Skip to content

Skip to table of contents

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Nahuma, Hapakuka, mo Sefanaia

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Nahuma, Hapakuka, mo Sefanaia

Kua Moui e Kupu ha Iehova

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Nahuma, Hapakuka, mo Sefanaia

KUA fitā a Asuria ko e pule malolō he lalolagi he moumou a Samaria, ko e maaga lahi he kautu he magafaoa hogofulu ha Isaraela. Kua leva foki e fakamatakutaku e Asuria a Iuta. Ko e perofeta ko Nahuma mai i Iuta kua fai kupu ke he maaga lahi ha Asuria, ko Nineva. Ne tohi ai ato hoko ke he 632 F.V.N., ti haia e fekau ia i loto he tohi a Nahuma he Tohi Tapu.

Ko e taha pule malolō ke tu hake foki ko e Pule Atu Motu Papelonia, ne fai magaaho ne pule i ai e tau patuiki Kaletaia. Ko e tohi a Hapakuka, ne liga oti he tohi he 628 F.V.N., ne talahau tuai e puhala ka fakaaoga e Iehova e pule malolō he lalolagi ia mo puhala haana ke fakahoko e fakafiliaga mo e to fakahiku ke moumou a Papelonia.

Ko e perofeta ko Sefanaia mai i Iuta ne perofeta mua ia Nahuma mo Hapakuka. Ne perofeta ai ke he molea e 40 e tau ato moumou a Ierusalema he 607 F.V.N., ne fakailoa e ia e fekau he moumouaga mo e amaamanakiaga ma Iuta. Kua haia foki ke he tohi a Sefanaia he Tohi Tapu e tau kavega ke he falu motu.

“OI TE FAKAALOFA KE HE MAGA KELI TAGATA”

(Nahuma 1:1–3:19)

“Ko e kavega a Nineva” kua mai ia Iehova ko e Atua, ne “kua fakatuai hana ita ka e lahi hana malolo.” Pete ko Iehova ko e “taue a ia ke he aho matematekelea” ma lautolu kua kumi huaga ki a ia, to moumou ni a Nineva.​—Nahuma 1:1, 3, 7.

“To liuaki mai e Iehova e lilifu a Iakopo.” Ka e tuga ne “hēhē he leona,” ne kua fakamatakutaku e Asuria e motu he tau tagata he Atua. “To huhunu foki e [Iehova] hana [ko Nineva] e tau kariota ke mole atu ai ke he ahua, to fakaoti ai [ha Nineva] a tau punua leona ke he pelu.” (Nahuma 2:2, 12, 13) “Oi te fakaalofa ke he maga keli tagata”​—ko Nineva. “Ko lautolu oti ka logona e lautolu e tala kia [Nineva], to patipati ha lautolu a tau lima” mo e olioli.​—Nahuma 3:1, 19.

Tali he Tau Hūhū Faka-Tohiaga Tapu:

1:9​—Ko e heigoa e kakano ma Iuta ha kua “fakaotioti” a Nineva? Kakano to fakatokanoa katoatoa mai i Asuria; “nakai tupu mai lagaua e matematekelea.” He tala tuga kua fitā he galo tamoki a Nineva, ne tohi e Nahuma: “Kitiala, ha ha i luga he tau mouga e tau hui hana kua talahau mai e tala mitaki, ko ia kua ogo mai e monuina; Iuta na e, kia eke a e koe hau a tau galue.”​—Nahuma 1:15.

2:6​—Ko e heigoa e “tau pa ne puipui aki e vailele” ne kua vevete? Kua hagaao e tau pa puipui nei ke he kaava he tau kaupa i Nineva ne mavete po ke malolo he tau vai he Vailele Tigris. He 632 F.V.N. ne o atu e tau kau ha Papelonia ne kua lafi mo e tau kau ha Metai ke tau ki a Nineva, ne nakai matakutaku lahi a Nineva. Ha kua falanaki ai ke he puipuiaga he tau kaupā tokoluga, ne piko a Nineva ko ia ko e maaga kua nakai maeke ke hoko ki ai. Pete ia, ne tō lahi e uha ti lele e vai he Tigris. Ne talahau e Diodorus ko e tagata fakamau tala tuai, “kua puke namo taha vala he maaga mo e lahi e vala he kaupā ne malona” ha ko e mena nei. Ne mavete agataha e tau pā puipui he vailele, ti tuga ni he talahau tuai, ne fakaotioti mafiti a Nineva tuga ne tau gutugutu saito kua magomago.​—Nahuma 1:8-10.

