Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ta‘ega Ipu Omea Anamua ua Faamaonia ai le Tusi Paia

O Ta‘ega Ipu Omea Anamua ua Faamaonia ai le Tusi Paia

O Taʻega Ipu Omea Anamua ua Faamaonia ai le Tusi Paia

O LE Tusi Paia o le Afioga a le Atua. (2 Timoteo 3:16) O faamatalaga e faatatau i tagata, o nuu, ma faiga faalelotu ma faapolotiki o anamua, e saʻo aʻiaʻi. E lē faalagolago le saʻo o le Tusi Paia i toega mea o loo maua, e ui e faamanino atili e nei mea lo tatou malamalamaaga i le Tusi Paia.

O mea e tele ua maua e tagata suʻesuʻe o eliga mai anamua, o taʻega ipu omea (o loo taʻua o le potsherds po o le ostraca). O taʻega ipu omea, e lē taugatā ma sa faaaogā mo tusitusiga i le tele o vaipanoa i sasaʻe tutotonu anamua, ma e aofia ai Aikupito ma Mesopotamia. Sa faaaogā nei taʻega ipu omea e faamaumau ai maliega, tala o tupe, fefaatauaʻiga, ma le tele o isi mea, e pei ona faaaogā pepa mo faamaumauga i aso nei. E masani ona faaaogā vaitusi e tusia ai, ma o faaupuga i nei ipu omea e mai le tasi le upu i le tele o upu.

O eliga mai i Isaraelu anamua, ua maua ai le tele o ipu omea mai vaitaimi o le Tusi Paia. E tolu ni faaputuga e mai le senituri lona fitu ma le valu T.L.M., e mataʻina ona e faamaonia ai nisi o faamatalaga o talafaasolopito o loo maua i le Tusi Paia. O taʻega ipu omea mai Samaria, Arata, ma Lakisa. Seʻi o tatou iloiloina nei faaputuga o ipu omea.

O Taʻega Ipu Omea a Samaria

O Samaria le laumua o ituaiga e sefulu o le malo i mātū o Isaraelu, seʻia oo ina faaumatia e Asuria i le 740 T.L.M. E tusa ma le faavaeina o Samaria, o loo faapea mai le 1 Tupu 16:23, 24: “O le tolu sefulu ma le tasi o tausaga o Asa le tupu o Iuta [947 T.L.M.], na fai ai Omeri ma tupu o Isaraelu . . . Na faatau e ia le mauga o Samaria mai iā Semeri i ario e lua taleni; ua faia foʻi e ia le aai i le mauga, na faaigoa foʻi e ia le aai ua ia faia . . . o Samaria.” Sa iai lava le aai e oo i vaitaimi o Roma, ma suia ai lona igoa iā Sebaste. Mulimuli ane, na lē toe iai se aai i le senituri lona ono T.A.

A o eliina Samaria anamua i le 1910, na maua ai e tagata suʻesuʻe se faaputuga o taʻega ipu omea, lea na latou fuafua e mai le senituri lona valu T.L.M. O loo maua i tusitusiga o loo i nei taʻega ipu, faamatalaga o oloa o vaa e pei o meaʻai ma uaina lea na maua i Samaria mai nuu taulalata ane. Na faapea mai le faamatalaga a le tusi Ancient Inscriptions—Voices From the Biblical World e faatatau i mea na maua: “O le 63 o taʻega ipu omea na maua i le 1910 . . . ua faapea o se tasi ia o mea e aupito i tāua o loo tusitusia ai, ua sao mai Isaraelu anamua. E lē tāua ona o faamatalaga o loo iai i ipu omea o Samaria . . . ae ona o le tele o igoa o tagata Isaraelu, o latou aiga, ma nofoaga eseese na tusia ai.” E faapefea ona faamaonia e nei igoa faamatalaga o loo i le Tusi Paia?

Ina ua faatoʻilalo e Isaraelu le Nuu o Folafolaga ma vaevaeina le fanua i ona ituaiga, sa iai Samaria i vaega o le ituaiga o Manase. E tusa ma le Iosua 17:1-6, o ʻauaiga e sefulu o Manase, mai le atalii o le atalii o Kiliata, na tuuina ai a latou fanua i lea vaipanoa. O i latou nei o Apieseru, Eleka, Aserieli, Sakema, ma Semita. O le tama lona ono, o Eferu, na leai ni ona atalii o ona atalii ae toʻalima afafine a lona atalii, o Maala, Noa, Hakelu, Maleka, ma Tiresa, ma sa tofu i latou ma le fanua.—Numera 27:1-7.

