Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manatu Tāua Mai le Tusi o Malaki

Manatu Tāua Mai le Tusi o Malaki

O Loo Ola le Afioga a Ieova

Manatu Tāua Mai le Tusi o Malaki

UA SILIA ma le 70 tausaga talu ona faaiʻuina le toe fausiaina o le malumalu o Ierusalema. Ma a o faagasolo taimi, na oo ai ina lē malosi le faiā a tagata Iutaia ma le Atua. E oo foʻi i ositaulaga, na latou faia le amio leaga. O ai o le a fesoasoani iā i latou ina ia toe faaleleia lo latou tulaga ma toe ati aʻe le faiā ma le Atua? Na avatu e Ieova lenā tofiga i lana perofeta o Malaki.

Na tusia ma le maumauaʻi e Malaki le tusi mulimuli o le Tusi Paia Eperu, lea e maua ai valoaga faagaeeina a le Atua. O le uaʻi atu i feʻau faavaloaga a Malaki, e fesoasoani ai iā i tatou e sauniuni ai mo “le aso o Ieova e sili, ma le mataʻutia” pe a mavae atu lenei lalolagi leaga.—Malaki 4:5.

O OSITAULAGA ‘UA LATOU FAATAUSUAI I Ē TOʻATELE’

(Malaki 1:1–2:17)

Na faailoa mai e Ieova ona lagona ina ua ia fetalai iā Isaraelu: “Ua ou alofa atu iā te outou.” Ae na ʻinoʻino le ʻau ositaulaga i le suafa o le Atua. Aiseā? Ona na latou avatu “mea e ʻai ua leaga i [lana] fata faitaulaga,” ma latou ofo atu “mea pipili ma le mea e maʻi” e fai ai le taulaga.—Malaki 1:2, 6-8.

Na faatausuai e ositaulaga “ē toʻatele i le tulafono.” Ma ua “faaʻoleʻole ai le tasi i le tasi.” O nisi ua latou fai avā i fafine ese. O isi ua faaʻoleʻole i a latou “avā sa fai a o [latou] tauleʻaleʻa.”—Malaki 2:8, 10, 11, 14-16.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

2:2—E faapefea ona “faafanoina” e Ieova mea o loo manuia ai ositaulaga o ē lē tausisi i tulafono a le Atua? Na faia e le Atua i se auala faapea o le manuia na maua e ositaulaga, o le a avea ma malaia.

2:3—O le ā le uiga o le “palasi foʻi o otaota o manu” i mata o ositaulaga? E tusa ai ma le Tulafono, o otaota o se manu na faia ai le taulaga, e manaʻomia ona ave e susunu i tua o le togālauapi. (Levitiko 16:27) O le palasi o otaota o manu i mata o ositaulaga e uiga atu i le teena e Ieova o le taulaga, ma o i latou o loo ofoina atu taulaga, e matuā inosia lava e ia.

2:13—O ai e ona loimata o loo i luga o le fata faitaulaga a Ieova? O loimata o fafine sa sulufaʻi atu i le malumalu ma tatalo faatauanau iā Ieova. Aiseā ua latou mafatia ai? Ona ua tuua e a latou tane Iutaia ma faateʻa i latou e aunoa ma ni māfuaaga talafeagai, ma faaipoipo atu i fafine talavou o nuu ese.

Lesona mo i Tatou:

1:10. E leʻi taliaina e Ieova le taulaga a ositaulaga matapeʻapeʻa, o ē sa totogi a latou galuega e oo lava i sina auaunaga itiiti e pei o le tapuniina o faitotoʻa ma le faamumū o le afi o le fata faitaulaga. O se mea tāua tele le uunaʻia o i tatou e fai le auaunaga e aofia ai le faiva faa-Kerisiano, ona o lo tatou alofa mo le Atua ma tuaoi, ae lē mo tupe!—Mataio 22:37-39; 2 Korinito 11:7.

1:14; 2:17. E lē taliaina e Ieova uiga faaʻoleʻole.

2:7-9. O i latou o loo maua le faaeaga o le aʻoaʻo i le faapotopotoga, e tatau ona mautinoa o loo ōgatusa mea o loo latou aʻoaʻoina ma manatu o le Tusi Paia, faapea foʻi lomiga faale-Tusi Paia o loo aumaia e le “auauna e pule.”—Luka 12:42; Iakopo 3:11.

2:10, 11. E finagalo Ieova i ana auauna ina ia mafaufau loloto i le fautuaga o le faaipoipo “tau lava i lē ua i le Alii.”—1 Korinito 7:39.

