Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Atiina A‘e Uiga e Mafai Ona Faia ai Isi ma Soo

Ia Atiina A‘e Uiga e Mafai Ona Faia ai Isi ma Soo

Ia Atiina Aʻe Uiga e Mafai Ona Faia ai Isi ma Soo

“Ia outou ō atu e fai nuu uma lava ma soo.”—MATAIO 28:19.

1. O ā tomai ma uiga na manaʻomia e nisi o auauna a le Atua i aso ua teʻa?

E TATAU i auauna a Ieova ona atiina aʻe tomai ma uiga, lea o le a fesoasoani iā i latou e fai ai lona finagalo. O se faaaʻoaʻoga, i le faatonuga a le Atua, na tuua ai e Aperaamo ma Sara le aai tamaoaiga o Uro, ma sa manaʻomia ai uiga ma tomai ina ia nonofo i faleʻie i le vaomatua. (Eperu 11:8, 9, 15) Na manaʻomia ona lototele Iosua ma faatuatua iā Ieova, ma ia iloa lelei lana Tulafono, ina ia taʻitaʻi atu ai tagata Isaraelu i le Nuu Folafolaina. (Iosua 1:7-9) E ui sa iai foʻi tomai o Pesaleli ma Aliavu, ae na faaleleia atili e le agaga o le Atua, ona mafai lea ona fai so la sao ma vaavaaia le fausiaina o le fale fetafaʻi.—Esoto 31:1-11.

2. O ā fesili o le a tatou talanoaina e fesootaʻi ma le galuega o le faia o isi ma soo?

2 I ni senituri mulimuli ane, na avatu ai e Iesu le tofiga lenei i ona soo: “Ia outou ō atu e fai nuu uma lava ma soo, . . . ia outou aʻoaʻo atu iā te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai iā te outou.” (Mataio 28:19, 20) E leʻi avatua muamua i ni tagata le faaeaga e faia ai se galuega tele faapea. O ā uiga e manaʻomia mo le galuega o le faia o isi ma soo? E faapefea ona tatou atiina aʻe na uiga?

Ia Faaalia le Alofa Loloto i le Atua

3. O le ā le avanoa ua aumai iā i tatou e le faatonuga ia fai isi ma soo?

3 O le talanoa atu i tagata ma taumafai e uunaʻia i latou e tapuaʻi atu i le Atua moni, e manaʻomia ai ona tatou alofa loloto iā Ieova. Na mafai ona faamaonia e tagata Isaraelu lo latou alolofa i le Atua e ala i le usitaia ma le loto atoa o ana poloaʻiga, le ofoina atu o taulaga e talileleia, ma le faaneeneeina o ia i pese. (Teuteronome 10:12, 13; 30:19, 20; Salamo 21:13; 96:1, 2; 138:5) E tatou te tausia foʻi tulafono a le Atua i le avea ai o ni ē e faia isi ma soo, ae o loo faailoa atu foʻi lo tatou alolofa mo Ieova e ala i le taʻuina atu i isi e uiga iā te ia ma lona finagalo. E manaʻomia ona tautala ma se talitonuga mautinoa, e ala i le filifilia o upu saʻo e faailoa atu ai le loto faafetai mo lo tatou faamoemoe ua foaʻiina mai e le Atua.—1 Tesalonia 1:5; 1 Peteru 3:15.

4. Aiseā na olioli ai Iesu e aʻoaʻoina tagata e faatatau iā Ieova?

4 Na fiafia tele Iesu e talanoa e faatatau i le finagalo o le Atua, le Malo, ma le tapuaʻiga moni, talu ai ona sa ia alofa loloto mo Ieova. (Luka 8:1; Ioane 4:23, 24, 31) O lea, na fetalai Iesu: “O laʻu mea e ʻai, ia ou faia le finagalo o lē na auina mai aʻu, ma faaiʻu lana galuega.” (Ioane 4:34) O loo faatatau atu foʻi upu nei a le faisalamo iā Iesu: “Loʻu Atua e, ou te fiafia e fai lou finagalo; o loo i totonu iā te aʻu lau tulafono. Ua ou talaʻi le amiotonu i le faapotopotoga; faauta, ou te leʻi taofia lava oʻu laugutu, Ieova e, ua e silafia lava.”—Salamo 40:8, 9; Eperu 10:7-10.

5, 6. O le ā le uiga autū e manaʻomia ina ia faia ai isi ma soo?