O taʻega ipu omea o Samaria o loo faasaoina ai igoa e fitu o lenā ʻauaiga, o igoa o atalii e toʻalima o Kiliata ma afafine e toʻalua a le atalii o Eferu, o Hakelu ma Noa. Na faapea mai le NIV Archaeological Study Bible: “O igoa o le ʻauaiga na faasaoina i taʻega ipu omea o Samaria na avea ma se isi faamaoniga e ese mai le Tusi Paia, e faatatau i ʻauaiga o Manase ma le oganuu lea na faapea mai le Tusi Paia na latou nonofo ai.” O lea la, o talaaga o ituaiga o Isaraelu lea o loo faamatalaina i le Tusi Paia o loo faamaonia i nei ipu omea.

E foliga mai o loo faamaonia e ipu omea o Samaria tulaga o le tapuaʻiga a Isaraelu, e pei ona faamatalaina i le Tusi Paia. I le vaitaimi na tusia ai taʻega ipu omea o Samaria, na tuufaatasi e tagata Isaraelu le tapuaʻiga iā Ieova ma le atua o Kanana o Paala. I valoaga a Hosea, lea na tusia i le senituri lona valu T.L.M., na valoia ai le taimi o le a salamō ai Isaraelu ma faaigoa ai Ieova “O Ise” (o lona uiga “o laʻu tane”) ae lē “O Paale” (o lona uiga “o loʻu pule”). (Hosea 2:16, 17) O nisi o igoa na maua i taʻega ipu omea o Samaria, o ona uiga “O Paala loʻu tamā,” “O loo pese Paala,” “E malosi Paala,” “E manatuaina e Paala,” ma nisi faaupuga faapena. Afai e 11 taimi e iai se vaega o le suafa o Ieova, e 7 taimi o loo iai se vaega o le igoa o “Paala.”

O Taʻega Ipu Omea o Arata

O Arata o se aai anamua na tū i se vaipanoa e gaoā toe lē lava le timu e igoa o le Negeb, i le itu i saute o Ierusalema. O eliga i Arata na maua ai ni faaputuga olo e ono i Isaraelu, mai le taimi o le nofoaiga a le tupu o Solomona (1037-998 T.L.M.) seʻia oo i le taimi na faaumatia ai Ierusalema e Papelonia i le 607 T.L.M. Na aupito i telē le faaputuga o taʻega ipu omea mai vaitaimi o le Tusi Paia, na maua i Arata. E aofia ai le silia ma le 200 o mea na tusia i le faa-Eperu, faa-Arama, ma isi gagana.

O nisi o ipu omea mai Arata e faamaonia ai faamatalaga a le Tusi Paia e faatatau i aiga ositaulaga. O se faaaʻoaʻoga, na faasino atu se ipu omea i “atalii nei o Koru,” e pei ona taʻua i le Esoto 6:24 ma le Numera 26:11. O faatomuaga i le Salamo 42, 44-49, 84, 85, 87, ma le 88 o loo faasino patino atu nei salamo i atalii nei o Koru. O isi aiga ositaulaga o loo taʻua i ipu omea o Arata, o Pasura ma Meremota.—1 Nofoaiga Tupu 9:12; Esera 8:33.

Seʻi tomānatu i se isi faaaʻoaʻoga. O se faupuʻega olo, lea na iai i vaitaimi a o leʻi faaumatia e Papelonia ia Ierusalema, na maua ai i ni taʻega ipu omea o loo faatuatusi atu i le taʻitaʻi olo. E tusa ma le lomiga The Context of Scripture, na faapea mai sona vaega: “Mo loʻu matai o Elyashib. Ia fesoasoani atu Ieova iā te oe. . . . E faatatau i mataupu na e faatonuina ai aʻu: o loo sologa lelei mea uma: o loo ia nofo i le malumalu o Ieova.” E talitonu le toʻatele o tagata suʻesuʻe o le malumalu o loo faasino atu ai o loo i Ierusalema, lea na fausia i vaitaimi o Solomona.