2:15, 16. E matuā faamaoni tagata tapuaʻi moni o Ieova i le feagaiga o le faaipoipoga ma le paaga na fai a o talavou.

‘E OO MAI I LONA MALUMALU O LE ALII’

(Malaki 3:1–4:6)

“E faafuaseʻi foʻi ona oo mai i lona malumalu o le Alii [Ieova le Atua]” faatasi ma le ‘Agelu lava o le feagaiga [Iesu Keriso].’ O le a faalatalata le Atua “iā te outou i le faamasinoga,” ae vave ona fai o ia ma molimau i ē amio leaga uma. E lē gata i lea, o le a tusia foʻi i le “tusi e faamanatu” mo ē uma e matataʻu iā Ieova.—Malaki 3:1, 3, 5, 16.

Ae o le a oo mai le aso e “mū pei se umu,” ma o le a faaumatia ai latou o ē amio leaga. A o leʻi oo mai lenā aso, o le a auina mai le perofeta e “faaliliuina loto o mātua i fanau, ma loto o fanau i o latou mātua.”—Malaki 4:1, 5, 6.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

3:1-3—O anafea na ō mai ai “le Alii” ma le ‘Agelu o le feagaiga’ i le malumalu, ma o ai na muamua mai iā i laʻua? Na sau Ieova i le malumalu i le uiga faapea na fai se tasi ma ona sui, ma faamamāina ai le malumalu iā Nisani 10, 33 T.A. O le taimi lenā na ulufale ai Iesu i le malumalu ma tulia i fafo ē na faia ai fefaatauaʻiga. (Mareko 11:15) Na tupu lenā mea i le tolu ma le ʻafa tausaga ina ua uma ona faauuina Iesu e avea ma Tupu i le lumanaʻi. I se tulaga talitutusa, e aliali mai o le tolu ma le ʻafa tausaga ina ua uma ona tofia Iesu e avea ma Tupu i le lagi, na faatasi ai Iesu ma Ieova i le malumalu faaleagaga ma iloa ai e manaʻomia ona faamamāina tagata o le Atua. I le senituri muamua, na auina mai Ioane le Papatiso e folafola i tagata le oo mai o Iesu Keriso. I aso nei, ua auina mai foʻi se avefeʻau e folafola mai le afio mai o Ieova i lona malumalu faaleagaga. I tausaga e amata mai i le 1880, na amata ai ona auai se vaega o tagata aʻoga o le Tusi Paia i le galuega o le faaooina o le upu moni o le Tusi Paia i loto o tagata faamaoni.

3:10—Po o faauiga atu le aumaia o “mea e sefulu aʻi a [tatou] mea uma,” i le avatu o a tatou mea uma iā Ieova? Na muta le Tulafono a Mose i le maliu o Iesu, ma e lē toe manaʻomia ni sefuluaʻi i le tapuaʻiga a le Atua i aso nei. Ae e iai se uiga faafaatusa o le sefuluaʻi. (Efeso 2:15) E lē faaataina i le avatu o a tatou mea uma. Na aumaia le sefuluaʻi o mea i tausaga taʻitasi, ae e faatasi lava ona avatu a tatou mea uma iā Ieova i le taimi e tuuina atu i tatou iā te ia, ma faailogaina lenā tuuina atu e ala i le papatisoga i le vai. I le taimi lenā ma faasolo mai ai, o a tatou mea uma o Ieova e ana. Ae e na te tuu mai iā i tatou e filifili se vaega e avatu e pei o se sefuluaʻi, e faaaogā i le auaunaga. E faia lenā mea e tusa ma o tatou tulaga ma le uunaʻiga o le loto. O mea e tatou te avatu iā Ieova e aofia ai lo tatou taimi, le malosi, ma mea ua tatou maua, e faaaogā mo le galuega talaʻi o le Malo ma le faia o soo. E aofia ai foʻi le auai i sauniga faa-Kerisiano, asiasi i le ʻauuso mamaʻi ma ē ua matutua, faapea ma foaʻi tauofo e lagolagoina ai le tapuaʻiga moni.

4:3—E faapefea i tagata tapuaʻi o Ieova ona ‘solia o ē amio leaga’? E lē faapea o le a “solia” moni e tagata o le Atua ē amio leaga, e ala i le faia o sa latou vaega i le faaooina o sala faafaamasinoga a le Atua i ē amio leaga. Ae o le a faia e auauna a Ieova i le lalolagi lenā mea i se uiga faafaatusa, e ala i lo latou auai ma le lotoatoa i le olioli o le manumalo e mulimuli mai pe a faaumatiaina le lalolagi a Satani.—Salamo 145:20; Faaaliga 20:1-3.

