Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Taunuu Mea Uma na Valoia e Ieova

E Taunuu Mea Uma na Valoia e Ieova

E Taunuu Mea Uma na Valoia e Ieova

“AUĀ o aʻu o le Atua, e leai lava se tasi; o le Atua, e leai sē ma te tutusa; o loo faaali talu mai le amataga o mea e mulimuli; mai anamua foʻi o mea ua lē faia.” (Isaia 46:9, 10) O lona uiga e silafia e Ieova mea uma i le lumanaʻi.

E lē mafai e tagata ona valoia ma le saʻo mea o le a tutupu i le lumanaʻi. O le Tusi Paia o se tusi o valoaga, o lea e tatau ai ona uunaʻia i latou uma o loo saʻilia le upu moni e suʻesuʻe pe moni na faagaeeina e le Atua lenei tusi. Seʻi o tatou iloiloina nisi o valoaga a le Tusi Paia ua uma ona faataunuuina.

O Faigamalo Anamua

Na valoia e le Atua o le a faaumatia e faavavau Etoma, Moapi, ma Amoni. (Ieremia 48:42; 49:17, 18; 51:24-26; Opetaia 8, 18; Sefanaia 2:8, 9) O le mou atu o nei tagata eseese ua faamaonia ai le saʻo o le Afioga faavaloaga a le Atua.

Atonu e finau mai se tasi e faapea, e tusa lava po o le ā le malosi o le malo, ae e mafai ona valoia e so o se tasi le taimi e mou ese atu ai. Peitaʻi ua lē amanaʻia ai e lenā faamatalaga le auʻiliʻili o isi faamatalaga o loo iai i le Tusi Paia. O se faaaʻoaʻoga, o loo iai faamatalaga e faatatau i le auala o le a faatoʻilalo ai Papelonia. Na valoia e le Tusi Paia o le a faatoʻilalo e Metai le aai, o le a taʻitaʻia e Kuresa fitafita o loo osofaʻi, ma o le a faamātūina le vaitafe lea e siʻomia ai le aai ma avea ma puipuiga.—Isaia 13:17-19; 44:27–45:1.

Ae e leʻi valoiaina e le Tusi Paia e faapea, o le a mou atu e faavavau ia malo uma ia na faatoʻilaloina. O lea la, i le valoiaina o le faaumatiaga o Ierusalema e Papelonia, na faapea mai le Atua, o le a toe iai se faafoʻisiaga mo le aai, e ui i le tulafono a Papelonia e lē toe faasaʻolotoina ē o loo faaaunuua. (Ieremia 24:4-7; 29:10; 30:18, 19) Sa taunuu lenā valoaga, ma e oo mai i aso nei o loo iai pea tagata Iutaia.

Na valoia foʻi e Ieova o le a faatoʻilaloina Aikupito o se nuu malosi, ae “mulimuli ane ona toe ʻainā ai lea.” O le a iai le taimi o le a avea ai lenei nuu malosi “ma malo faatauvaa.” (Ieremia 46:25, 26; Esekielu 29:14, 15) Na taunuu foʻi lenā valoaga. Na valoia foʻi e Ieova le faatoʻilaloina o Iavana, po o Eleni ma lona tulaga malosi, ae e leʻi faapea mai o ia o le a mou atu. O le ā se lesona tatou te aʻoaʻoina mai i le mou atu o faigāmalo na valoia e Ieova o le a faaumatia, faapea ma le faaauau pea ona iai o isi malo e leʻi valoiaina o le a latou mou atu? E lē gata e maufaatuatuaina le Tusi Paia, ae e saʻo foʻi ana valoaga.

Faamatalaga Maufaatuatuaina

E pei ona taʻua i luga, na tuuina mai e Ieova le tele o faamatalaga e tusa ai ma le paʻū o Papelonia. I le valoiaina o le faatoʻilaloina o Turo, na faapea mai le tusi o Esekielu o le a lafo “i totonu o le sami” ona maa, o ona laau, ma ona eleele. (Esekielu 26:4, 5, 12) Sa faataunuuina lenei valoaga i le 332 T.L.M. ina ua faaaogā e ʻau a Alesana le Sili toega o le aai o Turo lea na faatoʻilaloina muamua, e fausia ai se auala e oo atu ai i le motu o Turo, lea foʻi na faatoʻilaloina.

