Go na content

Go na table of contents

Den sani di Yehovah taki na fesi e kon tru

Den sani di Yehovah taki na fesi e kon tru

Den sani di Yehovah taki na fesi e kon tru

’MI NA a Sma di de Gado, èn nowan tra Gado no de, noso wan sma di de leki mi; a Sma di e fruteri na a bigin san sa de a kaba, èn di e fruteri langa ten na fesi kaba san na den sani di no du’ (Yesaya 46:9, 10). Na so Yehovah e taki, a sma di no e meki fowtu te a e taki na fesi san o pasa.

Wi alamala sabi taki libisma no man taki soifri san o pasa na ini a ten di o kon. Bijbel na wan buku fu profeititori, èn dati musu meki taki ala sma di e suku fu kon sabi san tru, ondrosuku efu na Gado skrifi Bijbel trutru. Meki wi go luku wan tu Bijbel profeititori di kon tru kaba.

Pipel fu owruten

Gado ben taki dati Babilon ben o kisi pori fu tego, èn taki a srefi sani ben o pasa tu nanga Edom, Moab, nanga Amon (Yeremia 48:42; 49:17, 18; 51:24-26; Obadya 8, 18; Sefanya 2:8, 9). Leki grupu, den pipel disi no de moro, èn disi e sori krin taki a profeiti Wortu fu Gado soifri.

A no de fu taki dati wan sma kan denki dati iniwan sma man taki na fesi dati wan kondre di abi furu makti, sa kisi pori te fu kaba. Ma wan sma di e denki so frigiti wan prenspari sani, namku taki Bijbel e taki moro fini fu den tori disi. Fu eksempre, Bijbel ben taki finifini na sortu fasi sma ben o wini a foto Babilon. Bijbel ben taki na fesi dati den Mediasma ben o wini a foto Babilon, taki den srudati di ben o broko kon na ini a foto ben o de na ondro a tiri fu Sirus, èn taki den liba di ben de leki wan kibri gi a foto, ben o kon drei.—Yesaya 13:17-19; 44:27–45:1.

A no fu ala den pipel di sma ben o wini, Bijbel ben taki na fesi dati den no ben o de moro fu têgo. Na presi fu dati, di Gado ben taki na fesi dati den Babilonsma ben o teki Yerusalem abra, dan Gado ben taki tu dati a foto Yerusalem ben o meki kon bun baka, aladi den Babilonsma noiti ben meki den sma di ben de na ini katibo drai go baka na den kondre (Yeremia 24:4-7; 29:10; 30:18, 19). A sani disi kon tru èn teleki a dei fu tide den bakapikin fu a Dyu pipel de ete leki grupu.

Moro fara, Yehovah ben taki na fesi dati sma ben o wini a grontapu tirimakti Egepte, ma „bakaten sma ben o libi na ini a kondre neleki fositen”. Te fu kaba, na owruten grontapu tirimakti disi, ben o „tron wan kownukondre di swaki” (Yeremia 46:25, 26; Esekièl 29:14, 15). A sani disi kon tru sosrefi. Boiti dati, Yehovah ben taki na fesi dati sma ben o wini a grontapu tirimakti Grikikondre, ma noiti a ben taki dati a kondre disi ben o kisi pori fu têgo. Wi si kaba taki den pipel di ben o kisi pori fu têgo, soleki fa Yehovah ben taki na fesi, no de moro, èn den pipel di Yehovah no ben taki dati den ben o kisi pori fu têgo, de te now ete. San wi kan leri fu den sani disi? Wi e leri dati Gado Wortu abi trutru profeititori na ini di e kon tru.

Yehovah taki finifini san ben o pasa

Soleki fa wi si kaba, dan Yehovah ben taki finifini na sortu fasi a foto Babilon ben o kisi pori. Na a srefi fasi, di Yehovah ben taki na fesi dati Tirus ben o kisi pori, dan a buku Esekièl ben taki dati den ston, na udu, nanga a doti fu a foto ben o de „na mindri fu a watra” (Esekièl 26:4, 5, 12). A profeititori disi kon tru na ini a yari 332 bifo Krestes, di Aleksander a Bigiwan nanga a legre fu en gebroiki den broko-ston nanga den tra sani di tan abra fu a foto Tirus di den ben wini, fu meki wan pasi go na a èilanti di ben de wan pisi fu a foto dati. Na so den ben teki na èilanti abra tu.

