Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Au Manako Maata mei te Puka a Malaki

Au Manako Maata mei te Puka a Malaki

E Mea Ora te Tuatua a Iehova

Au Manako Maata mei te Puka a Malaki

KUA oti te iero i Ierusalema i te patu akaouia e tere atu e 70 mataiti. Inara, te pou ua atura te tuatau, paruparu takiri tikai te turanga o te ngati Iuda i te pae vaerua. Kua kino katoa te kau taunga. Naai e akakite atu kia ratou no runga i to ratou turanga e te akaoraora akaou mai ia ratou i te pae vaerua? Kua oronga a Iehova i te angaanga ki te peroveta ko Malaki.

Kua tata a Malaki i roto i tetai tu pakari, e te vai ra i roto i te puka openga o te au Tuatua Tapu Epera te totou tei akauruia mai e te Atua. Na te akarongo anga ki te tuatua totou a Malaki e tauturu ei ia tatou kia teateamamao no “taua rā maata e te mataku o Iehova ra,” me tae mai te openga o te akatereanga o te au mea kino nei.​—Malaki 4:5.

‘E MANGANUI TA TE KAU TAUNGA AKATURORI ANGA’

(Malaki 1:1–​2:17)

Te akakite maira a Iehova i tona manako kia Iseraela, i te na ko anga e: “I inangaro ana au ia kotou.” Inara kua akavaavaa te kau taunga i te ingoa o te Atua. Akapeea ra? ‘Na te apai anga i te kai viivii ki runga i tona atarau’ e na te oronga anga “i te pirikoki e tei makiia” ei atinga.​—Malaki 1:2, 6-8.

‘E manganui ta te kau taunga akaturori anga i te ture.’ ‘Kua pikikaa te au tangata i tona uaorai taeake.’ Kua akaipoipo tetai pae i te au vaine ke. Kua akono pikikaa tetai pae “i te vaine a [to ratou] ou anga ra.”​—Malaki 2:8, 10, 11, 14-16.

Pauia te Au Uianga Tuatua Tapu:

2:2—Na roto i teea tu i ‘taumaa atu ei a Iehova i te au meitaki’ a te kau taunga marikonga kore? Kua rave te Atua i teia na roto i te tu e ka riro mai te akameitakianga te umuumuia ra e taua kau taunga ra ei taumaa anga.

2:3—Eaa te aiteanga kia ‘peî i te repo’ ki runga i te mata o te kau taunga? Kia tau ki te Ture, kia apaiia te repo o te manu atinga ki vao mai i te puakapa e ka tauia ki te ai. (Levitiku 16:27) Kia pei i te repo ki runga i te mata o te kau taunga ra te aiteanga kua kopae a Iehova i te au atinga e ko te aronga tei oronga mai i te reira e mea rikarika anga kiaia.

2:13—Noai ma te au roi mata i tangaroia e te atarau o Iehova? Ko teia au roi mata nei no te au vaine tei aere mai ki roto i te ngai tapu o te iero e kua pure akatenga kia Iehova. Na teaa ra i akatupu ia ratou kia aue? Kua rauka i ta ratou au tane ngati Iuda te pepa kopae anga kare i tika ki te ture e kua akaruke ia ratou, penei ake kia akaipoipo atu i te au vaine ke mapu ou.

Au Apiianga no Tatou:

1:10. Kare a Iehova i mareka ana i te au oronga anga a te kau taunga noinoi, tei tiati i te moni no taua au angaanga mama ua mei te topiri anga i te au ngutupa me kore i te tutungi anga i te au ai i runga i te atarau. Mei teaa ra te puapinga e kia akakeuia ta tatou au angaanga no te akamori anga, kapiti anga mai ta tatou e rave ra i roto i te angaanga orometua Kerititiano, e te aroa karapii kore no te Atua e te tangata tupu, kare no te inangaro anga kia tutakiia mai ki te moni!​—Mataio 22:37-39; 2 Korinetia 11:7.

1:14; 2:17. Kare a Iehova e mareka ana i te tu pikikaa.

2:7-9. Ko te aronga tei orongaia te apainga i te apii i roto i te putuputuanga e mea tau kia papu e te rotai ra ta ratou e apii ra ki te Tuatua a te Atua, te au Tuatua Tapu, e ki te au puka tei akatumuia ki runga i te Pipiria a te “akaaere pikikaa kore.”​—Luka 12:42; Iakobo 3:11.

2:10, 11. Te inangaro ra a Iehova i tona aronga akamori kia akono tikai i te akoanga kia akaipoipo “kia tau ra i te Atu.”​—1 Korinetia 7:39.

2:15, 16. E akangateitei tikai te aronga akamori mou i te koreromotu no te akaipoipo ma te vaine o to ratou mapu ou anga ra.

