Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Potera Taito Akapapu Anga i te Rekoti Pipiria

Au Potera Taito Akapapu Anga i te Rekoti Pipiria

Au Potera Taito Akapapu Anga i te Rekoti Pipiria

E TUATUA akauruia na te Atua te Pipiria. (2 Timoteo 3:16) E tika tikai ta te reira e karanga ra no runga i te au tangata, te au ngai, e te au turanga o te akonoanga e te angaanga poritiki i taua au tuatau taito ra. Kare te tu tikaanga o te au Tuatua Tapu e irinaki ana ki runga i te au mea taito tei kiteaia mai e te aronga keri apinga taito, noatu e te akapapu maira me kore te akamarama maira taua au mea i kiteaia mai kia marama tatou i te rekoti a te Pipiria.

Te maataanga o te au apinga tei kiteaia mai e te aronga keri apinga taito i te tuatau keri anga i ko i te au ngai taito ra ko te au potera, me kore te au potera ngaangaa. Kua taiku katoaia teia au potopotonga ariki karakaraea ko te papa toka tataanga taito, no roto mai i te tuatua Ereni ko te “anga potera.” Kua riro mai te au potopotonga potera ei au apinga tataanga oko mama ua i te au ngai e manganui i Itinga Rotopu taito ra, i kapitiia mai a Aiphiti e e Mesopotamia. Kua taangaanga katoaia te papa toka tataanga taito ei rekoti anga i te au koreromotu, te au tare anga, te au mea i okoia, e te vai atura, mei te au aenga pepa e taangaangaia ra i teia tuatau. Te maata anga kua tataia ki te inika, e tukeke te au irava i runga i te papa toka tataanga taito e e tai ua tuatua ki te au raini e manganui me kore te au koromu.

E maata tikai te au papa toka tataanga taito tei kiteaia i te au ngai kerianga i Iseraela mei te au tuatau o te Pipiria. E mea inangaroia i te akara i teia au akaputuputu anga e toru mei te itu e te varu anere mataiti M.T.N. mai, no te mea te akapapu maira te reira i te au akataka anga tukeke no te akakite anga i te tuatua enua tei kiteaia i roto i te Pipiria. Ko te reira au tataanga, ko te papa toka tataanga taito Samaria, te papa toka tataanga taito Arada, e te papa toka tataanga taito Lakisa. Ka akara meitaki tatou i teia au akaputuputu anga tataki tai.

Te Papa Toka Tataanga Taito Samaria

Ko Samaria te oire maata o te patireia tino ngauru o Iseraela i te tua tokerau e tae ua atu ki te tuatau te tairipotiia anga te oire e Asura i te mataiti 740 M.T.N. No runga i te akamata anga o Samaria, te akakite maira a 1 Ariki 16:23, 24 e: “Tei te toru o te ngauru okotai ara o Asa ariki no Iuda ra mataiti [i te 947 M.T.N.], i ariki ei a Omeri ki runga ia Iseraela . . . Kua oko aia i te tuaivi ra ko Samaria ia Semera, i nga taleni ario e rua; e kua akatu akera i tetai oire ki runga i taua tuaivi ra, tapa iora i te ingoa o taua oire i akatuia e ia ra i te ingoa . . . ko Samaria.” Te vai ua ra te oire i te tuatau o Roma, te tauiia anga te ingoa o te reira oire kia Sebaste. I te openga iora kua ngaro ke atura te reira ei oire i te ono anere mataiti T.N.

I te raveia anga tetai keri anga i roto i te oire taito o Samaria i te mataiti 1910, kua kiteaia mai e tetai pupu tangata tetai putunga papa toka tataanga taito, no te varu anere mataiti M.T.N. mai te reira. Ko te au apinga ta te irava i rekoti mai ko te inu e te uaina tei tukunaia ki Samaria mei te au ngai tukeke i te pae ua mai i te reira. I te tuatua anga no runga i teia mea i kiteaia mai, te karanga ra te puka Ancient Inscriptions​—Voices From the Biblical World e: “Te papa toka tataanga taito 63 i kiteaia mai i te 1910 . . . [kua] manako tikaiia e ko tetai au akaputuputu anga puapinga maata rava no te apinga taraiia [tataia] tei akonoia mei ia Iseraela taito ra. Ko teia mea puapinga ra kare te reira no roto mai i te apinga i tataia i roto i te papa toka tataanga taito Samaria . . . kareka ra no roto mai te reira i te tare anga maata o te au ingoa tikai o te au tangata Iseraela, te au ingoa o te uanga tangata e te akataka anga i te au ngai.” Akapeea teia au ingoa i te akapapu anga mai i te au mea i roto i te rekoti a te Pipiria?