5 O nisi taimi, e uunaʻia ai e le alofa mo le Atua tagata faatoʻā aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia, e talanoa atu e faatatau iā Ieova ma lona Malo, ma le talitonuga e aogā tele a latou taumafaiga i le faatauanauina o isi e iloilo le Tusi Paia. (Ioane 1:41) O le alofa i le Atua, o le vala autū lea e uunaʻia ai i tatou e faia isi ma soo. O lea la, seʻi faaauau pea ona faaolaola lenā alofa, e ala i le faitau e lē aunoa ma mafaufau loloto i lana Afioga.—1 Timoteo 4:6, 15; Faaaliga 2:4.

6 E lē mafesiligia na fesoasoani le alofa mo Ieova e avea ai Iesu Keriso ma se faiaʻoga maelega. Ae e lē na o le pau lenā o le māfuaaga na ia maua ai iʻuga lelei i lana talaʻiga. O lea la, o le ā le isi uiga sa mafai ai ona avea Iesu ma sē taulau i le faia o isi ma soo?

Ia Faaalia le Naunau i Tagata

7, 8. Na faapefea ona manatu Iesu i tagata?

Sa manatu mamafa Iesu i tagata, ma na matuā naunau iā i latou. E oo lava foʻi i le taimi a o soifua o ia i le lagi o se “tufuga” a le Atua, sa fiafia o ia i tagata. (Faataoto 8:30, 31) A o soifua o se tagata i le lalolagi, sa mutimutivale le alofa o Iesu i tagata, ma na faafouina ai ē na ō mai iā te ia. (Mataio 11:28-30) Sa ia faaatagia mai le alofa o Ieova ma lona mutimutivale, ma na tosina atu ai tagata i le tapuaʻiga i le Atua moni. Na faalogo tagata taʻitoʻatasi mai ituaiga eseese iā Iesu, ona na ia faaalia le naunau iā i latou ma o latou tulaga.—Luka 7:36-50; 18:15-17; 19:1-10.

8 Ina ua fesili atu se tamāloa po o le ā se mea na te faia ina ia maua ai le ola e faavavau, “ua silasila atu Iesu iā te ia, ua alofa atu iā te ia.” (Mareko 10:17-21) E tusa ai ma nisi tagata na aʻoaʻo e Iesu i Petania, tatou te faitau ai e faapea: “Ua alofa lava Iesu iā Mareta, ma lona uso, atoa ma Lasalo.” (Ioane 11:1, 5) Sa lē amanaʻia e Iesu le fia mālōlō, ona na matuā manatu mamafa o ia ina ia aʻoaʻoina tagata. (Mareko 6:30-34) Na avea Iesu ma sē sili ona taulau i lo se isi i le tataʻiina mai o tagata i le upu moni, ona o le matuā naunau i tagata.

9. O le ā le uiga sa iā Paulo ina ia faia ai isi ma soo?

9 Na matuā naunau foʻi le aposetolo o Paulo i tagata na ia talaʻi i ai. O se faaaʻoaʻoga, na ia taʻu atu iā i latou na avea ma Kerisiano i Tesalonia e faapea: “Sa faapea lava lo matou maelega i le alofa iā te outou, na matou manaʻo i le fia avatu iā te outou e lē na o le tala lelei i le Atua, a o matou lava ola foʻi, auā na alofaina outou e i matou.” Ona o taumafaiga alofa a Paulo, o nisi i Tesalonia ‘na liliu ese mai o latou tupua ina ia auauna i le Atua soifua.’ (1 Tesalonia 1:9; 2:8) Afai tatou te naunau moni i tagata, e pei ona sa faia e Iesu ma Paulo, e tatou te ono olioli foʻi i le vaai atu ua pāʻia e le tala lelei loto o i latou “ua saunia i le ola faavavau.”—Galuega 13:48.

Ia Faaalia le Lotomalie

10, 11. Aiseā e manaʻomia ai ona tatou lotomalilie e tuua isi mea, pe a taumafai e faia isi ma soo?