4:4—Aiseā e tatau ai ona tatou “manatunatu i le tulafono a Mose”? E ui e lē o manaʻomia ona mulimuli Kerisiano i lenā Tulafono, ae o loo faaalia mai ai “ata o mea lelei atalī.” (Eperu 10:1) O lea la, o le uaʻi atu i le Tulafono a Mose e tatou te iloa ai le auala na faataunuuina ai mea o loo tusia ai. (Luka 24:44, 45) E lē gata i lea, o loo iai foʻi i le Tulafono le “faatusa o mea o i le lagi.” Pe a tatou fia malamalama i aʻoaʻoga ma amioga faa-Kerisiano, e tāua tele le suʻesuʻe i ai.—Eperu 9:23.

4:5, 6—O ai o loo faaata mai e “Elia le perofeta”? Na valoia mai o le a faia e “Elia” le faafoʻisiaga, o le saunia lea o loto o tagata. I le senituri muamua T.A., na faamatala ai e Iesu Ioane le Papatiso o “Elia” lava lea. (Mataio 11:12-14; Mareko 9:11-13) O le a auina mai foʻi se Elia i aso nei, “a o leʻi oo mai le aso o Ieova e sili, ma le mataʻutia.” O Elia i aso nei, e mautinoa lava le faaata mai ai o le “auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45) Ua matuā maelega nei Kerisiano faauuina i le faia o le galuega o le toe faaleleia o le faiā a tagata ma le Atua.

Lesona mo i Tatou:

3:10. E tatou te lē maua faamanuiaga a Ieova pe a tatou lē auauna atoatoa iā te ia.

3:14, 15. Ona o faaaʻoaʻoga leaga a ositaulaga, na amata ai ona manatu māmā tagata Iutaia i le auaunaga i le Atua. O lea lā, e tatau i ē o loo maua faaeaga i le faapotopotoga faa-Kerisiano ona fai ma faaaʻoaʻoga lelei.—1 Peteru 5:1-3.

3:16. E faamaumauina e Ieova i latou o ē matataʻu ma faatuatua iā te ia. E na te manatuaina ma faasaoina i latou pe a ia faaumatia le lalolagi a Satani. O lea la, seʻi o tatou tumau pea i lo tatou faamaoni i le Atua.—Iopu 27:5.

4:1. I le aso faamasino a Ieova, o le a maua e “la laau” ma le “aa” le iʻuga e tasi, o lona uiga o le a maua e le fanau laiti ma o latou mātua le faamasinoga e tasi. E telē le tiute tauave a mātua e fai i o latou fanau laiti. E manaʻomia i mātua Kerisiano le tinoū e saʻili le finagalo malie o le Atua, ma ia tumau pea ona lelei le latou faiā ma ia.—1 Korinito 7:14.

‘Ia Mataʻu i le Atua’

O ai o le a faasaoina mai le “aso o Ieova e sili, ma le mataʻutia”? (Malaki 4:5) Na fetalai Ieova: “O outou o ē matataʻu i loʻu igoa, e alu aʻe iā te outou le La o le amiotonu; e i ai foʻi le mea e mālōlō ai i ona apaʻau; e ō foʻi outou ma osooso, pei o tamaʻi povi mai le fale povi.”—Malaki 4:2.

O le a susulu atu Iesu Keriso le “La o le amiotonu” i ē matataʻu ma faaaloalo i le suafa o le Atua, ma maua le finagalo malie o Ieova. (Ioane 8:12) O le a latou maua foʻi “mea e mālōlō ai i ona apaʻau,” o lona uiga o le mālōlōga faaleagaga i le taimi nei ma le mālōlōga lelei atoatoa o le tino, le mafaufau ma faalogona i le lalolagi fou a le Atua. (Faaaliga 22:1, 2) Ua latou olioli ma fiafia tele e “pei o tamaʻi povi.” Ina ia maua na faamanuiaga o loo tuu mai i o tatou luma, seʻi o tatou faatatauina fautuaga a le tupu o Solomona: “Ia e mataʻu i le Atua, ma e anaana i ana poloaʻiga; auā o mea ia e tatau i tagata uma.”—Failauga 12:13.

[Ata i le itulau 26]

O le perofeta o Malaki, se auauna maelega ma tuutoina a le Atua

[Ata i le itulau 29]

E ao ona ōgatusa mea o loo tatou aʻoaʻoina, ma le Tusi Paia

[Ata i le itulau 29]

E faamaoni auauna a Ieova i a latou faaipoipoga