Skip to content

Al lo konteni

Imit lafason ki Zezi ti fer disip

Imit lafason ki Zezi ti fer disip

Imit lafason ki Zezi ti fer disip

“Fer byen atansyon konman zot ekoute.”—LIK 8:18.

1, 2. Akoz ou bezwen byen obzerv lafason ki Zezi ti azir avek dimoun dan son minister?

KAN i ti dir son bann disip pour “fer byen atansyon konman zot ekoute,” Zezi Kri ti pe byen akonplir son rol konman sa Gran Ansennyen e sa Enn ki pli konn fer Disip. (Lik 8:16-18) Konman en Kretyen sa prensip i osi aplik pour ou minister. Si ou ekout bann lenstriksyon ki annan pour fer avek Bondye ek son plan, ou pou aplik zot, ou pou vin en proklanmater Rwayonm efikas. I vre, ozordi ou pa kapab tann Zezi koze, me ler ou lir Labib ou pou kapab vwar sa ki i ti dir e fer. Ki Labib i montre nou lo lafason ki Zezi ti azir avek dimoun pandan son minister?

2 Zezi ti en tre bon proklanmater e en ansennyan eksepsyonnel. (Lik 8:1; Zan 8:28) Sa travay pour fer disip i enkli prese e ansennyen. Me serten ki pres byen i vwar li difisil pour ansenny avek lefikasite. Kan nou prese nou pe zis anmenn en mesaz, me pour ansenny lezot lo Zeova ek son plan, normalman sa dimoun ki pe fer disip i bezwen devlop en relasyon avek son etidyan. (Matye 28:19, 20) Nou kapab arive fer sa si nou imit Zezi Kri, sa Gran ansennyan e sa Enn ki pli konn fer Disip.—Zan 13:13.

3. Ki lefe i kapab annan lo ou zefor pour fer disip ler ou imit Zezi?

3 Si ou imit lafason ki Zezi ti ansennyen, ou pe swiv konsey ki zapot Pol ti donnen: “Fer tou keksoz avek sazes, dan zot konportman avek bann non-krwaryan, e servi byen tou lokazyon ki prezant avek zot. Ki zot parol i touzour agreab e enteresan, pour zot kapab donn bann repons valab tou dimoun.” (Kolosyen 4:5, 6) I demann zefor pour imit Zezi dan sa travay pour fer disip, me si ou fer li ou lansennyman pou vin efikas akoz i pou ed ou pour “donn bann repons valab tou dimoun” dapre zot bezwen.

Zezi ti ankouraz lezot pour koze

4. Akoz nou kapab dir ki Zezi ti en dimoun ki ti ekout byen?

4 Depi ki i ti ankor pti, Zezi ti annan labitid pour ekout dimoun e ankouraz zot pour eksprim zot santiman. Par egzanp, ler i ti annan 12 an, son paran ti vwar li pe asize parmi bann profeser dan tanp “pe ekout zot e kestyonn zot.” (Lik 2:46) Zezi pa ti al kot tanp pour met sa bann profeser dan lanbara avek son konnesans. Menm si i ti demann kestyon, i ti al kot tanp pour ekoute. Lefe ki i ti pare pour byen ekoute, petet sa ti en kalite ki ti fer Bondye ek lezot kontan li.—Lik 2:52.

5, 6. Ki mannyer nou konnen ki Zezi ti ekout sa bann ki i ti ansennyen?

5 Apre ki i ti batize e ganny swazir konman Mesi, Zezi ti ankor toultan pare pour ekout lezot. I pa ti pe zis konsantre lo sa ki i ti pe ansennyen ki i ti bliy sa bann ki ti vin ekout li. Souvan i ti fer en poz, demann zot zot lopinyon, e ti ekout zot larepons. (Matye 16:13-15) Par egzanp, apre ki Lazar, frer Mart ti’n mor, Zezi ti dir Mart: “Sa ki viv e krwar dan mwan, pa pou zanmen mor.” Apre Zezi ti demann li: “Eski ou krwar sa?” Byensir Zezi ti ekoute kan Mart ti reponn: “Wi, Senyer, mon krwar ki oumenm Mesi, Garson Bondye.” (Zan 11:26, 27) Sirman Zezi ti’n bezwen kontan kan Mart ti eksprim son lafwa dan sa fason!