E mataʻina faamatalaga o le valoaga lea e i le Tanielu 8:5-8, 21, 22 ma 11:3, 4 e faatatau i le uiga ese o le malosi “o le tupu lea o Iavana.” O le a fasiotia lenei tupu a o matuā malosi lana pulega, ma o le a vaefāina lona malo, ae e lē i lana fanau. I le silia ma le 200 tausaga talu ona tusia lenei valoaga, ua atagia mai ai o Alesana le Sili, o le tupu malosi lea. Ua faapea mai talafaasolopito na oti Alesana a o talavou ma na vaefāina lona malo, ae lē i lana fanau.

Ua faapea mai le ʻaufaitio na faatoʻā tusia lenei valoaga ina ua uma ona tupu. Seʻi toe tagaʻi i faamaumauga o le tusi o Tanielu o loo sii mai i luga. E tusa ai ma se vaaiga faavaloaga, e mataʻina tele faamatalaga o loo iai. Ae afai e faatusatusa i talafaasolopito ae lē o se valoaga, pe lē foliga mai la e lē o lava faamatalaga? Pe afai na iai se tagata taufaasesē ina ua mavae Alesana, na taumafai e faatalitonu tagata faitau i se valoaga lē saʻo, aiseā na ia lē faaaofia ai le manatu e faapea na taumafai atalii e toʻalua o Alesana e avea ma tupu, ae na mulimuli ane fasiotia i laʻua? Aiseā na ia leʻi taʻua ai, e tele ni tausaga mulimuli ane ona faatoʻā pulea lea e nei taʻitaʻiʻau a Alesana ia vaega eseese o lona malo? Aiseā foʻi na te leʻi taʻua ai igoa o le tupu malosi ma ana taʻitaʻiʻau e toʻafā?

Ua leva ona iai ia manatu e lē faamaonia o ē na faapea mai na tusia valoaga o le Tusi Paia ina ua uma ona tutupu, ma e lē mafai ona valoia mea e tutupu i le lumanaʻi, ae latou te leʻi iloiloina faamaoniga. Ona latou te lē taliaina o le Tusi Paia o le Afioga lea a le Atua, ua latou taumafai ai e faamalamalama mea uma mai le vaaiga a tagata. E ui i lea, ua lava ma totoe faamatalaga o valoaga na faagaeeina ma le atamai e le Atua, e iloa ai o ia o le tusitala o le Tusi Paia. *

E mafai ona faamalosia lou faatuatua e ala i valoaga a le Tusi Paia pe a e faaalu se taimi e mafaufau loloto ai i ni valoaga faapitoa ma o latou faataunuuga. Aiseā e te lē suʻesuʻe ai i valoaga o le Tusi Paia? O le siata o loo i le itulau e 200 o le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? atonu e fesoasoani iā te oe. * Afai e te mulimuli i lenei fautuaga, ia fai ma ou sini le faamalosia o lou faatuatua. Aua le faatopelauina pe tau lava ina faitau. Nai lo lea, ia faaalia le talisapaia i so o se mea e valoia mai e Ieova, e mautinoa lava e faataunuuina.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 13 Mo nisi faamatalaga e faalēaogāina ai manatu e faapea na tusia valoaga a le Tusi Paia ina ua uma ona tutupu, tagaʻi i itulau e 106-111 o le tusi Is There a Creator Who Cares About You? lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 14 Lomia e Molimau a Ieova.

[Pusa/Ata i le itulau 24]

TAʻIALA MO LE OLAGA

O se tasi nei o manatu e te mafaufau i ai. O le Atua lea na valoia le tulaʻi ma le paʻuʻū o malo malolosi o le lalolagi, o ia foʻi lea o le Puna o mataupu faavae o le Tusi Paia e aogā mo le olaga. O nisi o nei taʻiala:

E te seleseleina mea e te lūlūina.Kalatia 6:7.

E sili ona fiafia i le foaʻi atu i lo le talia mai.Galuega 20:35.

E faalagolago le mauaina o le fiafia i le faamalieina o manaʻoga faaleagaga.​Mataio 5:3.

Pe afai e te faatatauina nei taʻiala i lou olaga, e te mautinoa o le a aogā iā te oe.

[Ata i le itulau 22, 23]

Na valoia mai e le Tusi Paia le iʻuga o nei malo . . .

ETOMA

PAPELONIA

. . . ae lē o nei

IAVANA po o ELENI

AIKUPITO

[Ē Ana le Ata]

Pictorial Archive (Latalata i le Eastern History) Est.

O le ata a le WHO na puʻeina e Edouard Boubat

[Ata i le itulau 23]

Alesana le Sili