10 O ē taulau i le faia o isi ma soo, e iā i latou se agaga o le lotomalilie e tuua isi mea e fiafia i ai. E mautinoa latou te lē manatu o le mauaina o le tamaoaiga o le mea sili lenā ona tāua. Auā na fetalai atu Iesu i ona soo: “E matuā faigatā ona sao atu o ē mauʻoa i le Malo o le Atua!” Na faateʻia soo ina ua faalogo i lenei fetalaiga, ae na toe faaopoopo atu Iesu e faapea: “Laʻu fanau e, e matuā faigatā ona sao atu i le malo o le Atua. E faigofie i le kamela ona ui atu i le pu o le au, a e faigatā i le mauʻoa ona sao i le malo o le Atua.” (Mareko 10:23-25) Sa fautua atu Iesu i ona soo ia ola i se olaga faigofie, ina ia latou uaʻi atu ai i le faia o isi ma soo. (Mataio 6:22-24, 33) Aiseā e fesoasoani ai le lotomalie e tuua isi mea ina ia tatou faia ai isi ma soo?

11 E manaʻomia ni taumafaiga se tele ina ia aʻoaʻoina mea uma na poloaʻi mai ai Iesu. O se Kerisiano e manaʻo e faia isi ma soo, e taumafai lava e fai se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma se tagata fiafia i vaiaso uma. O nisi tagata talaʻi o le Malo ua suia mai le galuega totogi faataimi atoa, i se galuega faavaitaimi, ina ia faateleina o latou avanoa e saʻilia ai ē faamaoni. E faitau afe Kerisiano ua aʻoaʻoina se isi gagana ina ia talaʻi atu ai i tagata eseese i lo latou vaipanoa. O isi ua tuua o latou aiga ae siitia atu i se isi nofoaga po o se isi atunuu ina ia auai atoatoa i le seleselega. (Mataio 9:37, 38) E manaʻomia ai ona lotomalie e tuua isi mea ina ia ausia ai nei sini. Ae e iai nisi mea e sili atu ona manaʻomia ina ia taulau ai i le faia o isi ma soo.

Ia Onosai, ae Aua le Maʻimauina le Taimi

12, 13. Aiseā e tāua tele ai le onosai i le faia o isi ma soo?

12 O le onosai, o le isi lea uiga e fesoasoani iā i tatou e faia ai isi ma soo. O la tatou feʻau faa-Kerisiano e manaʻomia ai e tagata ona fai se gaoioiga vave i le taimi nei, ae o le faia o isi ma soo, e masani lava ona tele se taimi e alu ai ma e manaʻomia ai le onosai. (1 Korinito 7:29) Na lava pea le onosai o Iesu i lona afa uso o Iakopo. E ui lava e foliga mai sa masani lelei Iakopo i le talaʻiga a Iesu, ae sa iai se vaitaimi na tupu ai se mea na taofia ai o ia mai le avea ma soo. (Ioane 7:5) Peitaʻi, i se taimi puupuu i le va o le maliu o Keriso ma le Penetekoso 33 T.A., na avea ai Iakopo ma soo, auā o loo taʻua i le Tusi Paia sa iai o ia faatasi ma lona tinā, o ona uso, ma le ʻauaposetolo e tatalo faatasi. (Galuega 1:13, 14) Na lelei le agaʻigaʻi i luma faaleagaga o Iakopo, ma mulimuli ane na ia tauaveina ni tiute tauave mamafa i le faapotopotoga.—Galuega 15:13; 1 Korinito 15:7.

13 I le pei o tagata fai faatoʻaga, o loo atiina aʻe e Kerisiano mea e masani ona tutupu mālie aʻe, o le malamalama i le Afioga a le Atua, o le alofa mo Ieova, ma se agaga e pei o Keriso. O nei mea uma e manaʻomia ai le onosai. Na tusi Iakopo e faapea: “Le ʻau uso e, onosai ia seʻia oo i le afio mai o le Alii. Faauta, e faatali lē galue fanua i le fua aogā o le eleele, e faatalitali i ai, seʻia maua le uaga muamua ma lē mulimuli. Ia onosai foʻi outou, ia faatumauina o outou loto, auā ua latalata le afio mai o le Alii.” (Iakopo 5:7, 8) Sa uunaʻia e Iakopo uso talitonu ia ‘onosai seʻia oo i le afio mai’ po o le faatasi mai o le Alii. Afai na lē malamalama le ʻausoo i se mea, sa faamatala ma le onosai e Iesu pe fai foʻi se tala faataʻitaʻi. (Mataio 13:10-23; Luka 19:11; 21:7; Galuega 1:6-8) Ona o lea ua faatasi mai le Alii, ua faapena foʻi ona tatou onosai a o taumafai e faia isi ma soo. E manaʻomia ona avatu ma le onosai faatonuga i ē ua avea ma soo o Iesu.—Ioane 14:9.