6 Kan en kantite disip ti aret swiv li, Zezi ti anvi konnen ki son bann zapot ti panse. Alors i ti demann zot: “E zot, zot pa anvi ale, zot osi?” Simon Pyer ti reponn: “Senyer, kot lekel nou pou ale? Ou annan parol lavi eternel. Aprezan, nou, nou krwar e nou konnen ki ou menm ou sa Sen ki sorti kot Bondye.” (Zan 6:66-69) Sirman Zezi ti’n bezwen kontan pour tann sa! Ou osi ou pou kontan si enn ou etidyan i eksprim son lafwa dan sa fason.

Zezi ti ekout avek respe

7. Akoz bokou Samariten ti konmans annan lafwa dan Zezi?

7 En lot rezon akoz Zezi ti efikas dan son travay pour fer disip, i akoz i ti enterese avek dimoun e i ti ekout zot avek respe. Par egzanp, en fwa Zezi ti koz lo laverite avek en madanm Samariten obor pwi Zakob obor lavil Sikar. Pandan sa konversasyon, Zezi pa ti koz tou li menm, i ti ekoute kan sa madanm Samariten ti koze. Kan i ti pe ekout li, Zezi ti remarke ki i ti anvi ador Bondye, e i ti dir li ki Bondye ti pe rod sa bann ki ti pou ador Li an-espri e an verite. Zezi ti annan respe e montre lentere dan sa madanm. E deswit apre sa madanm ti koz avek lezot lo Zezi, e “bokou bann Samariten sa lavil ti krwar dan Zezi,” akoz parol ki sa madanm ti dir zot.—Zan 4:5-29, 39-42.

8. Lefe ki dimoun i kontan donn zot lopinyon, ki mannyer sa i kapab ed ou pour konmans en konversasyon dan predikasyon?

8 An zeneral dimoun i kontan eksprim zot lekor. Par egzanp bann zabitan Atenn dan lepase ti kontan donn zot lopinyon e ekout bann nouvo keksoz. E sa ti fer ki zapot Pol ti kapab fer en bon diskour devan konsey Lareopaz dan sa lavil. (Akt 17:18-34) Ler ou konmans koz avek en dimoun ki ou zwenn kot lakour, ou kapab dir: “Mon pe vizit ou akoz mon ti a kontan konn ou lopinyon konsernan [en serten topik].” Ekout pwennvi sa dimoun, e fer komanter lo sa ki i’n dir oubyen demann li en kestyon lo sa ki i’n fek dir. Apre, zantiman montre li ki Labib i dir lo sa size.

Zezi ti konnen ki pour dir

9. Ki Zezi ti fer avan ki ‘i ti eksplik’ Kleopas ek son zanmi Lekritir?

9 Zezi ti toultan konnen ki pour dir. Apard ki byen ekout zot, souvan i ti konnen ki dimoun ti pe panse, e i ti konnen ki i pour dir. (Matye 9:4; 12:22-30; Lik 9:46, 47) Annou get en legzanp: Pa tro lontan apre ki Zezi ti’n resisite, de son bann disip ti pe marse sorti Zerizalenm pour al Emais. Levanzil i dir nou: “Letan ki zot ti pe koze e diskite ansanm, Zezi limenm ti aprose e mars avek zot. Zot ti get li, me zot pa ti rekonnet li. Zezi ti demann zot, ‘Lo ki size zot pe diskite antre zot letan zot pe marse?’ Zot ti arete e zot ti paret tris. Answit enn parmi zot ki ti apel Kleopas ti reponn, ‘Eski ou tousel viziter dan Zerizalenm ki pa konn keksoz ki fek pase?’ Zezi ti dir zot, ‘Ki keksoz?’” Sa Gran Ansennyan ti ekoute anmezir ki zot ti eksplike ki Zezi sorti Nazaret ti ansenny dimoun, ti fer mirak e zot ti’n touy li. Aprezan, serten ti pe dir ki i ti’n ganny resisite. Zezi ti les Kleopas ek son zanmi eksprim zot lekor. Apre i ti eksplik zot sa ki zot ti bezwen konnen, ‘i ti eksplik zot Lekritir.’—Lik 24:13-27, 32.