A profeititori di skrifi na ini Danièl 8:5-8, 21, 22 nanga Danièl 11:3, 4, e sori wan tu finifini tori sosrefi di abi fu du nanga wan „kownu fu Grikikondre” di ben o abi bun furu makti, aladi nowan sma ben fruwakti dati. A tiriman disi ben o dede na a moro bun ten fu en tirimakti, èn bakaten a kownukondre fu en ben o prati na ini fo pisi, ma a no ben o prati gi den pikin fu en. Moro leki 200 yari baka di a profeititori disi skrifi, Aleksander a Bigiwan sori taki a de a makti kownu dati. Historia e sori taki Aleksander dede sondro taki sma fruwakti dati, èn te fu kaba a kownukondre fu en no ben prati gi den pikin fu en, ma a ben prati gi fo fu den legre-edeman fu en.

Ondrosukuman e taki dati a profeititori disi skrifi baka di a sani disi pasa. Ma leisi a tori di skrifi na ini a buku Danièl baka, soleki fa a skrifi na tapusei. Te wi si a tori disi leki wan trutru profeititori, dan a de tumusi moi fu si fa den finifini tori disi ben taki na fesi kaba san ben o pasa. Ma efu wi ben o taki dati a tori disi a no wan profeititori, ma a de wan fositen tori di ben skrifi bakaten, dan wan tu prenspari sani e misi na ini a tori. Efu wan sma ben de di ben libi baka Aleksander èn di ben o pruberi fu kori sma fu di a du neleki a skrifi wan profeititori fu kisi biginen, dan fu san ede a no skrifi san den tu manpikin fu Aleksander ben o pruberi fu du? Iya, fu san ede a no skrifi taki wantewante baka di Aleksander dede, den tu manpikin fu en ben o pruberi fu seti den eigi kownukondre? Fu san ede a no skrifi tu taki den no ben o man du dati fu di sma kiri den? Boiti dati, fu san ede a no skrifi taki a ben o teki furu yari fosi den fo legre-edeman ben o poti densrefi fu tiri den difrenti pisi fu Aleksander en gran kownukondre? Wan tra aksi di e opo kon, na fu san ede a no kari a nen fu a makti kownu dati èn fu den fo legre-edeman fu en?

A de so langa ten kaba dati sma e taki dati Bijbel profeititori skrifi baka di den sani pasa. Den sma di e taki den sani dati, no abi buweisi taki na so sani waka. Fosi den sma disi ondrosuku den buweisi di e sori taki den profeititori skrifi langa ten na fesi, den e feni kaba taki so wan sani no kan. Fu di den weigri fu erken taki Bijbel na Gado Wortu, meki den musu fruklari ala sani soleki fa libisma e denki. Ma toku, na wan koni fasi Gado meki sma skrifi so furu finifini tori leki san ben de fanowdu na ini wan profeititori, fu meki sma kon sabi taki en na a skrifiman fu Bijbel profeititori.

Bijbel profeititori kan tranga yu bribi te yu e teki ten fu denki dipi fu den spesrutu profeititori èn a kon tru fu den. Fu san ede yu no e ondrosuku Bijbel profeititori moro fini? Den profeititori na tapu bladzijde 201 fu a buku San Bijbel e leri wi trutru? kan yepi yu fu du disi. * Te yu e ondrosuku den Bijbel profeititori disi, dan du dati nanga a marki fu tranga a bribi fu yu. No ondrosuku den profeititori frafra nomo, fu di yu wani kaba esi. Na presi fu dati, denki dipi fu a tori taki Yehovah no e meki fowtu te a e taki na fesi san a o pasa, iya, ala sani di a taki e kon tru.

[Futuwortu]

^ paragraaf 14 Yehovah Kotoigi tyari a buku disi kon na doro.

[Faki/​Prenki na tapu bladzijde 24]

GRONPRAKSERI DI O YEPI WI FU ABI WAN MORO BUN LIBI

Luku wan tra sani di yu kan denki dipi fu en. A Gado di taki soifri na fesi sortu grontapu tirimakti ben o kon èn fa den ben o kisi pori, na sosrefi a Sma di skrifi den Bijbel gronprakseri di e sori wi fa fu abi wan moro bun libi. Wan tu fu den gronprakseri dati na:

San yu e sai, na dati yu sa koti.Galasiasma 6:7.

Yu sa de moro koloku te yu e gi sani leki te yu e kisi sani.Tori fu den Apostel 20:35.

A de fanowdu fu kon leri sabi Gado, efu yu wani de koloku.Mateyus 5:3.

Te yu fiti den gronprakseri disi na ini yu libi, dan yu kan de seiker taki yu sa de koloku èn taki sani sa waka bun nanga yu.

[Prenki na tapu bladzijde 22, 23]

Gado Wortu taki na fesi dati den kondre disi ben o kisi pori fu têgo . . .

EDOM

BABILON

. . . ma a no ben taki dati den kondre disi ben o kisi pori fu têgo

GRIKIKONDRE

EGEPTE

[Sma di abi a reti fu a prenki]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

WHO photo by Edouard Boubat

[Prenki na tapu bladzijde 23]

Aleksander a Bigiwan