3:4​—Puhala fe kua tuga e fifine fakataka a Nineva? Ne fakavai e Nineva e tau motu he mavehe ke kapitiga mo e ke lagomatai a lautolu, ka kua fakamamafa a lautolu ke he favale. Ma e fakatai, ne lagomatai e Asuria e patuiki Iutaia ko Ahasa he fakafualoto ki Suria mo Isaraela. Ka e fakahiku, “ne hau foki kia [Ahasa] e patuiki a Asuria . . . mo e fakamamahi e ia a ia.”​—2 Nofoaga he Tau Patuiki 28:20.

Tau Fakaakoaga ma Tautolu:

1:2-6. Kua fakahala e Iehova e tau fī haana, ko lautolu ne fakaheu ke fakamooli katoatoa ki a ia, nukua fakakite kua amanaki a ia ke he fakamooli katoatoa he tau tagata tapuaki haana.​—Esoto 20:5.

1:10. Ne nakai maeke e tau kaupā lalahi ne totou teau e tau kolo ke taofi e fakamooliaga he kupu a Iehova ki a Nineva. Ko e tau fī he tau tagata ha Iehova he vahā nei kua nakai maeke ke hao he tau fakafiliaga vevela he Atua.​—Tau Fakatai 2:22; Tanielu 2:44.

“TO MOUI E TAGATA TUTUTONU”

(Hapakuka 1:1–3:19)

Ko e tau veveheaga ua fakamua he tohi a Hapakuka ko e fakatutalaaga he perofeta mo Iehova ko e Atua. Ha kua tupetupe he tau mena ne tutupu i Iuta, ne hūhū a Hapakuka ke he Atua: “Ko e ha kua fakakite mai ai e koe kia au e mahani kelea, mo e kitekite a koe ke he matematekelea?” He tali, ne pehē a Iehova: “Kua fakatutu e au e tau tagata Kaletaia, ko e motu favale mo e mafiti lahi.” Ne ofo e perofeta ha ko e mena to fakaaoga he Atua a lautolu ne “eke e mahani fakavai” ke fakahala a Iuta. (Hapakuka 1:3, 6, 13) Kua fakamalolō ai ki a Hapakuka to moui e tagata tututonu, ka ko e fī to nakai hao mai he fakahala. Lafi ki ai, ne fakamau e Hapakuka lima e malaia, po ke, oi te fakaalofa ka hoko ke he tau fī a Kaletaia.​—Hapakuka 2:4.

He liogi ma e fakaalofa noa, ne fakapuloa e Hapakuka ke he tau “lologo” e tau fakatātāaga pihia he malolō ofoofogia ha Iehova he tau vahā kua mole tuga he Tahi Kula, he tutakale, mo e i Ieriko. Ne talahau tuai foki he perofeta to hoko mai e moumouaga ita lahi ha Iehova i Amaketo. Ne fakahiku e liogi ke he tau kupu: “Ko e Iki ko Iehova, ko e haku a malolo a ia, kua eke e ia haku tau hui ke tuga ne tau hui he aila, ko ia foki ke fano ai au ke he haku a tau mena tokoluga.”​—Hapakuka 3:1, 19.

Tali he Tau Hūhū Faka-Tohiaga Tapu:

1:5, 6​—Ko e ha e fakatū hake ha Kaletaia ke totoko a Ierusalema kua liga uka e tau Iutaia ke talia? He vahā ne kamata a Hapakuka ke perofeta atu, kua fitā a Iuta i lalo he pule malolō ha Aikupito. (2 Tau Patuiki 23:29, 30, 34) Pete kua hane malolō fakahaga e pule he tau Papelonia, ne nakaila kautū ia e kau ha lautolu he totoko ki a Farao Neko. (Ieremia 46:2) Lafi ki ai, ne haia e faituga ha Iehova i Ierusalema, ti pule agaia e ohi patuiki ha Tavita mai i ai. Ke he tau Iutaia he magahala ia, ko e “gahua” he Atua ati fakaatā e tau Kaletaia ke moumou a Ierusalema kua tuga ko e mena fakateaga. Pete he nakai talitonu a lautolu ke he tau kupu ne tala age e Hapakuka, ka ko e fakakiteaga to moumou he tau Papelonia a Ierusalema ‘ne hoko mai ni’ he 607 F.V.N.​—Hapakuka 2:3.