10. Ki mannyer ou kapab konn pwennvi en dimoun lo larelizyon ki ou zwenn dan predikasyon?

10 Petet ou pa konn pwennvi sa met lakour lo larelizyon. Pour kapab konnen ki i panse, petet ou kapab dir ki ou kontan ekoute ki dimoun i panse lo lapriyer. Apre petet ou kapab demande, “Eski ou krwar ki i annan kek endividi ki vreman ekout lapriyer?” Larepons ki i pou donnen, pou kapab fer ou konn en kantite lo son pwennvi ek son larelizyon. Si i enterese avek larelizyon, petet ou pou kapab konn son pwennvi pli byen si ou demann li, “Eski ou krwar Bondye i ekout tou lapriyer, oubyen i annan serten lapriyer ki i pa kontan?” Bann tel kestyon i kapab fer en dimoun koz fasilman. Kan ou santi ki i apropriye pour partaz en panse dan Labib, i byen si ou fer li avek bon zizman ek douser, pa bezwen ki ou atak krwayans sa dimoun. Si i byen kontan ekout ou, petet i pou kontan ki ou retournen. Meton i demann ou en kestyon ki ou pa kapab reponn? Ou kapab fer resers e retournen byen prepare pour ‘donn en repons bann ki demann ou leksplikasyon konsernan lesperans ki dan ou,’ e fer li avek ladouser ek respe.—1 Pyer 3:15.

Zezi ti ansenny sa bann ki merite

11. Kwa ki kapab ed ou pour trouv sa bann ki merite ganny ansennyen?

11 Vi ki i ti parfe, avek disernman Zezi ti kapab rekonnet sa bann ki ti merite ganny ansennyen. Nou vwar li pli difisil pour trouv sa bann ki “annan sa bon kondisyon leker pour ganny lavi eternel.” (Akt 13:48, NW) I ti osi difisil pour bann zapot. Zezi ti dir zot: “Kan zot ariv dan en lavil oubyen en vilaz, rode ki sennla ki pare pour resevwar zot [oubyen “ki merite, NW”].” (Matye 10:11) Zis parey bann zapot, ou bezwen rod sa bann ki pare pour ekoute e aprann laverite dan Labib. Ou kapab trouv sa bann ki merite si ou byen ekout sak dimoun ki ou koz avek, e egzamin byen zot latitid.

12. Konman ou kapab kontinyen ed en dimoun ki’n demontre lentere?

12 Apre ki ou’n fini koz avek en dimoun ki’n montre lentere dan sa mesaz Rwayonm, i pou byen si ou kontinyen mazinen ki keksoz dan Labib ki i bezwen aprann. Si ou ekrir sa ki ou’n aprann lo sa dimoun apre ki ou’n koz avek li lo sa bon nouvel, sa pou permet ou kontinyen ed sa dimoun spirityelman. Ler ou retournen, ou bezwen byen ekout sa dimoun si ou anvi konn plis lo son krwayans, latitid oubyen son sitiasyon.

13. Kwa ki kapab ed ou pour konn pwennvi en dimoun lo Labib?

13 Ki mannyer ou kapab ankouraz dimoun pour dir zot pwennvi lo Parol Bondye? Ou kapab demande, “Eski ou vwar li difisil pour konpran Labib?” Sa kestyon i efikas dan serten landrwa. Souvan ler en dimoun i reponn sa kestyon, ou kapab vwar ki latitid i annan anver bann keksoz spirityel. En lot lapros, ou kapab lir en verse Labib e demande, “Ki mannyer ou vwar sa ou?” Parey Zezi, si ou servi bon kestyon ou kapab ganny bon rezilta dan ou minister. Me nou bezwen fer atansyon.

Zezi ti servi kestyon dan en fason efikas

14. San ki ou demann dimoun en ta kestyon ki mannyer ou kapab montre ki ou enterese avek zot pwennvi?

14 Montre ki ou enterese avek pwennvi bann dimoun ki ou zwenn san fer zot anbarase. Swiv legzanp Zezi. I ti kapab demann kestyon avek bon zizman, e i ti demann bann kestyon ki fer reflesir. I ti osi byen ekout zot, bann dimoun senser ki ti vin kot li ti kapab trouv rekonfor e i ti fer zot santi alez. (Matye 11:28) Tou sort kalite dimoun pa ti ezite pour al kot li e rakont li zot problenm. (Mark 1:40; 5:35, 36; 10:13, 17, 46, 47) Si ou oule ki dimoun i santi zot alez avek ou pour dir ou zot pwennvi lo Labib ek sa ki i dir, fodre pa ki ou demann li en ta kestyon.

15, 16. Ki mannyer ou kapab ankouraz dimoun pour koz lo bann topik relizye?

15 Anplis ki zis demann kestyon dan en fason efikas, ou kapab ankouraz en dimoun pour koze, par senpleman dir en keksoz ki enteresan, apre ekoute ki sa dimoun i dir. Par egzanp, en fwa Zezi ti dir Nikodenm: “Personn pa pou antre dan Rwayonm Bondye si i pa ne de nouvo.” (Zan 3:3) Sa ki Zezi ti dir ti vreman enteresan ki deswit Nikodenm ti konmans koze e ekout Zezi. (Zan 3:4-20) Dan sa menm fason ou osi ou kapab ankouraz dimoun pour konverse avek ou.