‘KA TAE MAI TE ATU KI TONA NAO’

(Malaki 3:1–​4:6)

‘Te Atu [te Atua ko Iehova] ka tae vave mai ïa ki tona nao’ ma “te karere a te koreromotu [ko Iesu Karaiti].” E ka ‘akavaitata atu te Atua ki tona au tangata i te akava anga’ e kua riro mai ei kite viviki ki runga i te au tu ravarai a te aronga rave tarevake. Pera katoa, kua tataia “tetai buka manakoanga” no te aronga te mataku ra ia Iehova.​—Malaki 3:1, 3, 5, 16.

Ka tae mai tera ra ‘te ka ra mei te umu ka’ rai e ka akapou katoatoaia te aronga kino. I mua ake ka tae mai ei taua ra ra, ka tonoia mai tetai peroveta ei “akaariu i te ngakau o te au metua ki te au tamariki, e te ngakau o te au tamariki ki to ratou au metua ra.”​—Malaki 4:1, 5, 6.

Pauia te Au Uianga Tuatua Tapu:

3:1-3—I naea “te Atu” e “te karere a te koreromotu” i tae mai ei ki te iero, e koai tei tonokia mai na mua ake i te reira? Kua tae mai a Iehova na roto i tetai komono ki tona iero e kua tama i te reira ia Nisana 10, i te mataiti 33 T.N. Ko te atianga ia te tomo anga a Iesu ki roto i te iero e te tuaru anga ki vao i te aronga te oko maira e te aronga te oko atura. (Mareko 11:15) Kua tupu teia i te toru e te apa mataiti i muri ake te akatainuia anga a Iesu ei Ariki Akataoongaia. Tei aiteite rai ki te reira, i te akara anga e toru e te apa mataiti i muri ake i tona akateronoia anga ei Ariki i runga i te rangi, kua aru atu a Iesu ia Iehova ki te iero pae vaerua e kua kiteaia mai e te anoanoia ra kia tamaia te au tangata o te Atua. I te anere mataiti mua, kua tonokia mai a Ioane Papetito kia akateateamamao i te ngati Iuda no to Iesu Karaiti aere anga mai. I teia tuatau, kua tonoia mai tetai karere na mua ake kia akateateamamao i te mataara no te aere anga mai a Iehova ki tona iero i te pae vaerua. Mei te akamata anga mai o te mataiti 1880, kua akamata tetai pupu o te aronga apiipii Pipiria i te rave i tetai angaanga apiianga i te Pipiria i te apii akaou atu i te au tuatua mou tau o te Pipiria ki te au tangata ngakau tae.

3:10—Te apai anga mai i te “ngauruanga o te au apinga ravarai,” me kore te tuanga ngauru, te akatutu maira ainei i te oronga anga tatou i te au mea ravarai kia Iehova? No runga i te tumuanga o to Iesu mate kua akakoreia te Ture a Mose, no reira kare e umuumuia te tuanga ngauru. Inara, e aiteanga akatutuanga te ngauruanga. (Ephesia 2:15) Kare te reira e akatutu maira i te oronga anga ta tatou au apinga ravarai. Noatu e kua apainaia mai te tuanga ngauru i te au mataiti ravarai, okotai ua rai taime i to tatou apai anga mai i ta tatou au apinga ravarai kia Iehova​—me akatapu tatou ia tatou uaorai kiaia e te akatutu anga i ta tatou akatapuanga na te papetito anga ki roto i te vai. Mei taua taime maira, ta tatou au apinga ravarai na Iehova ia. Noatu rai, kua akatika mai aia ia tatou kia iki i tetai tuanga tei rauka ia tatou​—e akatutuanga tuanga ngauru​—kia taangaangaia i roto i tana angaanga. Te ka akatika uaia e to tatou au turanga e te akakeu ra i to tatou ngakau kia rave tatou i te reira. Te au atinga ta tatou ka apai kia Iehova te kapiti maira i te taime, te maroiroi, e te au apinga tei taangaangaia i roto i te angaanga tutu anga i te Patireia e te akariro anga i te au tangata ei pipi. Kua kapiti katoaia mai te aere anga ki te au uipaanga Kerititiano, te atoro anga i te aronga maki e te au taeake irinaki pakarikari, e te oronga anga i te tauturu i te pae moni i te turu i te akamorianga mou.

4:3—I na teea mataara e “takatakai” ei te aronga akamori o Iehova “i te aronga kino ki raro”? Kare te au tangata o te Atua i runga i te enua nei e ‘takatakai tikai i te aronga kino ki raro,’ koia oki, kare e o atu i te tuku anga i tana akavaanga ki runga ia ratou. Kareka ra, te akakite maira teia e ka rave akatutu mai te au tavini o Iehova i runga i te enua nei i te reira na te kapiti ngakau tae anga i roto i te oroa autu anga i muri ake te ope anga te ao o Satani.​—Salamo 145:20; Apokalupo 20:1-3.