2:5​—Ko hai e “tagata fakatokoluga,” mo e ko e ha kua “nakai [“hokotia a ia ke he foliaga haana,” NW]”? Ko e tau Papelonia ne fakagahua e makaka fakakautau ha lautolu ke kautū ke he tau motu, kua eke a lautolu mo “tagata fakatokoluga.” Ko e kautūaga ne taute a ia ke tuga e tagata konahia he uaina. Ka e to nakai kautū a ia he fakapotopoto e tau motu kehe oti ki a ia, kakano to fakaaoga e Iehova e tau Metai mo e tau Peresia ke fakakaumahala a Papelonia. Ko e “tagata fakatokoluga” pihia he vahā nei ko e tau pule fakapolitika. Kua konahia lahi foki he mauokafua ki a ia ni mo e fakaikaluga ti nakai makona ai he loto ke loga e motu. Ka e nakai hokotia a ia ke he foliaga haana ke “fakapotopoto ai e tau motu kehe oti kia ia.” Ko e Kautu he Atua ni ka fakalataha e tau tagata oti.​—Mataio 6:9, 10.

Tau Fakaakoaga ma Tautolu:

1:1-4; 1:12–2:1. Ne hūhū e Hapakuka e tau hūhū mooli, ti tali e Iehova a ia. Kua fanogonogo e Atua mooli ke he tau liogi he tau fekafekau tua fakamooli haana.

2:1. Tuga a Hapakuka, kua lata ia tautolu ke tumau e mataala mo e hakahakau fakaagaaga. Kua lata foki ia tautolu ke mautali ke hiki e puhala manamanatu ha tautolu ke felauaki mo e ha “akonakiaga,” (NW) po ke fakahako, ka moua e tautolu.

2:3; 3:16. He tatali mo e tua a tautolu ke he hoko maiaga he aho a Iehova, kia nakai galo ia tautolu e aga fakamafiti.

2:4. Ke hao mai he aho he fakafiliaga ha Iehova hane hau, kua lata ia tautolu ke fakauka he tua fakamooli.​—Heperu 10:36-38.

2:6, 7, 9, 12, 15, 19. Kua oi te fakaalofa mooli ki a ia kua lotokai ke moua e tau koloa ha ko e fakavai, fiafia ke he favale, mahani feuaki, po ke fakalataha ke he tapuaki tupua. Kua lata ia tautolu ke mataala ke kalo kehe he tau mahani mo e tau gahua pihia.

2:11. Kaeke ke kaumahala a tautolu ke fakatapakupaku e mahani kelea he lalolagi nei, “to tagi mai e maka mai he kaufale.” Kua aoga ke fakamalolō a tautolu ke fakatumau ke fakamatala e fekau he Kautu!

3:6. To nakai maeke ha mena taha ke taofi a Iehova he magaaho ka fakahoko e ia haana fakafiliaga, nakai maeke foki he tau fakatokatokaaga he tagata ne tuga e mauniva he tau mouga mo e tau matiketike.

3:13. Kua iloa mooli e tautolu ko e mena nakai lauia fakahanoa e moumouaga i Amaketo. To fakamoui e Iehova e tau fekafekau tua fakamooli haana.

3:17-19. Pete he liga fehagai a tautolu mo e tau tuaga uka ato hoko mai a Amaketo mo e he magahala ia, kua maeke ia tautolu ke mauokafua to foaki mai e Iehova ki a tautolu e “malolo” ka matutaki a tautolu ke fekafekau mo e olioli ki a ia.

“KUA TATA MAI E AHO A IEHOVA”

(Sefanaia 1:1–3:20)

Kua holofa lahi e tapuaki ki a Paala i Iuta. Ne talahau e Iehova puhala mai he haana perofeta ko Sefanaia: “To fakaolo atu foki e au haku a lima ki luga a Iuta, ki luga foki ha lautolu oti kua nonofo i Ierusalema.” Kua hataki e Sefanaia: “Kua tata mai e aho a Iehova.” (Sefanaia 1:4, 7, 14) Ko lautolu ni kua hokotia ke he tau tuaga he Atua ka “galo [po ke, fakahao]” he aho ia.​—Sefanaia 2:3.

“Oi te fakaalofa ke he . . . maga favale”​—ko Ierusalema! “Kia tatali mai a mutolu kia au, kua pihia mai a Iehova, ke hoko atu ke he aho ke matike atu ai au ke he tau mena ne fofo he tau; ha ko e mena tonu kia au ke fakapotopoto ai e tau motu kehe, . . . kia liligi atu e au ki luga ha lautolu haku a ita.” Ka kua mavehe e Atua: “To foaki atu ai ni e au kia mutolu e higoa mo e fakahekeaga ke he tau motu oti he lalolagi, ka liuaki ai e au ha mutolu a paeaaga, ko mutolu kua kitekite ki ai.”​—Sefanaia 3:1, 8, 20.