16 Lefet ki i annan en kantite larelizyon ki pe ganny formen, sa i en size ki enteres dimoun dan bokou landrwa, parey Lafrik, Les Lerop ek Lanmerik Latin. Dan sa bann pei, souvan ou kapab konmans ou konversasyon par dir: “Mon trakase kan mon vwar sa kantite larelizyon. Me mon annan lespwar ki byento dimoun sorti dan tou nasyon pou ini dan vre ladorasyon. Eski ou ti pou kontan vwar sa arive en zour?” Si ou dir en keksoz ki enteresan lo ou lafwa, petet dimoun pou anvi eksprim zot pwennvi. I pli fasil pour reponn en kestyon kan ou annan de larepons. (Matye 17:25) Apre ki sa met lakour in fer komanter lo ou kestyon, servi enn oubyen de teks Labib pour montre li larepons. (Izai 11:9; Tsefanya 3:9) Si ou byen ekoute e not byen larepons ki sa dimoun i donnen, ou pou kapab konnen ki ou pou diskite lo ou lot vizit.

Zezi ti ekout bann zanfan

17. Kwa ki montre ki Zezi ti enterese avek zanfan?

17 Zezi pa ti zis enterese avek bann adilt me osi avek zanfan. I ti konn byen zwe ki bann manrmay ti zwe e osi sa ki zot ti koz lo la. Parfwa i ti apel zot. (Lik 7:31, 32; 18:15-17) Parmi bann lafoul ki ti ekout Zezi ti osi annan bokou zanfan. Kan bann pti garson ti kriye byen for pour loue Mesi, Zezi ti remarke e i ti montre ki Lekritir ti’n predir ki sa ti pou arive. (Matye 14:21; 15:38; 21:15, 16) Ozordi, en kantite zanfan pe vin disip Zezi. Alors, ki mannyer ou kapab ed zot?

18, 19. Ki mannyer ou kapab ed ou zanfan spirityelman?

18 Pour kapab ed ou zanfan spirityelman ou pou bezwen ekout li. Ou bezwen konpran ki pwennvi i annan ki pa annakor avek lafason ki Zeova i vwar keksoz. Nenport kwa ki ou zanfan i dir, premyerman i pou byen si ou fer en bon remark. Apre ou kapab servi bann verse ki apropriye pour ed ou zanfan konpran ki mannyer Zeova i vwar tel ou tel keksoz.

19 Kestyon i zwe en gran rol. Me zis parey en adilt, zanfan pa kontan ler dimoun i demann zot en ta kestyon. Olye demann ou zanfan en bann kestyon ki difisil pour li reponn, akoz ou pa dir en pti keksoz lo ou lekor? Dapre sa ki zot pe koz lo la, petet ou kapab dir ki ou osi ou ti annan tel ou tel santiman e eksplike akoz. Apre, ou kapab demande, “Eski ou osi ou santi parey?” Larepons ki ou zanfan i donnen i kapab ede, e sa i kapab fer li fasil pour diskit Labib avek li.

Kontinyen imit sa Enn ki pli konn fer disip

20, 21. Akoz ou bezwen byen ekoute dan ou travay pour fer disip?

20 Ki swa ou pe koz avek ou zanfan oubyen en lot dimoun, i tre enportan ki ou ekout atantivman. Anfet, i en fason pour montre nou lanmour. Kan ou ekoute, ou montre ki ou annan limilite, e ou pe montre respe ek konsiderasyon ranpli avek lanmour anver sa enn ki pe koze. Byensir, pour ekoute i enkli port latansyon anver sa ki en dimoun pe dir.

21 Anmezir ki ou al dan predikasyon, kontinyen ekout atantivman sa met lakour. Si ou byen ekout sa ki zot dir, i tre probab ou pou kapab idantifye ki keksoz dan Labib ki pou vreman enteres zot. Apre fer bokou zefor pour ed zot par servi bann diferan teknik lansennyman ki Zezi ti servi. Kan ou fer sa ou pou trouv lazwa ek satisfaksyon akoz ou pe imit sa Enn ki pli konn fer disip.

Ki ou pou reponn?

• Ki mannyer Zezi ti ankouraz lezot pour eksprim zot santiman?

• Akoz Zezi ti ekout sa bann ki i ti ansennyen?

• Ki mannyer ou kapab servi kestyon dan ou minister?

• Ki ou kapab fer pour ed en zanfan spirityelman?

[Kestyon]

[Portre lo paz 26]

Fer sir ou ekoute ler ou prese