Te upokotu anga te ngati Iseraela i te Enua Taputouia e te tua anga i te reira na rotopu i te kopu tangata, tei roto i te enua o te kopu tangata o Manase te ngai o Samaria. Kia tau kia Iosua 17:1-6, kua orongaia te au potonga enua i roto i teia ngai ki te tino ngauru uanga tangata o Manase, na roto i tana mokopuna ko Gileada. Kia Abiezera, Heleka, Aseriela, Sekema, e Semida. Te ono o te tane ko Hepheri, kare ana au mokopuna tamaroa inara e rima ana mokopuna tamaine​—ko Mahala, Noa, Hogela, Mileka, e e Tireza​—e kua rauka mai ia ratou tataki tai tetai potonga enua.​—Numero 27:1-7.

E itu au ingoa no teia uanga tangata tei tataia ki runga i te papa toka tataanga taito Samaria​—te au ingoa pouroa o te tamariki tamaroa toko rima a Gileada e te nga mokopuna tamaine a Hepheri, ko Hogela raua ko Noa. “Te akakite maira te au ingoa o te uanga tangata tei tataia i runga i te papa toka tataanga taito Samaria i tetai pirianga ke atu o te Pipiria i rotopu i te au uanga tangata o Manase e te ngai ta te Pipiria e akakite maira e kua noo ana ratou,” i akakite mai ei te NIV Archaeological Study Bible. No reira, kua akapapuia mai teia tu no te tuatua enua o te iti tangata mua o Iseraela tei akatakaia mai i roto i te Pipiria e teia au papa toka tataanga taito.

I te akara anga te akapapu katoa maira te papa toka tataanga taito Samaria i te turanga akonoanga o te ngati Iseraela tei akakiteia mai i roto i te Pipiria. I te tuatau i tataia ai te papa toka tataanga taito Samaria, kua kapitiia mai e te ngati Iseraela te akamorianga ia Iehova ki te akamorianga i te atua Kanaana ko Baala. Te akakite maira te totou a Hosea, tei tata katoaia i te varu anere mataiti M.T.N., i tetai tuatau me kapiki tataraara a Iseraela ia Iehova e ko “Taku Tane” e kare e kapiki akaouia e ko “Baali,” me kore ko “Taku pu.” (Hosea 2:16, 17; akara i te koromu) Te aite anga o tetai au ingoa tei kiteaia i roto i te papa toka tataanga taito Samaria ko “Baala toku metua tane,” “imene a Baala,” “maroiroi a Baala,” “maara nei ia Baala,” e te vai atura. No te au ingoa katoatoa e 11 ra tei tataia tetai tu no te ingoa Iehova, e 7 tuanga no “Baala.”

Te Papa Toka Tataanga Taito Arada

E oire taito a Arada i te ngai motutaa mauu tei tapaia e ko te enua i te pae apatonga ia Ierusalema. Kua akaari mai te au keri anga i Arada e e ono punanga akapapaia no te ngati Iseraela, mei te tuatau o to Solomona tutara anga ei ariki (i te 1037-998 M.T.N.) e tae ua atu i te takoreia anga a Ierusalema e Babulonia i te mataiti 607 M.T.N. Kua kiteaia mai e te aronga keri i Arada te putunga papa toka tataanga taito maata roa atu mei te tuatau mai o te Pipiria. Te kapiti maira te reira tere atu e 200 apinga tei tataia i roto i te reo Epera, te reo Arama, e tetai atu au reo ke.

Te akapapu maira etai o te papa toka tataanga taito Arada i te akakiteanga Pipiria no runga i te au ngutuare kau taunga. Ei akaraanga, e tai potera tei taiku mai i “ta Kora puke tamariki tamaroa,” no roto mai ia Exodo 6:24 e Numero 26:11. Te au tataanga i runga ake ia Salamo 42, 44-49, 84, 85, 87, e te 88 kua tata tikaia teianei au taramo ki “te tamariki a Kora.” Ko tetai atu au ngutuare kau taunga tei taikuia mai i roto i te papa toka tataanga taito Arada ko te ngutuare o Pasahura e Meremota.​—1 Paraleipomeno 9:12; Ezera 8:33.

E akamanako akaou ana i tetai akaraanga. I roto i tetai punanga akapueurikirikiia te oki ra te mataiti ki te tuatau i mua ake te akapou anga a Babulonia ia Ierusalema, i kitenaia ai e te aronga keri apinga ra tetai au potonga potera tei tataia ki te rangatira o te punanga. Kia tau ki te puka The Context of Scripture, te karanga ra tetai tuanga e: “E taku atu e Elyashib e. E mea tika ia Yahweh [Iehova] kia akono mai ia koe. . . . No runga i te au mea taau i akaue mai iaku: te meitaki ua nei te au mea ravarai: te noo nei aia i roto i te iero o Yahweh.” E manganui te aronga apii te irinaki ra e ko te iero te taikuia maira ko te iero i roto ia Ierusalema, tei akatu muaia i to Solomona tuatau.