O Taʻega Ipu Omea o Lakisa

O le aai anamua o Lakisa na tū i le 27 maila i le itu i saute i sisifo o Ierusalema. A o faagasolo lenei galuega i le 1930, na maua se vaega o taʻega ipu omea, ma pe a ma le 12 ni tusi na faapea mai “e matuā tāua lava . . . mo ana faamatalaga e faatatau i le tulaga faapolotiki ma fevesiaʻiga a o sauniuni Iuta mo le osofaʻiga a le [tupu o Papelonia] o Nepukanesa.”

O le tusi e aupito i tāua o feutagaʻiga a se fitafita e maulalo lona tulaga ma Yaosh, atonu o ia o se taʻitaʻiʻau i Lakisa. O loo atagia i le gagana o nei tusi, ia tusitusiga na faaaogā e le perofeta o Ieremia o lē na ola i na vaitaimi. Seʻi matau ni tusi se lua o nei tusi, lea e lagolagoina ai faamatalaga o na taimi tāua.

Na faamatala na vaitaimi e le perofeta i le Ieremia 34:7: “ina o tau le itu taua a le tupu o Papelonia ma Ierusalema, ma aai uma sa totoe i Iuta, o Lakisa ma Aseka; auā o aai nofo ʻolo ia sa totoe i aai o Iuta.” E tai tutusa mea na tutupu e pei ona tusi mai ai se tusitala o Lakisa. Na ia faapea mai: “O loo tatou matamata mo faailoga (afi) o Lakisa . . . , auā e lē mafai ona tatou iloa atu Aseka.” E talitonu ni tagata suʻesuʻe na faaalia i inei ua faaumatia e Papelonia ia Aseka, ma na sosoo ai ma le faaumatiaga o Lakisa. O se isi vala mataʻina i lenei tusi o le faaupuga “faailoga [afi].” O loo taʻua foʻi i le Ieremia 6:1 lea ituaiga o fesootaʻiga.

Ua talitonu nisi e faapea, o se isi tusi mai Lakisa e lagolagoina ai faamatalaga a Ieremia ma Esekielu e faatatau i taumafaiga a le tupu o Iuta, e maua se fesoasoani mai Aikupito auā le fouvalega iā Papelonia. (Ieremia 37:5-8; 46:25, 26; Esekielu 17:15-17) Na faapea mai le tusi mai Lakisa: “Ua maua e lau auauna nei faamatalaga: o le taʻitaʻiʻau o Konia le atalii o Elenatano ua agaʻi atu i saute ina ia ulu atu i Aikupito.” Ua faapea mai tagata suʻesuʻe na faia lenei gaoioiga ina ia taumafai e maua mai se fesoasoani mai iā Aikupito.

O loo taʻua foʻi e ipu omea igoa o nisi o loo i le tusi o Ieremia. O Neria, Iaasenaia, Kemaria, Elenatana, ma Hosaia. (Ieremia 32:12; 35:3; 36:10, 12; 42:1) E lē o mautinoa po o tutusa tagata o loo faaaogāina nei igoa. Peitaʻi, na ola Ieremia i lenā vaitaimi ma e atagia mai e tele ni mea e tutusa.

O se Vala e Tutusa ai

O loo faamaonia e faaputuga taʻega ipu omea mai Samaria, Arata, ma Lakisa ia faamatalaga o loo i le Tusi Paia. E aofia i nei mea igoa o aiga, vaevaega o fanua, ma faamatalaga e faatatau i tulaga o lotu ma faiga faapolotiki i na vaitaimi. E iai se vaega e tāua ma e patino i nei faaputuga e tolu.

O tusi na maua i faaputuga a Arata ma Lakisa, o loo maua ai faaupuga e pei o le “Ia talosagaina e Ieova lou filemu.” I feʻau e fitu a Lakisa, o loo 11 taimi o taʻua le suafa o le Atua. E lē gata i lea, e tele ni igoa Eperu o loo maua i nei faaputuga e tolu, lea e faapuupuu ai le suafa o Ieova. O loo faamaonia mai e nei taʻega ipu omea, le tele na faaaogā ai le suafa o le Atua i aso taʻitasi i vaitaimi o tagata Isaraelu.

[Ata i le itulau 13]

O se taʻega ipu omea mai faupuʻega o Arata lea na faatuatusi i se tamāloa e igoa iā Elyashib

[Ē Ana le Ata]

Ata © Israel Museum, i Ierusalema; faatagaga a le Israel Antiquities Authority

[Ata i le itulau 14]

O se Tusi Lakisa lea e maua ai le suafa o le Atua

[Ē Ana le Ata]

Ata na puʻeina i le faatagaga a le British Museum