4:4—Eaa ra tatou ka ‘akamaara ai i te ture a Mose’? Kare te au Kerititiano e umuumuia kia aru i te Ture, inara kua riro te reira ei ‘ata anake no te au mea memeitaki a muri atu.’ (Ebera 10:1) No reira, na te akarongo anga ki te Ture a Mose e tauturu ei ia tatou i te kite e akapeea te au mea tei tataia i roto i reira i te akatupuia anga. (Luka 24:44, 45) Pera katoa, te vai ra i roto i te Ture “te au akairo o te au mea o te rangi.” E mea puapinga i te apii i te reira e marama ai tatou i te au apiianga e te au tu Kerititiano.​—Ebera 9:23.

4:5, 6—Koai ta “te peroveta ra ia Elia” e akatutu maira? Kua akakiteia mai e ka rave a “Elia” i te angaanga akaou anga, koia oki te akapapaanga i te ngakau o te au tangata. I te anere mataiti mua T.N., kua akataka mai a Iesu Karaiti ia Ioane Papetito ra e ko “Elia.” (Mataio 11:12-14; Mareko 9:11-13) Te aronga tei mono iaia i teia tuatau kua tonoia i mua ake ‘ka tae mai ei taua rā maata e te mataku o Iehova ra.’ Te akatutu maira a Elia o teia tuatau i “te tavini akono meitaki e te pakari.” (Mataio 24:45) Kua tauturu maroiroi teia pupu o te au Kerititiano akatainuia i te au tangata kia akaora akaou mai i to ratou pirianga ki te Atua.

Au Apiianga no Tatou:

3:10. Te kore anga e rauka i te rave i te ka rauka ia tatou i te oronga kia Iehova ra, te akangere ra tatou ia tatou uaorai i tana au akameitakianga.

3:14, 15. No te akaraanga kino a te kau taunga, kua akamata te ngati Iuda i te akamanako e kare te akamori anga ki te Atua e puapinga ana. Ko te aronga tei ia ratou te apainga i roto i te putuputuanga Kerititiano ka tau kia riro mai ei akaraanga meitaki.​—1 Petero 5:1-3.

3:16. Te akono ra a Iehova i tetai rekoti no te aronga te mataku ra iaia e te akarongo ra kiaia. Ka maara iaia ratou e ka akaora mai ia ratou me akapou aia i te ao kino o Satani. No reira, auraka rava tatou e akaparuparu i ta tatou tauta anga kia akono tamou i to tatou tu tiratiratu ki te Atua.​—Iobu 27:5.

4:1. I te ra ka aaki ei i te ara kia Iehova, i te openga iora aiteitei ua te ka tupu mai ki te “tumu” e te “rara”​—aiteite ua te akavaanga te ka orongaia mai ki te au tamariki rikiriki e to ratou metua. Mei teaa atura te apainga a te au metua ki ta ratou au tamariki rikiriki! E tauta pakari tikai te au metua tane e te au metua vaine Kerititiano i te kimi i ta te Atua akaperepere anga e kia akono tamou i tetai turanga meitaki kiaia.​—1 Korinetia 7:14.

“Ko te Atua te Mataku Atu”

Koai ma te ka akaoraia mai “i taua rā maata e te mataku o Iehova ra”? (Malaki 4:5) “Ia kotou ra, tei mataku mai i toku nei ingoa,” i na Iehova ai e, “e iti mai ïa te Rā tuatua-tika ma te ora i raro ake i tona peau; ka aere oki kotou ki vao ka rererere aere ei mei te au punua puakatoro akaangai ra.”​—Malaki 4:2.

Te iti maira “te Rā tuatua-tika,” ko Iesu Karaiti, ki rungao i te aronga te mataku ra e te akaperepere tikai ra i te ingoa o te Atua, e te rekareka ra ratou i ta Iehova akaperepereanga. (Ioane 8:12) Kia ratou, kua rauka katoa “te ora i raro ake i tona peau”​—te akaora akaou anga i teianei i te pae vaerua e te akaora anga i te pae kopapa, i te pae manako, e te pae manako ngakau i roto i to te Atua ao ou. (Apokalupo 22:1, 2) Rekareka e e mataora, “mei te au punua puakatoro akaangai ra,” to ratou tu. Ma taua au akameitakianga e tapapa maira ia tatou, e akarongo tatou ki te akoanga a te Ariki ko Solomona e: “Ko te Atua te mataku atu, e akono oki i tana au akauenga: ko ta te tangata katoa ïa e pini ua ake.”​—Koheleta 12:13.

[Tutu i te kapi 26]

Te peroveta ko Malaki, e tavini maroiroi e te tiratiratu na te Atua

[Tutu i te kapi 29]

Kia rotai ta tatou e apii ra ki ta te Pipiria

[Tutu i te kapi 29]

Te akangateitei ra te au tavini o Iehova i ta ratou koreromotu no te akaipoipo