Tali he Tau Hūhū Faka-Tohiaga Tapu:

3:9​—Ko e heigoa e ‘vagahau mea,’ ti vagahau fēfē ai? Ko e kupu mooli he Atua i loto he haana Kupu, ko e Tohi Tapu. Kua putoia ai e tau fakaakoaga oti he Tohi Tapu. Kua vagahau ai e tautolu he tua ke he kupu mooli, he fakaako fakahako ai ke he falu, mo e he momoui fakatatau ke he finagalo he Atua.

Tau Fakaakoaga ma Tautolu:

1:8. Ko e falu he vahā a Sefanaia ne maaliali ai kua lali ke talia he tau motu ne agaagai i ai he “tapulu ai ke he tau tapulu he tau motu kehe.” Kua goagoa ha ia ma e tau tagata tapuaki ha Iehova he vahā nei ka lali ke tatai mo e lalolagi ke he tau puhala pihia!

1:12; 3:5, 16. Ne fakafano tumau e Iehova e tau perofeta haana ke hataki e tau tagata haana hagaao ke he tau fakafiliaga haana. Ne taute pihia e ia pete​—he tuga e tau kele i lalo he pa uaina​—e tokologa he tau Iutaia ha kua mauokafua ni ke he puhala moui ha lautolu ti kua fakateaga ke he fekau. He tata mai e aho lahi a Iehova, kia nakai fakaatā e aga fakateaga he tau tagata ke ‘tagatagatō ai ha tautolu a tau lima’ he lolelole, ka kua lata ia tautolu ke fakatumau ke fakapuloa e fekau he Kautu mo e nakai fakateaga.

2:3. Ko Iehova ni kua maeke ke fakamomoui a tautolu he aho he haana ita. Ke talia tumau e ia, kua lata ia tautolu ke ‘kumi a Iehova’ he fakaako fakamakutu e Kupu haana, ko e Tohi Tapu; he ole ke he liogi ma e takitakiaga haana; mo e fakatata atu ki a ia. Kua lata ia tautolu ke ‘kumi e mahani tututonu’ he meā e puhala moui. Mo e lata ia tautolu ke ‘kumi e mahani molu’ he feaki e aga molū mo e omaoma.

2:4-15; 3:1-5. He aho ka fakahoko e fakafiliaga ha Iehova, ko Kerisitenitome mo e tau motu oti kana, ne favale ke he tau tagata he Atua, to fakaotioti ni tuga a Ierusalema i tuai mo e tau motu ne agaagai ai. (Fakakiteaga 16:14, 16; 18:4-8) Kua lata ia tautolu ke matutaki mo e nakai matakutaku ke fakapuloa e tau fakafiliaga he Atua.

3:8, 9. He tatali a tautolu ke he aho a Iehova, kua tauteute a tautolu ma e fakahaoaga he fakaako ke vagahau e “vagahau mitaki” po ke, mea mo e ‘ui ke he higoa he Atua’ he taute e tukuleleaga fakatagata ki a ia. Kua fekafekau foki a tautolu ki a Iehova mo e “loto fakalataha” auloa mo e tau tagata haana mo e foaki ki a ia e mena fakaalofa ko e “poa fakaheke.”​—Heperu 13:15.

“Kua Fakaave Mai Ni”

Ne lologo he salamo: “Toe tote, ti nakai ha i ai e tagata mahani kelea; ka manamanatu foki a koe ke he mena hana ne nofo ai, nakai ha i ai a ia.” (Salamo 37:10) Ka manamanatu a tautolu ke he tau mena ne talahau tuai hagaao ki a Nineva i loto he tohi a Nahuma mo e hagaao ki a Papelonia mo Iuta ne tiaki taofiaga i loto he tohi a Hapakuka, kua nakai fakauaua a tautolu to fakamooli e tau kupu he salamo. Ka e fiha e leva ka tatali a tautolu?

“Kua tata mai e aho lahi a Iehova,” he talahau he Sefanaia 1:14. “Kua tata mai ni, kua fakaave mai ni.” Kua fakakite mai foki he tohi a Sefanaia ki a tautolu e puhala ka liga ke fakahao ai a tautolu he aho ia mo e tau mena kua lata ia tautolu ke taute mogonei ke moua e fakamouiaga. Mooli, “ko e kupu he Atua kua moui ia, mo e gahua malolo.”​—Heperu 4:12.

[Tau Fakatino he lau 8]

Nakai taofi he tau kaupā lalahi ha Nineva e fakamooliaga he perofetaaga ha Nahuma

[Credit Line]

Randy Olson/National Geographic Image Collection