14. E ui lava tatou te onosai, ae faapefea ona faaaogā tatau lo tatou taimi o ni ē e faia isi ma soo?

14 E ui o loo tatou onosai, ae e lē o fua mai le upu moni i tagata uma o loo tatou suʻesuʻeina le Tusi Paia. (Mataio 13:18-23) O lea la, pe a uma ona faia ni taumafaiga talafeagai, o se mea atamai ona faaitiitia le toe asiasi atu iā i latou na, ae ia saʻilia i latou o ē e matuā faatāuaina upu moni o le Tusi Paia. (Failauga 3:1, 6) Ioe, e oo lava foʻi i tagata lototalisapaia e ono manaʻomia ona fesoasoani atili pea i ai ina ia suia o latou manatu, uiga, ma mea e faamuamua i o latou olaga. O lea, ua tatou onosai e pei foʻi ona sa onosai Iesu i ona soo, o ē sa manaʻomia ona umi se taimi e atiaʻe ai se uiga saʻo.—Mareko 9:33-37; 10:35-45.

Ia Atiina Aʻe le Tomai o le Aʻoaʻo Atu

15, 16. Aiseā e tāua ai le faafaigofie ma sauniuniga lelei, pe a tatou faia isi ma soo?

15 O le alofa mo le Atua, le naunau i tagata, lotomalie e tuua isi mea, ma le onosai, o vala tāua ia e taulau manuia ai i le faia o isi ma soo. E manaʻomia foʻi ona atiaʻe tomai o le aʻoaʻo atu, ina ia faamatala atu ai mea i se auala manino ma faigofie. O se faaaʻoaʻoga, na matuā sili ona aogā le tele o fetalaiga a le Aʻoaʻo Sili, o Iesu Keriso, ona o le faigofie ma le manino. E lē taumatea e te manatua na faamatalaga a Iesu e pei o nei: “Ia outou toloaʻi ʻoa mo outou i le lagi.” “Aua tou te avatu le mea paia i ulī.” “A e taʻuamiotonuina le poto i ana galuega.” “O mea a Kaisara, ia outou avatu iā Kaisara; a o mea a le Atua ia avatu ia i le Atua.” (Mataio 6:20; 7:6; 11:19; 22:21) Ioe, e leʻi tau ina fai e Iesu ni faamatalaga pupuu. Sa ia aʻoaʻo atu ma le manino ma faamatala atu mea pe a talafeagai. E faapefea ona e faataʻitaʻi i le auala sa aʻoaʻo ai Iesu?

16 O sauniuniga lelei, o le vala autū lea e mafai ai ona aʻoaʻo atu i se auala e faigofie ona malamalama. O se tagata talaʻi e lē sauniuni lelei, e tele lava ina tautala soo. E ono lē manino ai manatu tāua ona o le soona tautala umi, e ala i le taʻu atu o mea uma o loo ia iloa e faatatau i le mataupu. I se faaeseesega, o le tagata e sauniuni lelei, e mafaufau i le tagata o loo ia aʻoaʻoina, manatunatu loloto i le mataupu, ma faailoa atu ma le manino tau o mea e manaʻomia. (Faataoto 15:28; 1 Korinito 2:1, 2) E na te manatua le tele ua oo iai le iloa o le tagata aʻoga, ma manatu e tatau ona faamatilatila i le taimi o le suʻesuʻega. E ono iloa e le tagata talaʻi le tele o manatu lelei e faatatau i le mataupu, peitaʻi o le a manino le mataupu pe a ʻalofia faamatalaga e lē manaʻomia.

17. E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata ina ia fefulifulisaʻi i le Tusi Paia?

17 Sa fesoasoani foʻi Iesu i tagata ina ia fefulifulisaʻi, na i lo le tau ina avatu iā i latou o faamatalaga. I se tasi taimi na fesili atu ai o ia e faapea: “Simona e, pe ni ā fa oe? E ao tiute po o lafoga mai iā te ai e tupu o le lalolagi? O a latou fanau ea, po o tagata ese?” (Mataio 17:25) E tatou te ono fiafia e faamalamalama atu le Tusi Paia, ae e tatau ona faaalia le pulea o i tatou lava ina ia tuu le avanoa e faaleo mai ai ona manatu, ma faamatala mai se manatu na talanoaina a o fai se suʻesuʻega faale-Tusi Paia i le aiga. O le mea moni, e lē tatau ona tatou lofitūina tagata i fesili. Na i lo lea, e mafai ona tatou fesoasoani iā i latou ia malamalama i manatu faale-Tusi Paia o loo taʻua i a tatou lomiga faale-Tusi Paia, pe a faautauta, faaaogā talafaatusa lelei, ma fesili faatupu manatu.

