blong Aesea i wan profet tok long saed blong taem ya we ol gudfala man blong God bambae oli kasem laef we i no save finis long Paradaes long wol. “Laef ya we i no save finis” long Paradaes ya hemia nao “laef ya we i prapa wan”—hemia laef we God i wantem ol man oli gat taem hem i wokem olgeta fastaem. (1 Timoti 6:12, 19) ?Yu yu wantem gat wan laef we i sot nomo mo we yu no kasem wan gudfala samting long hem, no yu wantem traehad blong kasem laef ya we i no save finis?

Droem No Kavem Naesfala Pija Mo Wok Blong Givhan Long Ol Puaman—Hemia i No Rili Mekem Man i Glad Long Laef

Plante man we oli droem no pentem pija mo mekem wok blong kaving oli wantem kamgud moa oltaem long wok blong olgeta. Be laef blong man i sot tumas blong kasem mak ya fulwan. Man ya Hideo we yumi tokbaot hem finis, i bitim 90 yia blong hem taem hem i stat wokhad blong traem kamgud moa long wok blong pentem pija. I tru, wan man we i wokhad olsem maet bambae i kasem mak ya we hem i kam nambawan long wok blong hem, be taem hem i kasem mak ya, hem i olfala finis mo i no moa naf blong mekem wok ya fulwan olsem we hem i mekem taem hem i yangfala. ?Be olsem wanem sipos man ya i laef olwe? !Yes, sipos hem i laef olwe bambae hem i gat taem blong kamgud moa long wanem we hem i laekem blong mekem!

?Olsem wanem long wok blong givim samting we ol puaman oli nidim? I gud tumas blong luk wan man we hem i kea long ol puaman mo we i yusum olting blong hem blong halpem man we i gat nid. Baebol i talem se: “Man we i stap givim presen i go, hem i save harem gud moa, i winim man we i stap kasem presen blong hem.” (Ol Wok 20:35) I tru se, taem yumi givhan long narafala i stap gud, samting ya i save mekem yumi harem gud tu. ?Be sipos wan man i spenem ful laef blong hem blong mekem olsem, bambae hem i naf blong givhan fulwan long ol puaman? Samting we yumi man yumi naf blong mekem blong halpem man we i safa, i smol tumas. Nating se yu givim plante samting long wan man, ol samting ya oli no mekem man i harem gud, from we i no samting ya we man i rili nidim. Stamba nid blong man hem i wan samting we bighaf blong ol man oli no wantem save long hem. ?Wanem nid ya?

Wan Nid We Yumi Bon Wetem Mo We Yumi Mas Kasem

Taem Jisas i mekem bigfala toktok blong hem antap long hil, hem i tokbaot wan nid we yumi ol man yumi bon wetem, hem i se: “Olgeta we oli luksave se oli nidim ol samting long saed blong spirit, oli save haremglad, from we bambae kingdom blong heven i blong olgeta.” (Matiu 5:3, NW) Taswe, long Baebol, trufala glad i no dipen long mane, haenem, save blong droem pija, no wok blong givhan long ol puaman. Defren olgeta, trufala glad i dipen long wosip blong yumi long God, hemia nao samting we yumi nidim.

Aposol Pol i pulum tingting blong ol man we oli no save God we i wokem olgeta, se oli mas traem faenem hem. Pol i talem se: “Bifo we bifo olgeta, [God] i mekem wan man nomo, nao olgeta man long wol oli kamaot long man ya, mo hem i putum olgeta oli stap long evri ples long wol. Mo hem nomo i makemaot fastaem, se ples blong ol man bambae i bigfala olsem wanem, mo oli save stap long hem longtaem olsem wanem. God ya, hem i mekem olsem, blong bambae yumi evriwan yumi save lukaot hem, blong yumi save faenem hem. I olsem we man i stap pusum han blong hem i go olbaot, blong faenem wan samting. Be i tru we God ya i no stap longwe long yumi nating. . . . From we yumi joen long God nomo, yumi gat laef, yumi stap wokbaot, mo yumi stap mekem samting.”—Ol Wok 17:26-28.

Taem man i wosipim trufala God, hem i faenem rod blong kasem trufala glad long laef, i olsem we hem i faenem stret ki blong openem doa we i go kasem glad ya. Mo tu, taem yumi wosipim God, yumi stap rerem yumi blong kasem “laef ya we i prapa wan.” Tingbaot stori blong Teresa. Hem i faswan blak woman long Amerika blong plei long wan film long televisin we hem nao impoten woman long stori blong film ya. Plante man oli bin save nem blong hem. Be biaen, hem i lego olgeta samting ya. ?From wanem? Hem i se: “Mi mi sua fulwan se taem yumi mekem laef blong yumi i laenap wetem ol advaes long Tok blong God, laef blong yumi i beswan.” Teresa i luk se long sam film we hem i plei long hem, oli askem hem blong mekem sam fasin long saed blong seks mo raf fasin we i no laenap wetem tingting blong God. Hem i no wantem spolem fasin fren blong hem wetem God, taswe hem i lego wok ya blong plei long film. Nao hem i gat wan gudfala laef, i yusum fultaem blong hem long wok blong talemaot gud nius blong Kingdom blong God blong traem halpem ol man blong oli kam fren blong God.

Wan fren blong Teresa i tokbaot desisen we Teresa i tekem blong no moa plei long film, i se: “Mi harem nogud tumas from we, long tingting blong mi, hem i sakemaot wan nambawan wok. Be ating hem i mekem olsem from we hem i faenem wan samting we i moa impoten mo i gud moa i bitim wok ya.” Teresa i ded. Be afta long ded blong hem, fren ya i tokbaot hem bakegen i se: “Taem hem i laef yet hem i rili hapi, mo ating hemia nao samting we yumi evriwan i wantem kasem long laef blong yumi. I no gat plante long yumi we i save talem se yumi rili kasem glad olsem.” Taem wan man i tingbaot fasin fren blong hem wetem God se hemia nao faswan impoten samting long laef blong hem, nating se man ya i ded be hem i no lus olwe. Hem i gat nambawan hop ya blong laef bakegen long ded, taem Kingdom blong God bambae i rul.—Jon 5:28, 29.

God we i wokem yumi i gat wan stamba tingting long saed blong wol mo ol man we oli stap long hem. God i wantem we yu yu save wanem stamba tingting ya blong hem mo hem i wantem we yu yu harem gud blong laef olwe long Paradaes long wol. (Ol Sam 37:10, 11, 29) Naoia i taem blong lanem moa long saed blong Jeova, we hem i wokem heven mo wol, mo i taem blong lanem wanem samting we hem i wantem givim long yu. Ol Witnes blong Jeova long ples blong yu bambae oli glad blong halpem yu blong kasem save ya. Plis yu toktok wetem olgeta, no yu raetem leta i kam long olgeta we oli wokem magasin ya.

[Tok blong pija long pej 29]

?Long parabol blong Jisas, from wanem tingting blong rijman ya i rong?

[Tok blong pija long pej 31]

?Yu yu glad blong laef olwe long Paradaes long wol?