Te Papa Toka Tataanga Taito Lakisa

Ko te oire ketaketa taito o Lakisa ra e 43 kiro mita i te tua tonga opunga ia Ierusalema. I te tuatau keri anga i te 1930, kua kitena mai te putunga papa toka tataanga taito, vaitata rai e e 12 potopotonga reta tei akataka mai e “e puapinga maata tikai . . . no te akamarama anga mai te reira i te turanga poritiki e te tu kononinoni maata i to Iuda teateamamao anga i te tamaki anga mai te [Ariki Babulonia] ko Nebukanesa.”

Ko te au reta puapinga maata rava e tataanga te reira i rotopu i tetai tavini rangatira e Yaosh, penei e rangatira vaeau i Lakisa. Aiteite ua te tuatua o te au reta tei tataia i roto i te au tataanga a te peroveta ko Ieremia o taua tuatau ra. E akamanako ana e akapeea teia au reta e rua i te turu anga i te akatakaanga Pipiria o taua tuatau kikino ra.

I roto ia Ieremia 34:7, te akataka maira te peroveta i te tuatau “ka tamaki mai ei te nuku i te ariki o Babulonia ra ia Ierusalema, e te au oire toe katoa ia Iuda ra; ia Lakisa, e ia Azeka; ko nga totoenga ïa teia o te au oire o Iuda ra, e au oire akaketaketaia.” I te akara anga te akataka maira te tangata tei tata i tetai o te au Reta Lakisa i taua au tupuanga ra. Kua tata aia e: “Te akara nei matou i te au akairo [ai] no Lakisa . . . , kare matou e kite atu ana ia Azeka.” E manganui te aronga apii tei irinaki e te akakite maira teia e kua takore a Babulonia ia Azeka e aru mai ko Lakisa. Ko tetai manako umere i roto i teia irava nei koia oki te taikuia anga mai te “ai ei akairo.” Kua taiku katoa mai a Ieremia 6:1 i taua ravenga rai no te komunikeitianga.

Te irinakiia ra e te turu ra tetai akaou mai Reta Lakisa i ta te nga peroveta ko Ieremia raua ko Ezekiela i karanga ana no te au tauta anga a te ariki o Iuda kia rauka mai te turu anga no Aiphiti mai i te patoi meameaau atu anga ia Babulonia. (Ieremia 37:5-8; 46:25, 26; Ezekiela 17:15-17) Te karanga ra te Reta Lakisa e: “Kua rauka i to tavini i teianei te akakiteanga te aru mai nei e: Kua neke atu te tianara ko Konia te tamaiti a Elanatana ki te tua tonga kia tomo atu ki roto ia Aiphiti.” Te karanga ra te aronga apii no teia angaanga nei e e tauta anga te reira kia rauka mai te tauturu a te au vaeau no Aiphiti mai.

E maata te au ingoa ta te papa toka tataanga taito Lakisa i taiku mai i kitea katoaia i roto i te puka a Ieremia. Ko Neria, Iaazania, Gemaria, Elanatana, e Husaia te reira. (Ieremia 32:12; 35:3; 36:10, 12; 42:1) Kare e papu tikai ana e me te akatutu maira teia au ingoa i taua aronga ra. I te mea e i ora ana a Ieremia i taua tuatau ra, aiteite ua te tu e kiteaia ra.

Te Tu Aiteite

Te akapapu maira te au akaputuputu anga papa toka tataanga taito Samaria, Arada, e te Lakisa i tetai aka akataka anga tei tataia i roto i te Pipiria. Te kapiti maira teia i te au ingoa o te ngutuare, te au ngai, e te au tu no runga i te turanga no te akonoanga e te poritiki o taua tuatau. Inara te vai ra tetai tu puapinga maata, te aiteite ra ki nga akaputu anga katoa e toru.

Ko te au reta tei kitenaia mai i Arada e i Lakisa tei roto taua au takiato tuatua e “Kia pati mai a Iehova i te au ia kotou na.” I roto i te itu karere o Lakisa, e 11 te katoaanga o te taime te taikuia anga mai te ingoa o te Atua. Pera katoa, e manganui te au ingoa Epera tei kiteaia i roto i teia nga akaputuputu anga e toru te vai ra te tu tapoto anga i to Iehova ingoa. No reira te akapapu maira teia papa toka tataanga taito e kua taangaanga matauia te ingoa o te Atua i te au ra ravarai i rotopu i te au tangata Iseraela o taua tuatau.

[Tutu i te kapi 13]

Ko tetai potonga potera no roto mai i te pueu o Arada kua tataia ki tetai tangata ko “Elyashib” te ingoa

[Akameitakianga]

Photograph © Israel Museum, Jerusalem; courtesy of Israel Antiquities Authority

[Tutu i te kapi 14]

Tetai Reta Lakisa akaari anga mai i te ingoa o te Atua

[Akameitakianga]

Photograph taken by courtesy of the British Museum