18. O ā mea e aofia ai i le atiina aʻe o le “tomai e aʻoaʻo atu”?

18 O loo taʻua i le Tusi Paia le “tomai e aʻoaʻo atu.” (2 Timoteo 4:2; Tito 1:9, NW) E tele mea e aofia i lenā tomai e aʻoaʻo atu, na i lo tau ina fesoasoani i se tasi e taulotoina faamatalaga. E tatau ona tatou taumafai e fesoasoani i le tagata aʻoga o le Tusi Paia ia malamalama i le eseesega o le saʻo ma le sesē, le lelei ma le leaga, le atamai ma le valea. A o tatou faia faapea ma taumafai e atiaʻe le alofa mo Ieova i le loto o le tagata, o le a ia ono iloa le māfuaaga e tatau ai ona usiusitai iā te Ia.

Ia Maelega i le Faia o Isi ma Soo

19. E faapefea ona saosaolaumea Kerisiano uma i le faia o isi ma soo?

19 O le faapotopotoga Kerisiano, o se faalapotopotoga e faia isi ma soo. Pe a avea se tagata fou ma se soo, o le a fiafia lē na mauaina o ia, ma fesoasoani iā te ia e aʻoaʻoina le Tusi Paia, faapea ma isi o le faapotopotoga. Pe a saʻilia e se vaega o tagata se tamaitiiti ua leiloa, atonu e na o le toʻatasi le tagata o le a ia mauaina le tamaitiiti. Peitaʻi ina ua toe faatasia le tamaitiiti ma ona mātua, o le a olioli tagata uma na auai i le saʻilia o ia. (Luka 15:6, 7) I se tulaga tutusa, o le galuega o le faia o isi ma soo, e aofia ai le faapotopotoga atoa. E auai Kerisiano uma i le saʻilia o i latou e mafai ona avea ma soo o Iesu. Ma pe a amata ona auai se tagata fou i sauniga i le Maota mo Sauniga, e saosaolaumea Kerisiano uma e fesoasoani atu iā te ia e faateleina lona talisapaia o le tapuaʻiga moni. (1 Korinito 14:24, 25) E mafai la ona olioli Kerisiano uma ona o le faitau selau afe o soo fou e faia i tausaga taʻitasi.

20. O ā mea e tatau ona e fai ina ia aʻoaʻoina ai isi i upu moni o le Tusi Paia?

20 O le toʻatele o Kerisiano o le a fiafia e aʻoaʻo se tasi e uiga iā Ieova ma le tapuaʻiga moni. Peitaʻi, e ui i a latou taumafaiga sili, ae atonu o le a lē mafai ona latou faia faapea. Afai o le tulaga lenā o loo e iai, ia faaauau pea ona faamalosia lou alofa mo Ieova, ia naunau i tagata, ia lotomalie e tuua isi mea, ia faaalia le onosai, ma ia taumafai e faaleleia atili ou tomai tau aʻoaʻo atu. Ae o le sili o na mea uma, ia tatalo mo lou faanaunauga e aʻoaʻo atu le upu moni. (Failauga 11:1) O lea la, ia e fiafia i lou iloaina, o mea uma o loo e faia i le auaunaga iā Ieova, o loo saosaolaumea i le galuega o le faia o isi ma soo lea e viia ai le Atua.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• E faapefea ona faaalia lo tatou alofa mo le Atua e ala i le faia o isi ma soo?

• O ā uiga e manaʻomia ina ia faia ai isi ma soo?

• O ā mea e aofia ai i le “tomai e aʻoaʻo atu”?

[Ata i le itulau 21]

Ua faaalia e Kerisiano lo latou alofa loloto i le Atua, e ala i le faia o isi ma soo

[Ata i le itulau 23]

Aiseā e ao ai i ē faia isi ma soo ona naunau i isi?

[Ata i le itulau 24]

O ā nisi o uiga e manaʻomia e i latou o ē faia isi ma soo?

[Ata i le itulau 25]

E matuā fiafia Kerisiano uma e vaai atu i iʻuga lelei o le faia o isi ma soo